Usamljenost pogađa sve, neovisno o materijalnom statusu ili intelektualnom nivou. Problem usamljenosti podsjeća na ledeni brijeg: postoji vidljiv i razumljiv gornji dio, i drugi, mnogo veći dio koji nije vidljiv ni shvatljiv. Pogledamo li dublje, uviđamo da usamljenost zapravo ovisi o nama samima, o tome kako se odnosimo prema životu i svijetu koji nas okružuje. Istinska pak usamljenost nastaje kada nisu zadovoljene suštinske potrebe duše.
Složeni fenomen svijesti stoljećima nastoje definirati znanost, religija, psihologija i filozofija. Čovjekovu svijest čine sva iskustva osviještena tijekom evolucije čovječanstva i njegova individualnog razvoja. Radi se o procesu "postajanja svjesnim" kroz životne kušnje koje vode buđenju čovjekove prave prirode. Iako je naša svijest obično nemirna, cilj je postići sabranu svijest koja nam pomaže dovesti naše misli, riječi i djela u sklad s našim vrijednostima.
U posljednjem desetljeću upadljivo je oživjelo zanimanje za stoičku filozofiju. To se pripisuje njezinim praktičnim životnim savjetima koji nude oslonac u nesigurnom vremenu u kakvom živimo. Stoicizam je vježba stabilnosti, buđenja unutarnjih snaga i dubljeg promišljanja koje nas povezuje sa životom u cjelini. Živjeti u skladu sa stoičkim učenjem znači usredotočiti se na ono na što možemo utjecati, a to su naši postupci, reakcije, ponašanje, uz razvijanje strpljivosti i dobrohotnosti, što vodi spokojnom i sretnom životu.
Iako rođen kao rob, Epiktet je postao jedan od tri najutjecajnija stoička filozofa Rimskoga Carstva. Snagom vlastitog primjera i učenjem ističe važnost postizanja nutarnjeg mira i sreće prihvaćanjem životnih okolnosti. Zato savjetuje jasno razabiranje onoga što ovisi o nama te dosljednost u tome. Epiktetovo učenje sačuvano je u bilješkama njegova učenika Arijana Flavija, a izdanje O pitanjima karaktera i moralnog izbora sadrži dio njegovih predavanja i odgovora na pitanja učenika.
Svijet prirode i vilinskih bića bile su popularne teme u engleskoj umjetnosti i književnosti pred najezdom industrijalizacije početkom 20. st. Pod utjecajem predrafaelita zadivljena i nadahnuta prirodom, Cicely Mary Barker stvorila je čarobni svijet cvjetnih vila u kojem je maštovito povezala dječju ljupkost s izvanrednom botaničkom preciznosti. Ilustracijama popraćenim razigranim stihovima dočarava mir i sklad prirode i potiče nas da obratimo pozornost na njezine ljepote.
Jaglac je jedan od prvih vjesnika proljeća koji nagoviješta novi životni ciklus prirode, o čemu govori i njegovo botaničko ime Primula. U narodu ga nazivaju i vilinskim peharom zbog vjerovanja da se u njegove cvjetne krunice zavlače vile.
Zamijeniti fosilna goriva obnovljivim izvorima energije nešto je o čemu svijet sanja, dok u zbilji snažno ovisimo o fosilnim energentima. Iako su postojali izgledi da će ih zamijeniti nuklearna fisijska goriva, zastoj su izazvale nuklearne katastrofe. U novije doba istražuju se mogućnosti nuklearne fuzije, procesa koji se odvija u zvijezdama i oslobađa enormnu količinu energije koja daje život svemiru. Ipak, zbog teške izvedivosti fuzije na Zemlji znanstvenici tvrde da je jedina održiva nuklearna energija ona koja dolazi od Sunca.
ožujak 2024