filozof – Nova Akropola

Tok – Psihologija optimalnog iskustva

Categories: Ex libris|Tags: "tok", 09-2026, aktivnost, Apolon, Aristotel, Carl Gustav Jung, Demokrit, Dina Knežević, dokolica, emocije, Fileb, filozof, filozofija, frula, glazba, instinkti, konfucijanska Kina, kontemplacija, kreativnost, kultura, kvaliteta iskustva, lira, mentalna energija, Mihály Csíkszentmihályi, mišljenje, obrazovanje, odlučivanje, Orfej, osjećanje, pamćenje, pan, pažnja, percepcija vremena, Platon, poezija, psihička energija, psihička entropija, psihologija, radost, red, refleksija, religija, ritam, samodisciplina, samokontrola, Sokrat, Sparta, sportaši, sreća, stari Rim, stih, suzvučje, svijest, tehnološki napredak, umjetnici, umjetnost, unutrašnje putovanje, uživanje, viktorijansko doba, znanstvenici, zvučna harmonija|

Mađarsko-američki psiholog Mihály Csíkszentmihályi bavio se istraživanjem sreće i kreativnosti te posebno stanja u kojem se ljudi osjećaju najispunjenijima. Njegovi ispitanici različitih zanimanja opisali su iskustvo potpune predanosti onome što rade, pri čemu se radi s lakoćom i bez napora. Neki su to stanje predočili metaforom vodene struje koja ih nosi pa je tako nastao pojam "tok" (flow), o čemu govori njegova knjiga Flow – očaravajuća obuzetost: psihologija optimalnog iskustva.

Prirodna poljoprivreda – Razvoj prirode i čovjeka

Categories: Priroda|Tags: "mahajanska poljoprivreda", 08-2026, Ana Marinović, bioraznolikost, budistička filozofija, ciklusi prirode, čovjek, ekosustavi, fertilizatori, filozof, filozofija života, herbicidi, intelektualno znanje, Japan, kemijska gnojiva, kolektivni rad, kompost, konvencionalne metode, korovi, kultiviranje ljudskih bića, Lao Tzu, Mahatma Gandhi, Masanobu Fukuoka, Matsuo Basho, metode uzgoja bilja, Michel Marchal, mikrobiolog, moderna poljoprivreda, moderna tehnologija, nametnici, obrada tla, održiva poljoprivreda, održivo življenje, okoliš, organska tvar, otok Shikoku, otuđenje, poljodjelac, poljoprivrednik, prinosi, priroda, promatranje prirode, rad prirode, Revolucija jedne slamke – Uvod u prirodno poljodjelstvo, simbiotski odnos biljaka, sklad čovjeka i prirode, škola "nedjelovanja", slama, spoznaja, suradnja, suživot, taoistička filozofija, vizionar, zakoni prirode, zdravlje, životinja i tla, životna misija, znanstvena poljoprivreda|

Rastuća svijest o štetnim posljedicama moderne agrikulture budi zanimanje za prirodnije metode uzgoja. Japanski vizionar Masanobu Fukuoka zagovara poštivanje prirodnih procesa u tlu, smatrajući da ono samo održava svoju plodnost i može osigurati obilne i zdrave prinose uz minimalnu ljudsku intervenciju. Njegova prirodna poljoprivreda je filozofija života koja poziva na svjesniji odnos prema prirodi, a njezin krajnji cilj nije samo uzgoj usjeva, nego razvoj i usavršavanje čovjeka.

John Muir: Zaštitnik prirode i filozof

Categories: Ekologija|Tags: 04-2026, bizon, bušotine, ekologija, eksploatacija prirode, filozof, filozofija, istrebljenje vrsta, izlov, John Muir Trail, ljepota prirode, Moje prvo ljeto u Sierri, nacionalni parkovi, nafta, Neven Mileusnić, oblici života, otpad, pisac, Planine Kalifornije, planinski lanci Sierra Nevada i Aljaški masiv, poezija, prirodne ljepote, prirodoslovac, Putovanja po Aljasci, SAD, sječa šuma, sklad, Škotska, Theodore Roosevelt, tvornice, Velika jezera, Yosemite, zagađenje okoliša, zaštita prirode, zdravlje ljudi, znanost|

John Muir, američki prirodoslovac, pisac i filozof, istaknuto je ime u povijesti zaštite prirode. Njegov život i rad obilježeni su ljubavlju prema prirodi te neprestanim nastojanjem na očuvanju njezinih bogatstava. U djelima koja su spoj poezije, filozofije i znanosti, govori o dubokoj povezanosti čovjeka i prirode. Njegove ideje postale su temelj modernog ekološkog pokreta, a mnoge organizacije i danas nastavljaju njegovu misiju.

