Ariana Deranja

Dora Pejačević

Dora Pejačević, prva hrvatska skladateljica, počela je skladati već s dvanaest godina. Opisivana je kao tiha i povučena, no odlučna osoba. Njezin dnevnik čitanja otkriva bogat unutarnji svijet i filozofski duh. Vođena filozofskim i književnim poticajima s jedne strane i vlastitom hipersenzibilnošću s druge strane, njezina je glazba prenosila široku skalu izražajnosti. Iako desetljećima zaboravljena, posljednjih je godina postala dio hrvatskog glazbenog života.

Ciceron – O govorniku

Ciceronova knjiga O govorniku (De oratore) glasoviti je retorički priručnik. Napisan u obliku dijaloške rasprave među istaknutim rimskim govornicima koji su prethodili Ciceronovom vremenu, obrađuje gotovo sve aspekte govorništva. Ističe se da govornik mora imati u vidu opće interese zajednice i biti odgovoran za izrečeno. Treba poticati na vrlinu, a da bi govor bio vjerodostojan, govornik mora stajati iza svojih riječi.

Beethovenova Oda radosti

Povodom obilježavanja 250 godina rođenja Ludwiga van Beethovena prisjećamo se ovog glazbenog genija koji je često nazivan glazbenim divom i inovatorom. Središnje mjesto u njegovim instrumentalnim djelima pripada simfonijama, a kruna svih jest 9. simfonija koju je stvarao skoro deset godina. Nadahnuta je Odom radosti njemačkog pjesnika i filozofa Friedricha Schillera koja slavi ideal bratstva i ujedinjenosti čovječanstva. Zapanjuje da je Odu radosti završio i dirigirao praizvedbom kada je već sasvim izgubio sluh.

Seneka – filozofija kao terapija

Seneka, jedan od vodećih predstavnika rimskog stoicizma, usvaja najbolje od učenja stoika, kinika, epikurejaca i neopitagorejaca. Cilj mu je bio poučiti čovjeka ispravnom i sretnom življenju, za što savjetuje prepustiti kormilo života razumu, onom čovjekovom dijelu koji oplemenjuje i približava Bogu. Zdravlje je za njega plod ispravnih prosudbi i življenje u skladu s njima, a bolest posljedica tvrdokornih iskrivljenih viđenja. Senekina je filozofija terapija za dušu i utjeha u životnim nedaćama pa je jednako aktualna danas kao i prije dva tisućljeća.

Orgulje – kraljica instrumenata

Veličanstven, raskošan zvuk orgulja od kojeg katedrale i crkve vibriraju iznutra i kao da otvaraju vrata neizrecivog prostor-vremena, opisali su mnogi glazbenici i književnici, a Mozart ih je nazvao Kraljicom instrumenata. Njihovo je zlatno doba u izvođačkom i skladateljskom smislu barok. Najveći doprinos orguljnoj glazbi dao je J. S. Bach čije najpoznatije fuge predstavljaju glazbena remek-djela.

Pod dirigentskom palicom

Kada početkom XIX. stoljeća dolazi do znatnog širenja orkestra i kada se uvodi veći broj glazbala, na scenu stupaju dirigenti. Dirigent ravna orkestrom ili zborom i zadužen je za što vjerniju interpretaciju djela. On je posrednik između skladatelja, izvođača i publike. Jedan od najvećih dirigenata, koji je savršeno razumio glazbu te je posjedovao izvanrednu sposobnost balansiranja čitavog orkestra, bio je slavni Arturo Toscanini

Feničani – narod pomoraca

Narod koji su Grci nazivali "Feničani" danas uglavnom poznajemo preko zapisa drugih naroda koji su s njima dolazili u dodir. Živjeli su na uskom priobalnom pojasu na području današnjeg Libanona, dijelova Sirije i Izraela gdje su cvjetali njihovi lučki gradovi Sidon, Tir, Biblos, Beirut, a s vremenom su razvili čitavu mrežu kolonija šireći se zapadno po Sredozemlju. Zlatno doba njihove kulture okvirno je trajalo od 1200. do 300. g. pr. Kr. Ostali su poznati kao moreplovci u vremenu puno prije izuma kompasa, graditelji brodova i spretni trgovci. Heleni su preuzeli mnogo od njihove kulture, prije svega pismo.

Prerafaeliti – J. W. Waterhouse

Bratstvo prerafaelita osnovala je skupina mladih engleskih slikara i pjesnika sredinom XIX. stoljeća s ciljem obnove britanske umjetnosti i prikazivanja ideje ljepote u umjetničkim djelima. Iako su prerafaeliti kratko djelovali, njihova je vizija umjetnosti svojom svježinom nadahnula mnoge kasnije umjetnike poput J. W. Waterhousea.

U potrazi za srećom

Biti sretan težnja je svakog čovjeka koja se često povezuje s materijalnim blagostanjem i udobnosti. No, osnovno obilježje istinske sreće je nutarnji mir koji proizlazi iz usklađenosti naših materijalnih i duhovnih potreba te oslanjanja na ono trajno, na ono što potiče u nama stabilnu i trajnu sreću.

Ivan Lukačić

Jedan od najznačajnijih hrvatskih baroknih skladatelja Ivan Lukačić hrvatskoj je javnosti bio nepoznat sve do početka XX. stoljeća kada je u Državnoj knjižnici u Berlinu otkriven jedini poznati tiskani primjerak njegove zbirke moteta Sacrae Cantiones.