Venera – Nova Akropola

Alkemija

Categories: Znanost|Tags: "solve et coagula", 07-2024, alegorije, Alkahest (univerzalno otapalo) i Elixir vital (eliksir života), Alkemija u 19. stoljeću, Antonia Cotignola, Asklepije, atanor, Avicena, bakar, bhutas, bog Thot, četiri elementa, corpus hermeticum, drevni Egipat, država, eter, Geber, H. P. Blavatsky, Hermes Trismegistos, hermetička tradicija, hermetički spisi, hijerofant, Jabir Ibn Hayyan, Jupiter, kositar, kraljevska umjetnost, kvintesencija, Lapis philosophorum (filozofski kamen), magija, Mars, Merkur, metali, misteriji, mit o Ozirisu, Mjesec, Nives Lozar, olovo, Pimander, pitagorejci, Platon, praiskonska materija, prakrti, prima materija, Salomonov pečat, Sankhya škola, Saturn, Set, simboli, simbolički jezik, Smaragdna ploča, sol, srebro, Summa Perfectionis, sumpor, sunce, svećenička kasta, sveto učenje, tanmatras, taoizam, teozofija, Thot-Hermes, Timaj, Titus Burckhardt, transumutacija, Veliko djelo, Venera, željezo, živa, zlato|

O podrijetlu i tajnama alkemije malo se zna. Helenistička tradicija upućuje na njezine egipatske korijene, mada se tisućama godina prakticirala i na Istoku. Iako se čini da alkemija ima samo jedan cilj – transmutaciju neplemenitih metala u zlato, alkemijski tekstovi sadrže barem dva ključa tumačenja njezinih simbola i alegorija. Prvi se odnosi na pretvorbu metala u zlato, a drugi na pretvorbu kaotičnih ili animalnih elemenata kod ljudi u one plemenite, zlatne, što daje naslutiti značaj te takozvane "kraljevske umjetnosti".

Vučedolski kalendar

Categories: Zanimljivosti|Tags: 02-2024, bikonitet, Blizanci, četiri godišnja doba, Damir Krivdić, dr. Aleksandar Durman, Kasiopeja, keramičke posude, komet Encke, Labud, Mars, nebeska zbivanja, Orion, Pegaz-Ribe, Plejade, simboli nebeskih tijela, sunce, terina, Venera, Venerin kalendar Maya, vučedolska kultura, zemlja, zviježđa|

Vučedolska keramika prepoznatljiva je po svojim oblicima i ukrasima. Na jednoj od tih posuda, prema istraživanju dr. Aleksandra Durmana, utisnuti znakovi predstavljaju kalendar, a ne ukras. Plašt posude načinjen od četiri paralelne trake predstavlja četiri godišnja doba. Svaka je traka podijeljena na dvanaest kvadrata koji predstavljaju tjedne. U većini polja nalaze se simboli nebeskih tijela. Kalendar se može mjeriti s kalendarima drugih drevnih naroda i jedan je od prvih poznatih europskih kalendara.

Čudesan svijet minerala

Categories: Simbolizam|Tags: 02-2024, Agostino Dominici, alkemija, astrologija, atomska struktura, benben, betilus, Bruno, dijamant, drago kamenje, evolucija, Ficino, Helena Petrovna Blavatsky, Jupiter, kaab, korespondencije, lapis niger, makrokozmos, Mars, Maša Jovanović, materija, megaliti, Merkur, mikrokozmos, Mirandola, mistični kultovi, Mjesec, omfalos, plemeniti metali, Prima materia, refleksija svjetlosti, renesansna magija, Saturn, sunce, svijest, Tajna doktrina, Tajne metala, talismani, univerzalna supstanca, Venera, Wilhelm Pelikan, zlato|

Zlato i dragulji oduvijek su privlačili ljude svojim sjajem i čudesnom ljepotom, a ujedno su u njima slutili tajne moći. U antici i renesansi smatralo se da su pod utjecajem nebeskih tijela tisućama godina evoluirali u Zemljinoj utrobi do stanja savršenstva. Stoga su bili korišteni za ukrašavanje hramova, kraljevskih palača i izradu obrednih predmeta. Koristili su ih za privlačenje blagotvornih astroloških utjecaja, uspostavljanjem veza između nebeskog i zemaljskog svijeta.

