Sabine Leitner

Važnost kulture

Kao što su biljci za cvatnju potrebni određeni preduvjeti, preduvjet razvoja čovjekovih potencijala je kultura. Različite kulture izvlače na površinu različite strane naše prirode. Steve Peters, autor knjige Paradoks čimpanze, kaže da suvremeno potrošačko društvo aktivira naše impulse, unutarnju čimpanzu, koja traži najkraći put do užitaka. Važno je naučiti reći ne nutarnjoj čimpanzi radi dugoročnih humanih ciljeva. Drugim riječima, trebamo kulturu koja će pogodovati razvoju onog najboljeg u čovjeku.

Podaci kao roba

Tragovi klikanja koje ostavljamo prilikom pretraživanja interneta iznimno su korisni podaci za internetsku ekonomiju. Budući da nema aspekta života koji se ne iskorištava za prikupljanje podataka, podaci su postali roba XXI. stoljeća. Što više podataka dijelimo o sebi, to marketing bolje prepoznaje kako potaknuti naše želje te tako iskorištava i degradira ljudska bića.

Individualizam

Pojmovi individualno i individualizam oscilirali su kroz povijest između vrlo različitih značenja. U antici se smatralo da čovjek postaje individua kroz postupni proces harmonizacije svih svojih aspekata; u renesansi je svijest o potencijalu ljudskog bića i nastojanje da se taj individualni potencijal razvije kroz obrazovanje, postala vodeći duh vremena. Cilj je bio novi i bolji svijet, ostvaren pomoću novog i boljeg čovjeka. U naše vrijeme, individualac je drugi naziv za umišljeni ego, a individualizam se većinom svodi na osobni interes, bez uvažavanja interesa društvene zajednice. Međutim, individua se ne pojavljuje dok se čovjek ne uspije izdići iznad granica svojih pojedinačnih interesa.

Što je kultura?

Kultura kao sveukupno kreativno ostvarenje u odnosu prema onome što je stvorila priroda, svojstvena je samo ljudima. Ona je proces i sredstvo koje ljudima omogućuje izražavanje vlastitog potencijala. Potrebno nam je poznavati različite kulture jer svaka od njih izražava različite strane naše prirode.

Morfička polja, II. dio – razgovor s Rupertom Sheldrakeom

U nastavku intervjua znanstvenik Rupert Sheldrake analizira današnju mehanicističku sliku svijeta i čovjeka na koju smo navikli, a koja nas je dovela do podvojenog načina života. Budući da smo ugrozili Zemlju, a time i sebe, Sheldrake smatra da bi nova slika svijeta trebala proizaći iz holističkog pristupa znanosti, a u tom ponovnom povezivanju čovjeka i prirode važnu ulogu može imati filozofija prirode.

Morfička polja – razgovor s Rupertom Sheldrakeom

Znanstvenik Rupert Sheldrake pokušava pronaći odgovor na zagonetno pitanje: kako se diferenciraju različite biološke forme? Kako sjemenka "zna" kako treba izgledati buduća odrasla biljka? Njegov odgovor su "morfička polja" koja predstavljaju nevidljivu organizirajuću strukturu, u kojoj je sadržan plan organizama, i koja rezonancijom privlače jedinku ka njenom posebnom obliku i svrsi u prostoru i vremenu. Svojim istraživanjima dokazuje da su jata ptica, jata riba, pa i društvene grupe, organizirani kroz ta morfička polja u kojima su jedinke povezane s kolektivnim pamćenjem i mogu telepatski komunicirati.

O ljepoti

U svojoj biti ljepota je arhetip koji može biti izražen kroz materijalno te je tada možemo doživjeti fizičkim osjetilima. No, razvoj nutarnjih osjetila omogućuje nam vidjeti srcem i očima uma ono bitno iza zastora materijalnog. Zbog toga granice naše percepcije nisu i granice onoga što možemo pojmiti.

Sloboda

Sloboda je jedna od onih riječi koje uobičajeno smatramo stopostotno pozitivnima. No, svako naše djelovanje, pa i nedjelovanje, imat će posljedice i to ne samo za nas same, nego i za cjelinu kojoj pripadamo. Zbog toga je uz slobodu usko vezana odgovornost.

Moderna mitologija

Suprotno modernim uvjerenjima da je mit samo priča koju je suvremeni čovjek nadišao, popularnost Ratova zvijezda, Gospodara prstenova, Harry Pottera, Matrixa samo potvrđuje da mitovi i dalje nadahnjuju ljude i podučavaju ih kako se nositi sa životnim kušnjama.

Kriza odgoja i obrazovanja – II. dio

Svaka je kriza točka preokreta koja traži ponovno sagledavanje postojećeg stanja. Kriza odgoja i obrazovanja odraz je krize zapadne civilizacije i traži propitivanje svrhe odgoja i obrazovanja, razumijevanja povijesti i kulture te vizije budućnosti.