sloboda

Postoji li slobodna volja?

Je li čovjekov životni put unaprijed određen ili je on gospodar vlastitog života? Postoji li slobodna volja? Ta su pitanja bila stalan predmet filozofskih rasprava kroz povijest. Očigledno je da postoje i životne datosti na koje ne možemo utjecati, ali i naša slobodna volja kako reagirati na njih, što znači da je slobodna volja ograničena izvana, a neograničena iznutra. Ipak, to ne znači da možemo činiti što god poželimo jer je sloboda usko povezana s odgovornosti.

Temelj dostojanstva

Ono što najviše nedostaje modernom potrošačkom društvu, koje se voli nazivati slobodnim, je ljudsko dostojanstvo. Nedovoljno je svijetlih primjera dostojanstva koje se zasniva na poštenju, čistoći namjera i djela. Ali, ako bi svatko od nas temeljio svoj vlastiti život na moralnim vrijednostima i trudio se živjeti u skladu s njima, čitav bi svijet bio bolji. To bi bio temelj dostojanstva i časti, što bi dalo poticaj cijelom čovječanstvu za smisleniji i skladniji život.

Sloboda od briga i smiren um

U pismu svojim prijateljima i učenicima Marsilio Ficino, voditelj firentinske Akademije, filozofiju kao traganje za istinom uspoređuje s lovom, a one koji predano tragaju za istinom s lovačkim psima. Ficino im savjetuje da žive spokojno u sadašnjosti i da ne dopuste da svakidašnje zemaljske brige budu prepreka njihovom duhovnom stremljenju.

Intervju s Jorgeom Ángelom Livragom

Osnivač Nove Akropole, prof. Jorge Ángel Livraga, u radio intervjuu iz 1975. godine govori o filozofiji kao težnji da se upozna suština stvari i o filozofskim izvorima koje je moguće naći u drevnim tekstovima Istoka i u klasičnim raspravama Zapada. Iznosi svoje filozofske poglede o znanosti, umjetnosti, slobodi te se prisjeća nastanka Nove Akropole koju je osnovao zajedno s nekoliko studenata entuzijasta. Govori o ciljevima i načelima Nove Akropole te ističe važnost obrazovanja.

Sloboda

Sloboda je jedna od onih riječi koje uobičajeno smatramo stopostotno pozitivnima. No, svako naše djelovanje, pa i nedjelovanje, imat će posljedice i to ne samo za nas same, nego i za cjelinu kojoj pripadamo. Zbog toga je uz slobodu usko vezana odgovornost.

Epiktet – slobodni rob

Iako rođen kao rob, stoički filozof Epiktet smatrao se slobodnim jer je za njega sloboda nutarnje stanje koje omogućuje dostojanstven život. Uglavnom je podučavao kroz razgovore. Njegova je škola stekla velik ugled u helenskom svijetu, a učenici su mu bili čak i carevi Marko Aurelije i Hadrijan.

Erich Fromm – filozof ljubavi i slobode

Filozof, humanist, psihoanalitičar i socijalni psiholog, Erich Fromm, je bio jedan od vodećih umova svog vremena. U svojim knjigama pi­sao je o ljubavi, slobodi, religiji, ekonomskim i političkim sustavima, destrukciji i socijalizmu.