Magareći putevi preobrazbe

Categories: Književnost|Tags: 09-2023, Amor, animalna priroda, Apologija ili Knjiga o magiji, Aritmetička umjetnost, Boccacio, bog Jupiter, božanska priroda, božanski izvori, De Arboribus, De Deo Socratis i De Mundo, De Medicinalibus, De Musica, De Platone et eius Dogmate, De Proverbiis, De Re Rustica, Dioniz, duhovna preobrazba, duhovni rast, emocije, filozof, grad Hipat, grčko-rimski svijet, helenizam, Izidin kult, Kartaga, ljudska priroda, Lucije, Lucije Apulej, magija, mane, Mario Hibert, Metamorfoze, Milon, misterijske religije, mistična inicijacija, mistik, Mit o Psihi, novela Hermagora, obredno pročišćenje, Pamfila, podzemni svijet, Pudentila, racionalan um, radoznalost, Set, Venera, vrline, Zlatni magarac|

Nadahnuto autorovim iskustvom, Metamorfoze ili Zlatni magarac, Apulejevo satirično djelo iz razdoblja helenizma, ukazuje na besciljnost lutanja od jedne do druge senzacije i nužnost zauzdavanja nagona. Ponesen niskim porivima, mladić biva pretvoren u magarca, iako zadržava sposobnost mišljenja. Apulej opisuje njegovu metamorfozu i duhovnu preobrazbu od magarca do čovjeka te ističe važnost oslobađanja od animalne prirode koja čovjeka veže za pojavnosti fizičkog svijeta i udaljava od ljudskog identiteta.

Proljetne svetkovine u Rimu

Categories: Religije i kultovi|Tags: 03-2023, Acqua Mercurii ("Merkurova voda"), Agatha Dea ("Dobra božica"), Blaženka Grgić, bog Apolon, bog Mars, bog Merkur, božica Anna Perenna ("Plodna godina"), božica cvijeća i bilja, božica plodova i vegetacije, Cerera, Damia, Damiatrix, Demetra, duhovi mrtvih, etruščanska božica groma i munje, Floralia, Fortunae Virilis, Higija, italsko božanstvo plodnosti, Iunoni Lucinae Esquiliis, Junona Lucina, Jupiterov glasnik, lac, Lemuria, lemurijski obredi, liba (žrtveni kolači), Liber Pater (Otac Liber), Libera Mater (Majka Libera), Liberalia, lišće vinove loze, Maia, Maja i Bona Dea, Maja i Merkur, majske idae, Mars i Minerva, Martius, martovske idae, martovske kalendae, Mater Flora, Matronalia, mellaria, Ovidije, ožujak, pater familias, praetexta, proljetna svečanost plodnosti, Quinquatrus, Rimski kalendar, svečanost, svetkovina proljetnog ekvinocija, tunike, Varon, Venera, Venera Verticordia (Ona koja Mijenja Srca), Veneralia, virilis|

Svetkovine u Rimu bile su važan dio života i jedno od glavnih obilježja starog rimskog kalendara. Godina je počinjala s proljetnim ekvinocijem, a ožujak (Martius) bio je prvi mjesec u godini, vrijeme kad se priroda ponovno budi. Marsa su posebno štovali jer je kao otac Romula i Rema bio povezan s legendama o nastanku Rima. Proljetnim svečanostima slavili su novi početak i zazivali plodnost, rodnost i zdravlje. Glavni izvor na tu temu Ovidijevo je djelo Fasti u kojem pjesnički opisuje svečanosti i obrede potekle iz drevne baštine.

Ruža

Categories: Simbolizam|Tags: "Put ruže", 05-2022, Abdelkadir Gilani, Afrodita, Anakreont, Apolon, Apotekarska ruža, Aurora, Chloris, cvijet mudrosti, Damaška ruža, Dioniz, Flora, flos sapientiae, Harpokrat, Jozefina, Kupid, La Rosa Mystica, Les Roses, Malmaison, Martina Rafaeli, Mistična ruža, Napoleon, Pierre-Joseph Redoute, Rat ruža, Red Ruže i Križa, Rosa, Rosa alba, Rosa gallica officinalis, Rosaceae, Ružičnjak, Saadi Širazi, Sapfo, sufizam, Teofrast, tri Gracije, trubadurska poezija, Venera, Zefir|

Ruža je u trajnoj i snažnoj vezi sa zapadnim čovjekom kao niti jedan drugi cvijet. U antičkom svijetu bila je atribut različitih božanstava, nezaobilazan motiv u kršćanstvu, ali i u sufijskoj tradiciji gdje ima duboko mistično značenje. Kroz tisuće godina mirisna kraljica vrta preselila se u priče i mitove, postala snažan simbol ljubavi i ljepote te motiv umjetničkih djela, nadahnuće pjesnicima, misticima, vladarima… omiljeni cvijet bogova i ljudi.

