Riječ uredništva
Mnoge stručne analize i statistike pokazuju da je jedan od važnijih problema čovjeka današnjice, a posebno mladih, vezan za usamljenost, otuđenost, dezorijentaciju te njima pripadajuće različite nijanse strahova. Pitamo se kako je to moguće i kako je do toga došlo uz sve komunikacijske pogodnosti i golemu globalnu povezanost? Što smo to izgubili uz put?
Strah od usamljenosti često nesvjesno rješavamo stvaranjem površnih odnosa ili praćenjem ispraznih sadržaja koji nas ne oplemenjuju nego samo iscrpljuju. Bježi se i u radoholizam, odrađivanje ili jednako pasivnu rezignaciju sa stavom – ništa se tu ne može. Još su opasnije razne vrste ovisnosti koje ostavljaju duboke psihičke ožiljke i fizičke poremećaje. Skrivanje u virtualnom svijetu jedna je od najpodmuklijih manifestacija straha od usamljenosti upravo zato jer izmiče kontroli, zastire vid i odvaja čovjeka od stvarnosti i od onog najboljeg što ima u sebi.
Kao i u svemu, najveći je problem neznanje jer većina ni ne shvaća da postoji problem da bi ga počeli rješavati. Prvi bi korak trebalo biti osvještavanje najočitijih pokazatelja i uzroka usamljenosti kako bi zaustavili proces daljnjeg odvajanja i otuđenosti. Ako bolje otvorimo oči, vidjet ćemo koliko smo toga dobrog dobili od drugih i od života. Svatko može ponovno pronaći put na kojem nitko nije sam, ni prepušten sebi. No samo mi sami možemo usmjeriti korak našeg bića prema stazi ljudskog suživota.
Sadržaj
Strah od usamljenosti
Usamljenost pogađa sve, neovisno o materijalnom statusu ili intelektualnom nivou. Problem usamljenosti podsjeća na ledeni brijeg: postoji vidljiv i razumljiv gornji dio, i drugi, mnogo veći dio koji nije vidljiv ni shvatljiv. Pogledamo li dublje, uviđamo da usamljenost zapravo ovisi o nama samima, o tome kako se odnosimo prema životu i svijetu koji nas okružuje. Istinska pak usamljenost nastaje kada nisu zadovoljene suštinske potrebe duše.
Biti i postati svjestan
Složeni fenomen svijesti stoljećima nastoje definirati znanost, religija, psihologija i filozofija. Čovjekovu svijest čine sva iskustva osviještena tijekom evolucije čovječanstva i njegova individualnog razvoja. Radi se o procesu “postajanja svjesnim” kroz životne kušnje koje vode buđenju čovjekove prave prirode. Iako je naša svijest obično nemirna, cilj je postići sabranu svijest koja nam pomaže dovesti naše misli, riječi i djela u sklad s našim vrijednostima.
Umijeće primjene stoicizma
U posljednjem desetljeću upadljivo je oživjelo zanimanje za stoičku filozofiju. To se pripisuje njezinim praktičnim životnim savjetima koji nude oslonac u nesigurnom vremenu u kakvom živimo. Stoicizam je vježba stabilnosti, buđenja unutarnjih snaga i dubljeg promišljanja koje nas povezuje sa životom u cjelini. Živjeti u skladu sa stoičkim učenjem znači usredotočiti se na ono na što možemo utjecati, a to su naši postupci, reakcije, ponašanje, uz razvijanje strpljivosti i dobrohotnosti, što vodi spokojnom i sretnom životu.
Epiktet – O pitanjima karaktera i moralnog života
Iako rođen kao rob, Epiktet je postao jedan od tri najutjecajnija stoička filozofa Rimskoga Carstva. Snagom vlastitog primjera i učenjem ističe važnost postizanja nutarnjeg mira i sreće prihvaćanjem životnih okolnosti. Zato savjetuje jasno razabiranje onoga što ovisi o nama te dosljednost u tome. Epiktetovo učenje sačuvano je u bilješkama njegova učenika Arijana Flavija, a izdanje O pitanjima karaktera i moralnog izbora sadrži dio njegovih predavanja i odgovora na pitanja učenika.
Cicely Mary Barker – Čarobni svijet vila
Svijet prirode i vilinskih bića bile su popularne teme u engleskoj umjetnosti i književnosti pred najezdom industrijalizacije početkom 20. st. Pod utjecajem predrafaelita zadivljena i nadahnuta prirodom, Cicely Mary Barker stvorila je čarobni svijet cvjetnih vila u kojem je maštovito povezala dječju ljupkost s izvanrednom botaničkom preciznosti. Ilustracijama popraćenim razigranim stihovima dočarava mir i sklad prirode i potiče nas da obratimo pozornost na njezine ljepote.
Jaglac – Vilinski pehar
Jaglac je jedan od prvih vjesnika proljeća koji nagoviješta novi životni ciklus prirode, o čemu govori i njegovo botaničko ime Primula. U narodu ga nazivaju i vilinskim peharom zbog vjerovanja da se u njegove cvjetne krunice zavlače vile.
San o nuklearnoj energiji
Zamijeniti fosilna goriva obnovljivim izvorima energije nešto je o čemu svijet sanja, dok u zbilji snažno ovisimo o fosilnim energentima. Iako su postojali izgledi da će ih zamijeniti nuklearna fisijska goriva, zastoj su izazvale nuklearne katastrofe. U novije doba istražuju se mogućnosti nuklearne fuzije, procesa koji se odvija u zvijezdama i oslobađa enormnu količinu energije koja daje život svemiru. Ipak, zbog teške izvedivosti fuzije na Zemlji znanstvenici tvrde da je jedina održiva nuklearna energija ona koja dolazi od Sunca.
Cvijet nije samo cvijet. Sastoji se od potpuno necvjetnih elemenata: sunca, oblaka, vremena, prostora, zemlje, minerala, vrtlara i tako dalje. Pravi cvijet sadrži cijeli svemir.
Thich Nhat Hanh
