vladanje sobom – Nova Akropola

Zašto ne primjenjujemo ono što znamo?

Categories: Aktualno|Tags: 01-2026, Ana Rubin, anksioznost, Anton Čehov, autoimune bolesti, bihevioralni poremećaji, Buddha, depresije, DNK, embrionalna faza, filozofi, filozofija, genetsko programiranje, geni, misli, mudraci, Napoleon Hill, navike, osjećaji, Platon, praksa, pretilost, psihički problemi, Sabine Leitner, stanice embrija, stavovi, teorija, vladanje sobom, zapadna društva, želje, životni izbori, znanja, znanje, znanstveno istraživanje|

Dobro je poznato da naše misli, osjećaji, stavovi i izbori utječu na nas i na druge. No, iako znamo da nešto nije dobro i da to ne bismo trebali činiti, kolektivno i individualno vrlo je teško primijeniti ono što znamo. U procjepu smo između dugoročnih ciljeva i kratkoročnih interesa. Kako bismo premostili jaz između znanja i djelovanja, filozofija savjetuje usklađivanje glave, srca i ruku, odnosno vladanje sobom.

Postati prijatelj sebi

Pod prijateljstvom podrazumijevamo skladan odnos s drugim ljudima s kojima možemo podijeliti radosti i tuge. No, stari grčki filozofi naglašavali su važnost uspostavljanja odnosa sa samim sobom i upoznavanja sebe. Postizanje unutarnjeg sklada Platon naziva "postati prijatelj sebi". Prijateljstvo sa sobom omogućuje prijateljstvo s drugima. To stanje ne dolazi samo po sebi, rezultat je svjesnog nastojanja i odnosa koji se gradi i usavršava te jamči sretan život.