budistička filozofija – Nova Akropola

Prirodna poljoprivreda – Razvoj prirode i čovjeka

Categories: Priroda|Tags: "mahajanska poljoprivreda", 08-2026, Ana Marinović, bioraznolikost, budistička filozofija, ciklusi prirode, čovjek, ekosustavi, fertilizatori, filozof, filozofija života, herbicidi, intelektualno znanje, Japan, kemijska gnojiva, kolektivni rad, kompost, konvencionalne metode, korovi, kultiviranje ljudskih bića, Lao Tzu, Mahatma Gandhi, Masanobu Fukuoka, Matsuo Basho, metode uzgoja bilja, Michel Marchal, mikrobiolog, moderna poljoprivreda, moderna tehnologija, nametnici, obrada tla, održiva poljoprivreda, održivo življenje, okoliš, organska tvar, otok Shikoku, otuđenje, poljodjelac, poljoprivrednik, prinosi, priroda, promatranje prirode, rad prirode, Revolucija jedne slamke – Uvod u prirodno poljodjelstvo, simbiotski odnos biljaka, sklad čovjeka i prirode, škola "nedjelovanja", slama, spoznaja, suradnja, suživot, taoistička filozofija, vizionar, zakoni prirode, zdravlje, životinja i tla, životna misija, znanstvena poljoprivreda|

Rastuća svijest o štetnim posljedicama moderne agrikulture budi zanimanje za prirodnije metode uzgoja. Japanski vizionar Masanobu Fukuoka zagovara poštivanje prirodnih procesa u tlu, smatrajući da ono samo održava svoju plodnost i može osigurati obilne i zdrave prinose uz minimalnu ljudsku intervenciju. Njegova prirodna poljoprivreda je filozofija života koja poziva na svjesniji odnos prema prirodi, a njezin krajnji cilj nije samo uzgoj usjeva, nego razvoj i usavršavanje čovjeka.

Biti i postati svjestan

Categories: Psihologija|Tags: 03-2024, atom duše, besmrtna duša, božanska iskra, budistička filozofija, C. G. Jung, disciplina svijesti, duša, Epikurejci, fenomen svijesti, Gudrun Gutdeutsch, identitet, iskustvo, majstor Eckhart, misli, nesvjesno, nesvjesnost, neuronske mreže, obrasci ponašanja, opažanje, osjećaji, potencijali ljudskog bića, predodžbe, Psiha, Ružica Mesić, samopouzdanje, samosvijest, spoznaja, stanja svijesti, Stephen Covey, svijest, svjesno, um, unutrašnje središte, zapadna psihologija|

Složeni fenomen svijesti stoljećima nastoje definirati znanost, religija, psihologija i filozofija. Čovjekovu svijest čine sva iskustva osviještena tijekom evolucije čovječanstva i njegova individualnog razvoja. Radi se o procesu "postajanja svjesnim" kroz životne kušnje koje vode buđenju čovjekove prave prirode. Iako je naša svijest obično nemirna, cilj je postići sabranu svijest koja nam pomaže dovesti naše misli, riječi i djela u sklad s našim vrijednostima.

Filozofija VUCA svijeta

Categories: Aktualno|Tags: 12-2021, Ambiguity, Aristotel, biotehnologija, budistička filozofija, Complexity, domino efekt, Dvosmislenost, filozofija, Julian Scott, Keats, Marko Aurelije, Melanija Rogar, Neizvjesnost, Nestalnost, Oda slavuju, pandemija Covid-19, Platon, potrošačko društvo, Robert Burns, Simone de Beauvoir, Složenost, umjetna inteligencija, Uncertainty, Volatility|

Nestalan, neizvjestan, složen i dvosmislen svijet značenje je akronima VUCA kojim je američka vojska okarakterizirala svijet po završetku hladnog rata. Akronim je preuzeo poslovni svijet za opis promjenjivog, nepredvidljivog poslovnog okruženja. Ipak, osim rijetkih povijesnih razdoblja mira i blagostanja, svijet je oduvijek takav. Filozofski gledano, on nam je kao takav namijenjen sa svrhom i razlogom, da bismo potražili oslonac u vlastitoj nutrini, prepoznali neprolazne vrijednosti i dokučili smisao Života.