duša

Početna/Tag:duša

Umjetnost iznad umjetne inteligencije

Categories: Aktualno|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Tema umjetne inteligencije koja je preplavila medije najavljuje otvaranje novih horizonata i u području umjetnosti. Temelj umjetne inteligencije je logika, razvoj obrazaca i struktura pa za generiranje umjetničkih djela koristi činjenicu da ljepota u prirodi i umjetničkim djelima odgovara matematičkim obrascima te da su određene proporcije povezane s emocijama. No, umjetnost mora biti most između duše umjetnika i duše promatrača. Umjetna inteligencija ne može stvoriti taj most, za dohvaćanje uzvišenih ideja potreban je viši oblik svijesti.

Osnove Mahāyānskog buddhizma

Categories: Ex libris|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Profesor budističke filozofije Daisetz Teitaro Suzuki bio je prvi veliki znanstveni tumač Istoka Zapadu. Kao autor nekoliko vrlo utjecajnih djela smatra se najzaslužnijim za širenje zanimanja za zen filozofiju na Zapadu 1950-ih. U svojoj knjizi Osnove mahāyānskog buddhizma pruža sveobuhvatan uvod u misao te škole budizma, ali daje i sustavan pregled istočne filozofije, povlačeći paralele sa zapadnom filozofijom i književnosti.

Strah od usamljenosti

Categories: Psihologija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Usamljenost pogađa sve, neovisno o materijalnom statusu ili intelektualnom nivou. Problem usamljenosti podsjeća na ledeni brijeg: postoji vidljiv i razumljiv gornji dio, i drugi, mnogo veći dio koji nije vidljiv ni shvatljiv. Pogledamo li dublje, uviđamo da usamljenost zapravo ovisi o nama samima, o tome kako se odnosimo prema životu i svijetu koji nas okružuje. Istinska pak usamljenost nastaje kada nisu zadovoljene suštinske potrebe duše.

Biti i postati svjestan

Categories: Psihologija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Složeni fenomen svijesti stoljećima nastoje definirati znanost, religija, psihologija i filozofija. Čovjekovu svijest čine sva iskustva osviještena tijekom evolucije čovječanstva i njegova individualnog razvoja. Radi se o procesu "postajanja svjesnim" kroz životne kušnje koje vode buđenju čovjekove prave prirode. Iako je naša svijest obično nemirna, cilj je postići sabranu svijest koja nam pomaže dovesti naše misli, riječi i djela u sklad s našim vrijednostima.

Seneka – O istinskoj radosti koja dolazi od filozofije

Categories: Ex libris|Tags: , , , , , , , , , , |

Seneka, jedan od tri velika rimska stoika, pred kraj života piše Moralna pisma Luciliju. U toj zbirci eseja u formi pisma prisnim obraćanjem iznosi praktične pouke stoicizma. U odabranom pismu govori o razlici između lažne i prave radosti, vladanju sobom i nepodlijeganju kratkotrajnim zadovoljstvima jer tako se utire put ispravnom življenju u duhu stoičke filozofije.

Naš svijet i drugi svjetovi

Categories: Aktualno|Tags: , , , , , , , |

Skloni smo glorificirati dostignuća i napredne svjetonazore suvremenog čovjeka likujući nad onima naših predaka, dok će se budući naraštaji isto tako odnositi prema nama. Dok je za drevnog čovjeka svijet bio ispunjen bogovima koji su bili odraz njegovih strahova i želja, tehnološki napredak donio je nov način gledanja, ali ne sreću i sigurnost. Slika svijeta se mijenja, no ljudska duša napreduje sporim koracima. Razlika između drevnog i današnjeg čovjeka tek je u nijansama koje proizlaze iz vremensko-prostornog okvira.

Filozofija i religija

Categories: Aktualno|Tags: , , , , , , , , |

Izvorno jedinstvene, filozofija i religija doimaju se danas dijametralno suprotnima, no pitanja kojima se bave su ista: smisao ljudskog postojanja, pitanja o Bogu, smrti, dobru i zlu. I religija i filozofija teže uspostavljanju dodira s krajnjim uzrokom i izvorom svega, onim svetim. No, težište religije je na vjerovanju, a filozofije na umnom rasuđivanju. U XX. stoljeću započelo se obnavljati mostove između religije i filozofije kako bi se ta dva puta ujedinili u traganju za Istinom.

Platonovo učenje o duši – II. dio

Categories: Filozofija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Platon nam prenosi da naša osnovna briga u životu mora biti briga o duši, jer smrt čovjeku oduzima sve osim duše. To je prije svega briga o njenom pročišćenju, što Platon povezuje s disciplinom tijela i uma koja čovjeka usavršava. Obnova početne čistoće i vraćanje izgubljene cjelovitosti duše je i glavna zadaća filozofa i zalog njegovog oslobađanja od okova neznanja.

Platonovo učenje o duši – I. dio

Categories: Filozofija|Tags: , , , , , , , , , , , , , |

Polazeći od stava da je duša besmrtna i da je smrt samo prijelaz s ovog u drugi svijet, Platon opisuje taj drugi svijet oslanjajući se na drevne tradicije. Oslobodivši se tijela, duša se susreće sama sa sobom i svojim djelima. Tada postaju vidljive sve njezine vrline i mane, koje su zapravo jedina imovina duše koju ona nosi sa sobom. Posmrtno postojanje proces je pročišćenja i obnavljanja snaga duše da bi, vrativši se na zemlju, nastavila dugi put upoznavanja sebe i svoje istinske prirode.

Marsilio Ficino i firentinski neoplatonizam

Categories: Filozofija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Marsilio Ficino jedna je od središnjih ličnosti renesanse. Prijevodima Platonovih djela, svojim filozofskim sustavom i Akademijom u Careggiu dao je velik doprinos popularizaciji platoničke tradicije u zapadnoj misli. Osnovni aspekti njegove filozofije su shvaćanje Univerzuma kao jedinstvenog organizma s uređenom hijerarhijom, učenje o Dobru, Ljepoti i Ljubavi te učenje o duši koje se oslanja na Platonova učenja.

Go to Top