Venera – Nova Akropola

Magareći putevi preobrazbe

Categories: Književnost|Tags: 09-2023, Amor, animalna priroda, Apologija ili Knjiga o magiji, Aritmetička umjetnost, Boccacio, bog Jupiter, božanska priroda, božanski izvori, De Arboribus, De Deo Socratis i De Mundo, De Medicinalibus, De Musica, De Platone et eius Dogmate, De Proverbiis, De Re Rustica, Dioniz, duhovna preobrazba, duhovni rast, emocije, filozof, grad Hipat, grčko-rimski svijet, helenizam, Izidin kult, Kartaga, ljudska priroda, Lucije, Lucije Apulej, magija, mane, Mario Hibert, Metamorfoze, Milon, misterijske religije, mistična inicijacija, mistik, Mit o Psihi, novela Hermagora, obredno pročišćenje, Pamfila, podzemni svijet, Pudentila, racionalan um, radoznalost, Set, Venera, vrline, Zlatni magarac|

Nadahnuto autorovim iskustvom, Metamorfoze ili Zlatni magarac, Apulejevo satirično djelo iz razdoblja helenizma, ukazuje na besciljnost lutanja od jedne do druge senzacije i nužnost zauzdavanja nagona. Ponesen niskim porivima, mladić biva pretvoren u magarca, iako zadržava sposobnost mišljenja. Apulej opisuje njegovu metamorfozu i duhovnu preobrazbu od magarca do čovjeka te ističe važnost oslobađanja od animalne prirode koja čovjeka veže za pojavnosti fizičkog svijeta i udaljava od ljudskog identiteta.

Proljetne svetkovine u Rimu

Categories: Religije i kultovi|Tags: 03-2023, Acqua Mercurii ("Merkurova voda"), Agatha Dea ("Dobra božica"), Blaženka Grgić, bog Apolon, bog Mars, bog Merkur, božica Anna Perenna ("Plodna godina"), božica cvijeća i bilja, božica plodova i vegetacije, Cerera, Damia, Damiatrix, Demetra, duhovi mrtvih, etruščanska božica groma i munje, Floralia, Fortunae Virilis, Higija, italsko božanstvo plodnosti, Iunoni Lucinae Esquiliis, Junona Lucina, Jupiterov glasnik, lac, Lemuria, lemurijski obredi, liba (žrtveni kolači), Liber Pater (Otac Liber), Libera Mater (Majka Libera), Liberalia, lišće vinove loze, Maia, Maja i Bona Dea, Maja i Merkur, majske idae, Mars i Minerva, Martius, martovske idae, martovske kalendae, Mater Flora, Matronalia, mellaria, Ovidije, ožujak, pater familias, praetexta, proljetna svečanost plodnosti, Quinquatrus, Rimski kalendar, svečanost, svetkovina proljetnog ekvinocija, tunike, Varon, Venera, Venera Verticordia (Ona koja Mijenja Srca), Veneralia, virilis|

Svetkovine u Rimu bile su važan dio života i jedno od glavnih obilježja starog rimskog kalendara. Godina je počinjala s proljetnim ekvinocijem, a ožujak (Martius) bio je prvi mjesec u godini, vrijeme kad se priroda ponovno budi. Marsa su posebno štovali jer je kao otac Romula i Rema bio povezan s legendama o nastanku Rima. Proljetnim svečanostima slavili su novi početak i zazivali plodnost, rodnost i zdravlje. Glavni izvor na tu temu Ovidijevo je djelo Fasti u kojem pjesnički opisuje svečanosti i obrede potekle iz drevne baštine.

Ruža

Categories: Simbolizam|Tags: "Put ruže", 05-2022, Abdelkadir Gilani, Afrodita, Anakreont, Apolon, Apotekarska ruža, Aurora, Chloris, cvijet mudrosti, Damaška ruža, Dioniz, Flora, flos sapientiae, Harpokrat, Jozefina, Kupid, La Rosa Mystica, Les Roses, Malmaison, Martina Rafaeli, Mistična ruža, Napoleon, Pierre-Joseph Redoute, Rat ruža, Red Ruže i Križa, Rosa, Rosa alba, Rosa gallica officinalis, Rosaceae, Ružičnjak, Saadi Širazi, Sapfo, sufizam, Teofrast, tri Gracije, trubadurska poezija, Venera, Zefir|

Ruža je u trajnoj i snažnoj vezi sa zapadnim čovjekom kao niti jedan drugi cvijet. U antičkom svijetu bila je atribut različitih božanstava, nezaobilazan motiv u kršćanstvu, ali i u sufijskoj tradiciji gdje ima duboko mistično značenje. Kroz tisuće godina mirisna kraljica vrta preselila se u priče i mitove, postala snažan simbol ljubavi i ljepote te motiv umjetničkih djela, nadahnuće pjesnicima, misticima, vladarima… omiljeni cvijet bogova i ljudi.

