02-2022 – Nova Akropola

Ne predati se pesimizmu

Categories: Aktualno|Tags: 02-2022, brzina, Delia Steinberg Guzmán, globalizacija, mediji, optimizam, politički dijalozi, povijest, Željko Glodić|

Neprestano smo na udaru deprimirajućih vijesti koje putem digitalnih medija pristižu s različitih krajeva svijeta. Čini se da njihova količina premašuje našu sposobnost asimilacije. Globalna situacija se preslikava i na osobni i obiteljski život, u kojem se također često osjećamo bespomoćno. Usred poteškoća, bitno je ne predati se pesimizmu. Važno je imati na umu da se u pozadini svega što se događa nalazi iskra svjetla i nade koju trebamo čuvati i koja će, prije ili kasnije, nadjačati tamu i donijeti vedrije i sretnije vrijeme.

Nagoni i humanitet

Categories: Psihologija|Tags: 02-2022, animalno, arhetipovi, Arjuna, ateizam, barbarstvo, Branko Zorić, evolucija, fikcija, hedonizam, humane vrijednosti, humanitet, humano, iluzija, Klement Aleksandrijski, Krišna, kriteriji, Mahabharata, materijalizam, razum, svijest, um|

Nagone za održanjem života, duboko upisane u genetsku strukturu čovjeka, dijelimo sa životinjama. No, kao ljudska bića u evoluciji vrste sudjelujemo razvijanjem humaniteta, kroz svjesno održavanje odnosa između humanog i animalnog, u kojem prevladava ono humano. Ako se to zapostavi, civilizacija tone u barbarstvo bez obzira na sav razvoj tehnologije. Na nama je da izaberemo hoćemo li slijepo popuštati nagonima ili težiti ljudskom dostojanstvu.

Epikurov hedonizam – Savjeti za sretan život

Categories: Filozofija|Tags: 02-2022, aponia, ataraksia, David Brajić, epikurejac, filozofi iz vrta, filozofija, hêdonê, hedonist, Marta Mihičić, razboritost, sreća, umjerenost, voluptas, zadovoljstvo, želje|

Epikurovo učenje jedno je od posljednjih velikih izdanaka helenske misli. U nastojanju da čovjeka učini sretnim, njegova je filozofija isticala trajno zadovoljstvo, zbog čega se neopravdano povezivala s hedonizmom. Epikur je pak pozivao na umjerenost i duhovno zadovoljstvo do kojeg se dolazi odbacivanjem prolaznih zadovoljstava. Razboritost je smatrao krunskom vrlinom jer omogućuje razabrati što vodi duhovnom spokoju i zadovoljstvu u kojem se nalazi sreća.

Digitalizacija društva

Categories: Aktualno|Tags: 02-2022, algoritmi, aplikacije, dehumanizacija, E. M. Forster, eho-komore, Google, internet, Josip Matković, Julian Scott, karantena, lockdown, mrežne platforme, samoizolacija, socijalni krediti, Stroj se zaustavlja, The Social Dilemma (Društvena dilema), Tristan Harris, umjetna inteligencija|

Engleski pisac i društveni kritičar E. M. Forster u svojoj priči Stroj se zaustavlja, napisanoj 1909. godine, proročki opisuje aspekte današnjeg vremena. Predviđa globalizaciju, digitalizaciju, samoizolaciju. Digitalizacija je posljednjih godina uzela maha, cijeli svijet je umrežen, aplikacije nam olakšavaju život, a društvene mreže postaju zamjena za društveni život. Naličje tog fenomena je dehumanizacija, manipuliranje ljudima, nadzor itd. Ipak, Internet i društvene mreže imaju i pozitivne strane, sve ovisi o tome kako i koliko ih koristimo.

Ne zaboravi na kovčeg

Categories: Kratke priče|Tags: 02-2022, duhovno blago, iskušenik, Maktub, Paulo Coelho, Suzana Mateša|

Sveti čovječe, – reče jedan mladi iskušenik opatu Pastoru – srce mi je puno ljubavi prema svijetu, a duša čista

Zagonetke kamenog doba

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "Kult medvjeđe lubanje", 02-2022, aurignacijska kultura, Bacho Kiro, Dolni Vestonice, Enlene, globalno zatopljenje, gravetijanska, Hohlenstein-Stadel, Homo erectus, Homo sapiens, Ivančica Krivdić, Kostenski, La Madeleine, Le Mas d'Azil, Le Moustier, ledeno doba, lovci kamenog doba, magdalenijanska kultura, Mezhirich, musterijanska kultura, Mzin, neandertalac, neolit, oledba, paleolit, Pavlov, Perigordi, Petrkovice, Predmosti, Salzgitter-Lebenstadt, Shanidar IV., solutreanska, špiljski čovjek, Venera, Venera iz Brassempouya, Vogelherd, Zmajeva jama|

Donedavno se smatralo da je čovjek kamenog doba izrađivao oružje i oruđe od kamena te da je živio u špiljama zbog čega je nazvan špiljskim čovjekom. Također se vjerovalo da nije posjedovao tehnološka znanja i vještine niti poznavao umjetnost i duhovnost. Otkrića iz posljednjeg desetljeća 20. stoljeća donose novu sliku ljudske prapovijesti. Sada znamo da je čovjek kamenog doba imao umjetnost visoke estetike i posjedovao kultove, najrazličitija znanja i tehnološke vještine. Nova otkrića polako mijenjaju uvriježene stavove.

Dvarka – Indijska Troja

Categories: Zanimljivosti|Tags: 02-2022, Andrej Praček, Atlantida, Dvarkadhish, Harivamsha, Kali juga, Kralj Dvarke, Krišna, Mahabharata, Marine Archeology Unit (MAU), Platon, potop, Purane, Saurashtra, Višnu|

Stari sanskrtski tekstovi govore o sedam svetih gradova hinduizma, među njima je i Dvarka, Krišnina prijestolnica. Prenose i to da je grad nakon Krišnine smrti, kad je nastupilo razdoblje Kali juge, potonuo u more… Dugo je smatran mitskim, no podvodnim istraživanjem uz obalu današnje Dvarke, koja je i danas mjesto hodočašća, otkriveni su ostaci potonulog grada. Njegovo je otkriće podsjetnik na valove života koji donose i odnose prizore s pozornice svijeta i tako ga ciklički obnavljaju.

02/2022

Categories: Izdanja|Tags: 02-2022|

veljača 2022