Aleksandar Makedonski

Kairos – Bog sretnog trenutka

Reljef grčkog boga Kairosa, nastao po uzoru na Lizipov kip, čuva se u trogirskom samostanu sv. Nikole. Kairos označava trenutak u vremenu najpovoljniji za djelovanje. Prikazivan je kao mladić s vagom kojom određuje pravi trenutak te s krilatim stopalima jer, kao i dobra prilika, brzo izmiče. Za prepoznati priliku potrebna je budnost, a za iskoristiti je – odlučnost, odvažnost i brzo djelovanje. To je ujedno mogućnost za nadilaženje vlastitih ograničenja i pobjeđivanje samoga sebe.

Aristotelova praktična filozofija

Platonov učenik Aristotel bio je jedan od najsvestranijih i najsistematičnijih filozofa starog vijeka s kojim će grčka filozofija doseći svoju punu zrelost. Ideal koji mu je usadila Platonova Akademija bio je vladavina duha i vrline kako u životu pojedinca tako i u životu države. Izgrađena na tim temeljima, njegova praktična filozofija bila je sprega etike i politike, znanosti o individualnom i društvenom životu, jer su obje imale isti cilj: brigu za dušu i odgoj građana.

Feničani – narod pomoraca

Narod koji su Grci nazivali "Feničani" danas uglavnom poznajemo preko zapisa drugih naroda koji su s njima dolazili u dodir. Živjeli su na uskom priobalnom pojasu na području današnjeg Libanona, dijelova Sirije i Izraela gdje su cvjetali njihovi lučki gradovi Sidon, Tir, Biblos, Beirut, a s vremenom su razvili čitavu mrežu kolonija šireći se zapadno po Sredozemlju. Zlatno doba njihove kulture okvirno je trajalo od 1200. do 300. g. pr. Kr. Ostali su poznati kao moreplovci u vremenu puno prije izuma kompasa, graditelji brodova i spretni trgovci. Heleni su preuzeli mnogo od njihove kulture, prije svega pismo.

Aristotel – Aleksandar helenske filozofije

Ove godine UNESCO obilježava 2400. godišnjicu rođenja grčkog filozofa Aristotela, najznamenitijeg Platonova učenika i učitelja Aleksandra Makedonskog. Aristotelov motrilački dar, iznimno široki znanstveni interesi te duboko filozofsko znanje učinili su ga univerzalnim genijem starog vijeka. Zbog svog neumornog istraživanja i enciklopedijskog znanja, Aristotel je s pravom nazvan „Aleksandrom Makedonskim helenske filozofije“ jer je objedinio i sistematizirao sva helenska znanja kao što je Aleksandar ujedinio tadašnji svijet.

Helenistički svijet

Helenističko razdoblje započelo je osvajanjima Aleksandra Makedonskog 334. g. pr. Kr. i vrijeme je vojne i političke dominacije grčkih Makedonaca na području Mediterana te Bliskog i Srednjeg istoka. Utemeljeno je na ideji povezivanja naroda, religija i svjetonazora u homonoiu, jedinstvo duha i srca gdje će svi narodi živjeti bratski. Iako se danas smatra sintezom grčke i istočnih kultura u kojoj dominira grčka kultura, važno je istaknuti da je grčki utjecaj bio ravnopravan i ništa više helenski negoli perzijski, egipatski ili čak indijski.