Hermetizam i renesansa

Categories: Filozofija|Tags: 03-2026, Aion, Aleksandrija, astrologija, besmrtni čovjek, Bog, božanski um, Branko Zorić, Campanella, corpus hermeticum, De abstinentia, dobrota, dostojanstvo čovjeka, Duh renesanse, dvostruka priroda čovjeka, egipatska religija, evolucija, filozof, filozofija, Frane Petrić, Giordano Bruno, grob duše, helenizam, Hermes Trismegistos, hermetička učenja, hermetički spisi, Homo Universalis, humanističke vrijednosti, imaginacija, inteligencija, intuicija, Isaac Casaubon, klasična tradicija, kralj, ljepota i harmonija, ljudska svijest, ljudski potencijali, magija, Marsilio Ficino, materijalizam, neoplatoničari, neoplatonizam, Nikola Kuzanski, obnova, orfički misteriji, Pico della Mirandola, Platon, plemenitost, politika, Porfirije, priroda, prirodni zakoni, prolazno, racionalizam, razum, religija, renesansa, Rimsko Carstvo, soma sema, srednjovjekovna Europa, svećenik, teologija, tijelo, umjetnost, velikodušnost, vječno, volja, znanost|

Hermetizam je filozofsko-religijsko učenje utemeljeno na grčkom tumačenju drevne egipatske religije, koje je dalo ključni poticaj renesansi – obnovi čovjeka i svijeta. Hermetizam polazi od duboke povezanosti čovjeka i kozmosa te postavlja pitanja o izvoru i cilju ljudskog života: tko smo, odakle dolazimo i kamo idemo? Ovo nas učenje podsjeća na potrebu usmjeravanja naše svijesti od zemlje prema nebu, od prolaznog prema vječnom.

Postati prijatelj sebi

Categories: Filozofija|Tags: 12-2025, Ana Jončić, država, duša, filozof, grčka filozofija, hrabrost, kriteriji, ljudska priroda, mudrost, nagoni, Platon, porivi, Pravednost, psihički svijet, psyche, razum, sklad, sreća, trezvenost, umijeće življenja, umjerenost, unutarnji razgovor, unutarnji svijet, usavršavanje, vladanje sobom, vrlina|

Pod prijateljstvom podrazumijevamo skladan odnos s drugim ljudima s kojima možemo podijeliti radosti i tuge. No, stari grčki filozofi naglašavali su važnost uspostavljanja odnosa sa samim sobom i upoznavanja sebe. Postizanje unutarnjeg sklada Platon naziva "postati prijatelj sebi". Prijateljstvo sa sobom omogućuje prijateljstvo s drugima. To stanje ne dolazi samo po sebi, rezultat je svjesnog nastojanja i odnosa koji se gradi i usavršava te jamči sretan život.

Epiktet – Slobodni rob

Categories: Filozofija|Tags: 11-2025, animalno ja, Biljana Popović, bogovi, car Hadrijan, car Marko Aurelije, čovječnost, drevni mudraci, duh, Epafrodit, Epiktetova škola, Epiktetovo učenje, filozof, filozofski principi, Grčka, helenski svijet, Heraklo, Hierapolis, humane vrijednosti, humano ja, kazališna predstava, ljudsko dostojanstvo, Mala Azija, mjera, moralno djelovanje, Neron, Nikapolis, niži porivi, nutarnja oružja, nutarnja snaga, okolnosti, podučavanje primjerom, Pravednost, Priručnik (Enchiridion), Rasprave (Diatribai), razgovor, Rim, rimski car Domicijan, rob, sloboda, slobodna volja, smrt, sokratovska metoda, stoička filozofija, stoik, stoik Muzonije Ruf, sudbina, tijelo, učenik Arijan, univerzum, vedrina duha, vrline, život|

Rođen kao rob, stoički filozof Epiktet smatrao se slobodnim jer sloboda je za njega nutarnje stanje. Isticao je kako je važno prihvatiti vlastitu sudbinu i dobro odigrati dodijeljenu ulogu jer svaka uloga povlači obaveze čije izvršavanje pridonosi uređenosti univerzuma. Njegova je škola stekla velik ugled, a učenici su mu bili čak i carevi Marko Aurelije i Hadrijan. Podučavao je kroz razgovore koji su poticali na primjenu filozofije u svakodnevnom životu.