Zagonetke kamenog doba

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "Kult medvjeđe lubanje", 02-2022, aurignacijska kultura, Bacho Kiro, Dolni Vestonice, Enlene, globalno zatopljenje, gravetijanska, Hohlenstein-Stadel, Homo erectus, Homo sapiens, Ivančica Krivdić, Kostenski, La Madeleine, Le Mas d'Azil, Le Moustier, ledeno doba, lovci kamenog doba, magdalenijanska kultura, Mezhirich, musterijanska kultura, Mzin, neandertalac, neolit, oledba, paleolit, Pavlov, Perigordi, Petrkovice, Predmosti, Salzgitter-Lebenstadt, Shanidar IV., solutreanska, špiljski čovjek, Venera, Venera iz Brassempouya, Vogelherd, Zmajeva jama|

Donedavno se smatralo da je čovjek kamenog doba izrađivao oružje i oruđe od kamena te da je živio u špiljama zbog čega je nazvan špiljskim čovjekom. Također se vjerovalo da nije posjedovao tehnološka znanja i vještine niti poznavao umjetnost i duhovnost. Otkrića iz posljednjeg desetljeća 20. stoljeća donose novu sliku ljudske prapovijesti. Sada znamo da je čovjek kamenog doba imao umjetnost visoke estetike i posjedovao kultove, najrazličitija znanja i tehnološke vještine. Nova otkrića polako mijenjaju uvriježene stavove.

Mit o Psihi

Categories: Psihologija|Tags: 01-2020, Amor, Ana Jončić, dvojna priroda čovjeka, konstitucija čovjeka, Marijana Starčević Vukajlović, nous, Psiha, psihički svijet, psyche, soma, Venera, Venera Pandemus, Venera Urania|

Sve tradicije govore o čovjekovoj dvojnoj prirodi između kojih posreduje psiha. Unutar nje susreću se impulsi duhovnog i materijalnog svijeta, a o njenoj čistoći ovisi prenošenje duhovnih impulsa u svakodnevni život čovjeka te tako ostvarenje harmonije. Mit o Psihi govori nam o putu koji prolazi svaka ljudska duša da bi ostvarila svoju svrhu, a to je konačno uspostavljanje harmonije između vlastite duhovne i materijalne prirode.

Školjka – čudesno djelo prirode

Categories: Simbolizam|Tags: 08-2019, glas Dharme, Marta Mihičić, simbolizam, Tecuciztecatl, Turbinella Pyrum, Venera|

Školjke i puževi, jednom funkcionalne i lijepe kućice mekušaca, zadivljuju raznolikošću oblika, šara te skladom boja. Spiralni oblik puževe kućice simbolizira čovjekov evolucijski put, a školjka koja svojim ljušturama štiti tijelo mekušca povezuje se sa ženom koja u sebi čuva zametak novog života. Uz školjke se veže simbolizam plodnosti svojstven vodi i Mjesecu, a neobičan huk koji nastaje puhanjem u školjku na Istoku glas je Dharme koji budi iz neznanja.

Kako su nastala imena planeta?

Categories: Simbolizam|Tags: 08-2017, Frederick William Herschel, Geja, Jupiter, Mars, Marta Mihičić, Merkur, Neptun, Pluton, Saturn, Sunčev sustav, Terra, Uran, Večernjača, Venera, zemlja, Zvijezda Danica|

Osim Zemlje, svi planeti dobili su imena po rimskim bogovima i božicama. Jupiter, Saturn, Mars, Venera i Merkur bili su planeti koje su stari Rimljani mogli vidjeti golim okom. Drugi planeti otkriveni su kasnije, kada je izumljen teleskop, no i tada je nastavljena tradicija imenovanja planeta po bogovima i božicama. Rimljani su imenovali planete prema karakteristikama zajedničkim božanstvima i planetima jer ime često ukazuje na bitnu osobinu onoga koji ga nosi. Imenujući planete po bogovima, iskazivali su čast i bogovima i planetima.