Albert Einstein je u nastupajućem dobu znanosti dao golemi doprinos njezinu razvoju. Ipak, njegovi su interesi i obzori nadilazili okvire moderne znanosti. U nastojanju da iza mnoštva raznolikih pojava dokuči zakone prirode, njegove su znanstvene teorije, posebno o prostoru i vremenu, imale polazište u filozofskim razmatranjima. Njegov temeljno filozofski pogled na svijet vidljiv je i u njegovim promišljanjima o čovječanstvu, životu i smrti.
Epikurovo učenje jedno je od posljednjih velikih izdanaka helenske misli. U nastojanju da čovjeka učini sretnim, njegova je filozofija isticala trajno zadovoljstvo, zbog čega se neopravdano povezivala s hedonizmom. Epikur je pak pozivao na umjerenost i duhovno zadovoljstvo do kojeg se dolazi odbacivanjem prolaznih zadovoljstava. Razboritost je smatrao krunskom vrlinom jer omogućuje razabrati što vodi duhovnom spokoju i zadovoljstvu u kojem se nalazi sreća.
Francis Bacon, nekad visoki državni velikodostojnik na engleskom dvoru, u eseju O mudrosti sebičnih govori o državnim službenicima koji osobnu korist pretpostavljaju interesu države. Primjećuje da su mudri za sebe, ali štetni za državu jer zaokupljeni dobiti za sebe, zanemaruju rad za opće dobro. Stoga vladarima savjetuje pažljivo biranje službenika kojima daju velike ovlasti. Zaključuje da upravo onima koji sve podređuju vlastitim interesima i misle da sreću drže u svojim rukama, ironijom sudbine, sreća često okrene leđa.
Seneka, jedan od vodećih predstavnika rimskog stoicizma, usvaja najbolje od učenja stoika, kinika, epikurejaca i neopitagorejaca. Cilj mu je bio poučiti čovjeka ispravnom i sretnom življenju, za što savjetuje prepustiti kormilo života razumu, onom čovjekovom dijelu koji oplemenjuje i približava Bogu. Zdravlje je za njega plod ispravnih prosudbi i življenje u skladu s njima, a bolest posljedica tvrdokornih iskrivljenih viđenja. Senekina je filozofija terapija za dušu i utjeha u životnim nedaćama pa je jednako aktualna danas kao i prije dva tisućljeća.
Ne postoji metoda za pronalaženje sreće jer ljudska su bića vrlo različita pa je takva i potraga za srećom. Ona koju možemo pronaći u izvanjskom svijetu kratkog je vijeka. Stabilna i trajna sreća unutarnje je stanje mira koje ovisi o nama samima, a potječe od usklađenosti naših duhovnih i materijalnih potreba. Put prema sreći povezan je s djelovanjem i evolucijom koji imaju nutarnje usmjerenje.
U našoj je ljudskoj prirodi da želimo biti sretni, a isto tako poznato je i da je svatko od nas kovač, graditelj ili kormilar svoje sreće - ona ovisi o nama. Francis Bacon put sreće uspoređuje s Mliječnim putem na nebu koji je stjecište ili roj sitnih zvijezda koje se ne vide pojedinačno, ali zajedno daju svjetlost.
Zabačena i stoljećima izolirana Kraljevina Butan pažnju svjetske javnosti privukla je kada je kao pokazatelj napretka i blagostanja zemlje odredila "bruto nacionalne sreće". Naime, BDP može prikazati ekonomsko i materijalno stanje zemlje, ali ne i kvalitetu života koju u Kraljevini Butan nastoje postići ravnotežom materijalnih uvjeta i tradicionalnih budističkih vrijednosti poput suosjećanja, zajedništva, nesebičnosti i samilosti.
Kraj stare i početak nove godine prilika je da sagledamo vlastiti život i svijet u kojem živimo, da se osvrnemo unatrag i pogledamo prema budućnosti koja se prostire pred nama. Živimo u vremenu obilježenom krizama i mnogobrojnim nedaćama, ali to nije razlog za očajavanje i malodušnost. Vrijeme je da prihvatimo teškoće kao sastavni dio života i pokušamo probuditi nutarnju snagu da bi pronašli izlaz iz njih i hrabro nastavili dalje ususret sudbini.
Biti sretan težnja je svakog čovjeka koja se često povezuje s materijalnim blagostanjem i udobnosti. No, osnovno obilježje istinske sreće je nutarnji mir koji proizlazi iz usklađenosti naših materijalnih i duhovnih potreba te oslanjanja na ono trajno, na ono što potiče u nama stabilnu i trajnu sreću.
Razbolio se silan neki kralj od čamotinje i nuja, i nije više znao što bi na tom svijetu zavolio, što