Gilad Sommer

Početna/Tag:Gilad Sommer

Prije svega budi dobar

Categories: Filozofija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Nevidljivi uzroci krize vidljive u svim segmentima života nalaze se u samom čovjeku. Kriza je poticaj za traženje izlaza i promjene, i zato se iznova pitamo: kako živjeti dobrim, ispravnim životom? Najpraktičniji filozofski odgovor dali su stoici: odgovorno ispunjavajući vlastite dužnosti na najbolji mogući način. Nemamo kontrolu nad vanjskim okolnostima i ne možemo kontrolirati tuđe postupke, ali možemo svoje, ravnajući se po vlastitoj savjesti. Želimo li bolji svijet, sami moramo postati bolji ljudi.

Sudbina carstava

Categories: Antropologija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , |

Kroz prizmu britanskog imperija umirovljeni general-pukovnik John Bagot Glubb 1976. piše esej Sudbina carstava. U njemu razmatra životni ciklus carstava kroz povijest i otkriva ponavljajući obrazac: uspon-procvat-dekadencija-raspad. Svako carstvo, nakon jedinstvenog i snažnog utjecaja na svijet, nestaje sa svjetske pozornice i ustupa mjesto drugom. Silazna putanja nastupa kad se zanemare čast, služba i dužnost. Njegova zapažanja su vrlo relevantna za današnji svijet koji se više oslanja na materijalne resurse, nego li na one nematerijalne koji doprinose kulturnom suživotu ljudi.

Sloboda govora ili kultura odbacivanja?

Categories: Aktualno|Tags: , , , , , , , , , , , , , , |

Kultura odbacivanja moderni je fenomen izopćenja ili uskraćivanja podrške na društvenim mrežama javnim osobama ili tvrtkama nakon nekog postupka ili izjave koji se smatraju neprihvatljivim ili uvredljivim. Taj oblik bojkota nerijetko je i izraz netolerancije i kažnjavanja neistomišljenika. Sloboda govora se čini suvremenom temom, no o njoj su govorile različite filozofske tradicije koje sve ističu važnost promišljenosti u govoru i odgovornosti za ono što se govori jer ispravan govor temelj je dobrih međuljudskih odnosa.

Kako prestati brinuti

Categories: Aktualno|Tags: , , , , , |

Zabrinutost, napetost i strah u pozadini mogu imati stvarne ili zamišljene situacije. Hraneći uznemirujuću misao pomažemo joj da se umnoži, što može prerasti u tiraniju uma nad tijelom i emocijama. Zabrinutost je instinktivni mehanizam našeg uma koji zapravo brine zbog želje – da se nešto dogodi ili ne dogodi. Kod zabrinutosti pomaže preispitivanje onoga što nas brine i razlučivanje možemo li na to utjecati ili ne, kao i uzdizanje svijesti nečim pozitivnim da bismo sagledali situaciju iz vedrije perspektive.

Klizalište

Categories: Aktualno, Umjetnost|Tags: , , , , , , |

Klizališta, dio gradskih zimskih čari, već i letimičnom pogledu otkrivaju tri kruga klizača. Početnici se drže ograde i tek nakratko okušaju na ledu; oni u drugom krugu uče osnove samostalnog kretanja, dok središnji krug formiraju iskusni klizači. Pažljiviji pogled otkriva da je vježbanje, padanje i ustajanje sastavni dio procesa učenja i da postoji jasna analogija između umijeća klizanja i umijeća življenja, te da od sklada klizališta možemo izvući životne pouke.

Tri puta promjene

Categories: Aktualno|Tags: , , , , , , |

Svi želimo vidjeti pozitivne promjene u društvu i svjetlije izglede za budućnost. Ali kako želje i sanje pretočiti u stvarnost? Jedan čovjek sam ne može postići značajnu promjenu; da bi se ostvarili pozitivni i dugoročni rezultati, potrebno je udruženo djelovanje pojedinaca ili skupina dobre volje. Sveobuhvatan put promjene je trostruk jer uključuje idealizam, filozofiju i volonterstvo. No prva i najvažnija promjena mora se dogoditi unutar nas samih. Tu započinje promjena čovjeka i čovječanstva, tu započinje novi svijet.

Stoički vodič kroz naše emocije

Categories: Filozofija|Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , |

Stoički vodič kroz emocije vodič je za sretan život jer cilj je stoika usmjeriti čovjeka prema ispravnom životu i sreći. Glavna prepreka tome jesu upravo emocije ili nezdrave strasti koje nas vode djelovanju protiv vlastitog dobra. Stoici naglašavaju potrebu za ovladavanjem strasti razumom, za oslobađanjem od krivih predodžbi te gajenjem pozitivnih emocija poput radosti, obazrivosti i dobre volje. Za ostvarenje tog cilja potrebno se voditi našim nutarnjim vladajućim dijelom i djelovati u skladu s ispravnim prosudbama.

Naša postignuća

Categories: Psihologija|Tags: , , , , , , , , |

Nije sve novo napredno, a sve staro nazadno. Čovječanstvo, kao i sve stvoreno, podložno je ciklusima i kroz prošlost je prolazilo različita iskustva koja nas mogu mnogočemu podučiti. Razdoblja mraka i neznanja izmjenjivala su se s razdobljima procvata znanja i učenosti. Gledajući iz te perspektive, uviđamo da smo postigli mnoge pobjede, ali nas čekaju mnogi izazovi. Najznačajniji je duhovni preporod čovječanstva koji će životu vratiti toliko potrebnu prirodnost, jednostavnost i smisao.

Prihvaćanje naših razlika i sebe samih

Categories: Psihologija|Tags: , , , , |

U životu imamo različite uloge i proživljavamo različita iskustva. Bez obzira na to o kojoj se ulozi radi, nitko nema cjelovito životno iskustvo, nego samo različite perspektive života, pa je tako svaki svjetonazor nepotpun. Te različite perspektive predstavljaju dijelove velike slagalice života. Uvažavajući i poštujući različite poglede i načine života, širimo i produbljujemo sliku stvarnosti, a nadopunjujući jedni druge gradimo skladan suživot.

Trebamo li tradiciju?

Categories: Tragom prošlosti|Tags: , , , , , |

U modernom svijetu koji živi u uvjerenju o linearnom napretku, tradicija je sinonimom za nešto zastarjelo, a društva prošlosti obično se smatraju nazadnima i neukima. No, tijekom duge ljudske prošlosti društva su nastajala i nestajala, civilizacije dosezale vrhunce i tonule u zaborav, a iza sebe su ostavile vrijedna iskustva koja su ugrađena u temelje našeg današnjeg društva. Tradicija kao prijenos iskustava ne samo da je potrebna, nego je ključna za razvoj i opstanak civilizacije jer je sadašnjost karika dugog lanca koji povezuje prošlost i budućnost.

Go to Top