Zagonetke kamenog doba

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "Kult medvjeđe lubanje", 02-2022, aurignacijska kultura, Bacho Kiro, Dolni Vestonice, Enlene, globalno zatopljenje, gravetijanska, Hohlenstein-Stadel, Homo erectus, Homo sapiens, Ivančica Krivdić, Kostenski, La Madeleine, Le Mas d'Azil, Le Moustier, ledeno doba, lovci kamenog doba, magdalenijanska kultura, Mezhirich, musterijanska kultura, Mzin, neandertalac, neolit, oledba, paleolit, Pavlov, Perigordi, Petrkovice, Predmosti, Salzgitter-Lebenstadt, Shanidar IV., solutreanska, špiljski čovjek, Venera, Venera iz Brassempouya, Vogelherd, Zmajeva jama|

Donedavno se smatralo da je čovjek kamenog doba izrađivao oružje i oruđe od kamena te da je živio u špiljama zbog čega je nazvan špiljskim čovjekom. Također se vjerovalo da nije posjedovao tehnološka znanja i vještine niti poznavao umjetnost i duhovnost. Otkrića iz posljednjeg desetljeća 20. stoljeća donose novu sliku ljudske prapovijesti. Sada znamo da je čovjek kamenog doba imao umjetnost visoke estetike i posjedovao kultove, najrazličitija znanja i tehnološke vještine. Nova otkrića polako mijenjaju uvriježene stavove.

Mit o Psihi

Categories: Psihologija|Tags: 01-2020, Amor, Ana Jončić, dvojna priroda čovjeka, konstitucija čovjeka, Marijana Starčević Vukajlović, nous, Psiha, psihički svijet, psyche, soma, Venera, Venera Pandemus, Venera Urania|

Sve tradicije govore o čovjekovoj dvojnoj prirodi između kojih posreduje psiha. Unutar nje susreću se impulsi duhovnog i materijalnog svijeta, a o njenoj čistoći ovisi prenošenje duhovnih impulsa u svakodnevni život čovjeka te tako ostvarenje harmonije. Mit o Psihi govori nam o putu koji prolazi svaka ljudska duša da bi ostvarila svoju svrhu, a to je konačno uspostavljanje harmonije između vlastite duhovne i materijalne prirode.

Školjka – čudesno djelo prirode

Categories: Simbolizam|Tags: 08-2019, glas Dharme, Marta Mihičić, simbolizam, Tecuciztecatl, Turbinella Pyrum, Venera|

Školjke i puževi, jednom funkcionalne i lijepe kućice mekušaca, zadivljuju raznolikošću oblika, šara te skladom boja. Spiralni oblik puževe kućice simbolizira čovjekov evolucijski put, a školjka koja svojim ljušturama štiti tijelo mekušca povezuje se sa ženom koja u sebi čuva zametak novog života. Uz školjke se veže simbolizam plodnosti svojstven vodi i Mjesecu, a neobičan huk koji nastaje puhanjem u školjku na Istoku glas je Dharme koji budi iz neznanja.

Kako su nastala imena planeta?

Categories: Simbolizam|Tags: 08-2017, Frederick William Herschel, Geja, Jupiter, Mars, Marta Mihičić, Merkur, Neptun, Pluton, Saturn, Sunčev sustav, Terra, Uran, Večernjača, Venera, zemlja, Zvijezda Danica|

Osim Zemlje, svi planeti dobili su imena po rimskim bogovima i božicama. Jupiter, Saturn, Mars, Venera i Merkur bili su planeti koje su stari Rimljani mogli vidjeti golim okom. Drugi planeti otkriveni su kasnije, kada je izumljen teleskop, no i tada je nastavljena tradicija imenovanja planeta po bogovima i božicama. Rimljani su imenovali planete prema karakteristikama zajedničkim božanstvima i planetima jer ime često ukazuje na bitnu osobinu onoga koji ga nosi. Imenujući planete po bogovima, iskazivali su čast i bogovima i planetima.