11/2018

Prihvaćanje naših razlika i sebe samih

U životu imamo različite uloge i proživljavamo različita iskustva. Bez obzira na to o kojoj se ulozi radi, nitko nema cjelovito životno iskustvo, nego samo različite perspektive života, pa je tako svaki svjetonazor nepotpun. Te različite perspektive predstavljaju dijelove velike slagalice života. Uvažavajući i poštujući različite poglede i načine života, širimo i produbljujemo sliku stvarnosti, a nadopunjujući jedni druge gradimo skladan suživot.

Nikolaj Berdjajev – O filozofiji i filozofima

Ruski filozof Nikolaj Berdjajev u svom djelu Ja i svijet objekata govori o mjestu i ulozi filozofije i filozofa. Iako je filozofija većini ljudi strana, a sama riječ filozof često ima površan predznak, Berdjajev smatra da je svaki čovjek filozof jer se pita o ljudskoj sudbini i smislu postojanja. Tvrdi da pravi filozof ne želi samo spoznati svijet, nego i mijenjati ga nabolje, a za ocjenu i spoznaju smisla stvari ključni su srce i savjest.

Teorem dostojanstva

Dostojanstvo, kako to gordo zvuči! Obično se povezuje s društvenim položajem i časti, no manje s ljudskom nutrinom. Fernand Schwarz razmatra pojam dostojanstva kroz povijest iz filozofske perspektive. Ukazuje na često prisutno lažno dostojanstvo te potrebu vraćanja značaja dostojanstva kao nečega što dolikuje čovjeku. Jer sve što ne promiče dostojanstvo, vraća čovječanstvo unatrag i ugrožava njegov evolucijski doseg, dok nas djelovanje usklađeno s moralnim zakonom u nama uzdiže u dostojanstvu i vraća životu smisao.

Rafaelovi crteži – Očima duše

Rafael, najmlađi od trojice velikih genija u čijim je djelima talijanska renesansa doživjela svoj vrhunac, učio je od svojih starijih suvremenika: Leonarda i Michelangela. U svoje je slikarstvo unio sve dotadašnje golemo umjetničko iskustvo i smatra se najreprezentativnijim slikarom renesanse, a posebno se izdvaja kao najveći majstor crteža u zapadnoj umjetnosti. Jasnoća kompozicije te smirena ljepota njegovih likova otkrivaju promatraču viziju Ljepote kao uzvišene harmonije i sklada viđene očima besmrtne duše.

Khalil Gibran – Prorok

Khalil Gibran, libanonsko-američki pjesnik, slikar i filozof, pisao je na arapskom i engleskom jeziku. Najviše ga je zanimala kršćanska i islamska filozofija i teologija, koje su ga oblikovale i imale snažan utjecaj na njegovo stvaralaštvo. Njegovo najpoznatije i najprevođenije djelo Prorok, nastalo 1923. godine, donijelo mu je svjetsku slavu i danas je na popisu najprodavanijih knjiga svih vremena. U Proroku dotiče univerzalna pitanja koja zaokupljaju ljude svih naroda i vremena.

Zapis iz Oinoande

Zapisi na kamenim blokovima otkriveni u antičkom gradu na jugozapadu današnje Turske sadrže sažetak epikurejskog učenja. Dao ih je uklesati Diogen iz Oinoande u II. stoljeću da bi svojim sugrađanima omogućio učenje i nadahnuće. Do sada je otkriveno oko 250 fragmenata koji su važan izvor za rekonstrukciju Epikurova učenja. Zapis je bio uklesan na zidu ukupne dužine 80 metara te visine preko 2.30 metara, pa se smatra najvećim zidnim zapisom antičkog svijeta.

11/2018

studeni 2018