Kartaga – Nova Akropola

Magareći putevi preobrazbe

Categories: Književnost|Tags: 09-2023, Amor, animalna priroda, Apologija ili Knjiga o magiji, Aritmetička umjetnost, Boccacio, bog Jupiter, božanska priroda, božanski izvori, De Arboribus, De Deo Socratis i De Mundo, De Medicinalibus, De Musica, De Platone et eius Dogmate, De Proverbiis, De Re Rustica, Dioniz, duhovna preobrazba, duhovni rast, emocije, filozof, grad Hipat, grčko-rimski svijet, helenizam, Izidin kult, Kartaga, ljudska priroda, Lucije, Lucije Apulej, magija, mane, Mario Hibert, Metamorfoze, Milon, misterijske religije, mistična inicijacija, mistik, Mit o Psihi, novela Hermagora, obredno pročišćenje, Pamfila, podzemni svijet, Pudentila, racionalan um, radoznalost, Set, Venera, vrline, Zlatni magarac|

Nadahnuto autorovim iskustvom, Metamorfoze ili Zlatni magarac, Apulejevo satirično djelo iz razdoblja helenizma, ukazuje na besciljnost lutanja od jedne do druge senzacije i nužnost zauzdavanja nagona. Ponesen niskim porivima, mladić biva pretvoren u magarca, iako zadržava sposobnost mišljenja. Apulej opisuje njegovu metamorfozu i duhovnu preobrazbu od magarca do čovjeka te ističe važnost oslobađanja od animalne prirode koja čovjeka veže za pojavnosti fizičkog svijeta i udaljava od ljudskog identiteta.

Dioklecijan – vojskovođa, državnik i graditelj

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 03-2023, August, Aurelijan, Bagaudi, barbari, Baton, car Aurelijan, car Galerije, car Galijen, car Kar, carevi-vojnici, carski mauzolej, carsko prijestolje, četverovlađe, Cezar, Cezar Galerije, Decije, Delmati, diarhija, Dioklecijan, Diokles, Drijada, državna uprava, edikt o progonu kršćana, Eutropije, Gaius Aurelius Valerius Diocletianus, Galija, general, Germani, Iliri, Ilirik, Joško Dvornik, Jutunzi, Karin, Kartaga, katedrala, Klaudije II., Konstantin, Konstantin I., konzul, kroničar J. Malale, kršćani, Kvadi, legije, Liber Pontificalis, Magister Militum, Maksimijan, Nikomedija, Numerijan, Palmira, Panonija, Peristil, Perzijanci, povjesničar Taofan, povjesničar Vopiscus, Probus, progoni kršćana, Recija, reforma, rimska Afrika, rimski duh, rimski vojnik, Rimsko Carstvo, Salona, Saraceni, Sarmati, Split, tetrarhija, Vestibul|

Kasno doba Rimskog Carstva početak je njegova kraja. Rimski duh tada žive carevi-vojnici ilirskog podrijetla. Jedan od njih bio je i Dioklecijan iz plemena Delmata koji je proglašen carem 284. godine. Uviđajući da je veličina Carstva izvor nestabilnosti, dijeli ga na istočni i zapadni dio, a ratnog druga Maksimijana proglašava suvladarom. Sam je vladao iz Nikomedije u današnjoj Turskoj. Vladavina mu je bila ispunjena ratovanjem, no ostao je zapamćen kao sposoban vojskovođa i državnik koji je reorganizacijom državne uprave produžio život Carstva.

Feničani – narod pomoraca

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 08-2017, Aleksandar Makedonski, Ariana Deranja, Beirut, Biblos, Hanibal, Herodot, Kartaga, kralj Hiram, Melkart, Sidon, Tir|

Narod koji su Grci nazivali "Feničani" danas uglavnom poznajemo preko zapisa drugih naroda koji su s njima dolazili u dodir. Živjeli su na uskom priobalnom pojasu na području današnjeg Libanona, dijelova Sirije i Izraela gdje su cvjetali njihovi lučki gradovi Sidon, Tir, Biblos, Beirut, a s vremenom su razvili čitavu mrežu kolonija šireći se zapadno po Sredozemlju. Zlatno doba njihove kulture okvirno je trajalo od 1200. do 300. g. pr. Kr. Ostali su poznati kao moreplovci u vremenu puno prije izuma kompasa, graditelji brodova i spretni trgovci. Heleni su preuzeli mnogo od njihove kulture, prije svega pismo.