Ispravno djelovanje

Categories: Psihologija|Tags: 03-2025, božanski plan, cilj, čin, čistoća, čvrstina, dvojba, filozof, inteligencija, intuicija, Ivančica Krivdić, karma, marljivost, moralna ispravnost, motiv, Nilakanta Sri Ram, odgovornost, oprez, pažljivost, Pravednost, reakcija, samokontrola, spontanost, strpljivost, ustrajnost, vezivanje za užitak, volja, znanje|

Pokretači ljudskog djelovanja vrlo su složeni pa često i ono naizgled ispravno djelovanje prati podsvjestan motiv vlastitog zadovoljstva. Ono što određuje ispravnost djelovanja je motiv. Uistinu ispravno djelovanje je samo ono koje je lišeno želje za osobnom koristi ili užitkom, usmjereno na dobrobit drugoga i društva u cjelini. To je izraz pročišćene čovjekove nutrine iz koje izbija snaga volje. Takvo nas djelovanje dovodi u vezu sa svrhom i smislom svega postojanja.

Konfucije – O plemenitom čovjeku

Categories: Filozofija|Tags: 03-2025, čovječnost, filozof, formiranje karaktera, glazba, humane vrijednosti, humanost, kvaliteta života, Lada Ilić Puharić, ljubaznost, ljudska priroda, otuđenost, pouzdanost, površnost, praktična filozofija, priroda, Put plemenitog čovjeka, razvoj ljudskih potencijala, učitelj, uljudnost, ustrajnost, velikodušnost|

Svakodnevno svjedočimo urušavanju ljudskih vrijednosti i pitamo se kako to zaustaviti. Konfucijev Put plemenitog čovjeka jedan je od mogućih odgovora. On se sastoji u izgradnji vlastitog karaktera, a plemenitost karaktera se potvrđuje našom sposobnosti izgradnje suživota s drugima. Konfucijev plemeniti čovjek nije savršen čovjek, ali je neumoran u nastojanju da oplemeni vlastitu ljudsku prirodu. Tako ispunjavamo zahtjev koji život postavlja pred nas – biti čovjek.

Halil Džubran – O poučavanju

Categories: Književnost|Tags: 12-2024, Bog, Dijana Kotarac, filozof, kultura, ljubav, mistik, mudrost, pjesnik, poučavanje, Prorok, različitosti, tradicija, učitelj, vjera|

Poetski esej o poučavanju iz Džubranove knjige Prorok jedan je od niza eseja koji govore o univerzalnim ljudskim temama. Pisani pomalo arhaičnim stilom u obliku propovijedi, jednostavnim razumljivim jezikom prenose bezvremenu mudrost.

Demokrit

Categories: Filozofija|Tags: 11-2024, Abdera, alegorije, Aleksandrijska knjižnica, Anaksagora, Aristotel, atomisti, atomistička doktrina, atomizam, atomos, Bit, Bitak, četiri elementa, Ciceron, Corpus Democriteum, Diogen Laertije, dužnost, eidoli, elejska škola, Empedoklo, Epikur, etika, eudaimonija, Eutimija, Filolaj, filozof, grčka filozofija, Hesiod, homeomerije, Homer, jedinstveno počelo, kozmos, Leukip, Luka Marić, Lukrecije, makrokozmos, Mali red svijeta, manifestacija, metafizika, mikrokozmos, Milet, mitološka tradicija, ne-Bitak, orfička mistagogija, parabole, Parmenid, Pitagora, Pitagorino učenje, Platon, pokret, Pravednost, predsokratovci, priroda, prirodni zakoni, proročište u Delfima, proročište u Dodoni, Seneka, simbolički jezik, Sokrat, Solon, srednji put, stoička filozofija, Veliki red svijeta, Zenon|

Demokrit, kao i svi predsokratovci, traga za tajnama prirode, pita se iz čega sve nastaje i kako se odvijaju promjene, pa su glavne teme njegove filozofije bitak, njegove manifestacije i pokret. Zastupao je atomističko učenje prema kojem se sve u prirodi, odnosno kozmosu, sastoji od atoma. Od njegova raznolikog opusa sačuvalo se oko tristo fragmenata uglavnom etičke prirode. Svoju etiku temelji na vedrini duha koja se postiže pravom mjerom i srednjim putem, i koja omogućuje eudaimoniju, najviši cilj ljudskih težnji.