Sabine Leitner

Različiti načini razmišljanja

Naše je doba obilježeno prenaglašenom dominacijom znanosti, tehnike i racionalnosti. Pridajemo previše važnosti racionalnom, logičkom, kritičkom razmišljanju. To utire put beživotnom svijetu i čovjeku. Zato je racionalno razmišljanje potrebno uravnotežiti razmišljanjem srcem, odnosno proširiti ga i produbiti intuitivnim, analognim i poetskim razmišljanjem. To će nam omogućiti da postanemo moralna ljudska bića i da se približimo mudrosti i misteriju života.

Duboki smisleni razgovor

Duboki smisleni razgovor, koji se pod engleskim akronimom DMC sve više susreće po društvenim mrežama, otkriva nezatomljivu struju misli, osjećaja i potreba u suvremenom potrošačkom društvu. Prisutnost tog akronima pokazatelj je našeg shvaćanja što nam nedostaje i što tražimo u napredujućoj pandemiji besmisla. Potraga za smislom pokreće temeljna filozofska pitanja, što uz smislene razgovore, umijeće slušanja i iskreno zanimanje za drugoga čovjeka, može biti univerzalni lijek za mnoge bolesti našeg vremena.

Je li istina mrtva?

Nekada je postojala opća suglasnost o tome što je istina. U današnjem globalnom multikulturalnom svijetu suočeni smo s relativnošću onoga što smo smatrali "apsolutno" istinitim. Filozofije Istoka i Zapada govore o jednoj temeljnoj apsolutnoj stvarnosti i brojnim relativnim stvarnostima. Jaz između različitih stvarnosti premostiv je širenjem i uzdizanjem svijesti što omogućuje percepciju jedinstva u pozadini svega. Prvi korak u tom nastojanju je otvorenost i prihvaćanje da i drugačija viđenja stvari mogu biti istinita.

Estetska inteligencija

Iako se govori o različitim vrstama inteligencije, filozofski gledano, inteligencija kao sposobnost razboritog prosuđivanja, razlučivanja trajnog od prolaznog, odnosi se na sva područja života. Estetska inteligencija je sposobnost razabiranja ljepote u njezinim raznolikim izrazima. Razvijanje estetske inteligencije omogućuje nam da zamjećujemo više ljepote, da ljepotom oplemenimo naš život, damo mu smisao i više ga volimo.

Znanje ili mudrost

Moderno doba u prvi plan stavlja stjecanje znanja, dok se u svim velikim filozofskim i religijskim tradicijama najviše vrednovala iskustvena mudrost. Ipak, nagomilani problemi našeg vremena potiču na okretanje prema mudrosti kao sposobnosti šireg i dubljeg sagledavanja problema i poimanja posljedica. Britanski filozof Nicholas Maxwell predvodi međunarodno udruženje Prijatelji mudrosti koje se zalaže za to da akademsko obrazovanje bude usmjereno na stjecanje mudrosti, s ciljem stvaranja boljeg svijeta.

Kolapsologija

Današnji je svijet suočen s toliko ozbiljnih prijetnji njegovoj održivosti da je nastala kovanica kolapsologija. Kolapsologija ne plaši smakom svijeta nego realno sagledava goruće probleme, procjenjuje moguće ishode i upozorava da sadašnje usmjerenje naše industrijske civilizacije neminovno vodi kolapsu. Na nama je odlučiti se za promjene ili ćemo biti prisiljeni na promjene. Povijest nas uči da civilizacije kolabiraju kada potone njihov vrijednosni sustav, a obnovljene i zdrave vrijednosti temelj su uzdizanja nove.

Naše različite stvarnosti

Podložni smo istim zakonima prirode, no jedan te isti uzrok u istim okolnostima može dovesti do različitih iskustava i uvjerenja te posljedičnih različitih "stvarnosti". Iako to često previđamo, najviše živimo u vlastitim stvarnostima i mislimo da je naše viđenje jedino ispravno. No stvarnost je mnogostrana, nitko ne posjeduje cijelu istinu, svačije je iskustvo jedinstveno. Snaga i ljepota leže u različitosti, stoga treba težiti pronalaženju zajedničkog jezika.

Strah od odgovornosti u obrazovanju

Brojne su teorije i pristupi odgoju i obrazovanju u širokom rasponu od stege do slobode, odnosno neometanja prirode. Svako živo biće pa i čovjek razvija se u skladu sa svojom nutarnjom prirodom, no na razvoj djeteta golem utjecaj ima okruženje koje je proizveo čovjek. Ne željeti uplitanje u odgoj i obrazovanje djece izraz je straha pred izazovom čiji je ishod neizvjestan, no od te se odgovornosti ne smije bježati. Mladima treba omogućiti uvjete koji će pomoći izvući ono najbolje iz svakog od njih te ih pripremiti za život u zajednici.

Ljudske i digitalne veze

U ubrzanom tempu modernog života skloni smo susrete uživo zamijeniti digitalnom komunikacijom, što je sinonim za sve kraće i površnije odnose. Imamo virtualne sastanke, komuniciramo uglavnom pismenim putem pa je ipak uza sve dobrobiti tehnologije i brojne prijatelje na društvenim mrežama čovjek sve usamljeniji. Potreba za bliskim međuljudskim odnosima je nezatomljiva, a njezino ispunjenje usko je povezano s našim mentalnim zdravljem. Zato je važno svjesno nastojati graditi kvalitetne odnose s drugim ljudima.

Potreba za vizijom budućnosti

Iako danas svaka ozbiljnija organizacija ističe svoje vizije, misije i ciljeve u okviru svojih strateških planova razvoja, društvu kao cjelini nedostaje vizija budućnosti. Postojeći sustavi i modeli dospjeli su u slijepu ulicu. Da bismo iznjedrili toliko potrebnu promjenu, neophodna je vizija budućnosti utemeljena na dubljem razumijevanju društva i nas samih. Potrebno nam je novo, poticajno usmjerenje za stvaranje bolje budućnosti.