Metamorfoze – Nova Akropola

Pigmalionov efekt i pozitivna psihologija

Categories: Psihologija|Tags: 10-2026, Afrodita, altruizam, Aristotel, bjelokost, bol, Buddha, Christopher Peterson, ciljevi, dihotomija pozitivno-negativno, društvene predrasude, efekt niskih očekivanja autoriteta, efekt pozitivnog očekivanja, egoizam, eksperiment, etičke kontroverze, Golemov efekt, hrabrost, humane vrijednosti, humanost, ideal ljepote, individualizam, intelektualni razvoj, iskustvo, istraživanja, kipar, knjige za samopomoć, Konfucije, ljubav, ljudska dobrobit, Marijana Starčević Vukajlović, Martin Seligman, Metamorfoze, misli, mit o Golemu, mit o Pigmalionu, mudrost, neuspjeh, optimizam, osjećaji, Ovidije, Platon, podrška, postignuće, poticaj, pozitivna psihologija, Pravednost, promjena ponašanja, psiholog Robert Rosenthal, razvoj potencijala, sveti tekstovi, takozvano samoispunjavajuće proročanstvo (self-fulfilling prophecy), test inteligencije, Toma Akvinski, transcendentnost, učenik, učenja filozofa, učitelj, umjerenost, umjetničko djelo, uspavane snage, uspjeh, velikodušnost, vjera u uspjeh, vrijednosti, vrline, zapadna kultura, željeni ishod|

Američki psiholog Robert Rosenthal svojim je eksperimentom pokazao kako visoka očekivanja učitelja mogu snažno utjecati na postignuća učenika, što je nazvano "Pigmalionovim efektom". Slično istraživanje potvrdilo je da su niska očekivanja rezultirala slabim postignućima. U tom se kontekstu razvila pozitivna psihologija koja sve više naglašava važnost vrlina za ljudsku dobrobit te osobito odnos prema drugim ljudima. No važno je razlikovati istinski altruizam, usmjeren na dobrobit drugoga, od činjenja dobrih djela radi vlastitog zadovoljstva.

Michelangelov San i Platonov Fedar

Categories: Simbolizam|Tags: 11-2025, alegorija, anđeo, biograf Giorgio Vasari, buđenje duše, de la Mirandolla, Dječje bakanalije, duša, Eros, estetske duše, Faeton, Faetonov pad, fanfare, Fedar, Ficino, filozofski zanos, filozofsko putovanje, Firentinska neoplatonska akademija, fontanela, Galerija Courtauld u Londonu, geometrijske strukture, grčka mitologija, grčka tradicija, Hibris, hrabrost, humane vrijednosti, ideje, Il Sogno, individua, istinsko znanje, Jerko Grgić, jetra, kočijaš, konjska zaprega, krilati konji, kršćanska ikonografija, kugla, kvadar, ljepota, ljubav, ljudska psiha, Lorenzo de Medici, maske, matematika, materijalni svijet, mentalni procesi, Metamorfoze, Michelangelovi crteži, mitološki prikazi, mudrost, muke, nagoni, nebeski svijet, neoplatonizam, nimfa Latona, nous, Olimp., oluja, osjetilni svijet, oslobađanje duše, osobnost, Otmica Ganimeda, Ovidije, pad duše, peharnik bogova, persona, Platonova filozofija, platonska ljubav, poroci, povjesničar umjetnosti Erwin Panofsky, povjesničarka umjetnosti Maria Ruvoldt, povratak izvoru, Pravednost, prosopon, razboritost, razum, reinkarnacija, San, San o ljudskoj prirodi, Shakespeare, simboli, simbolika, Sofronzine, Sokrat, Sunčeva kola, svijest, The Dream of Human Life, Titijeva kazna, tjelesne želje, učenik, umjerenost, uzvišene ideje, vrline, zanos, zemaljski život, Zeus|

Zagonetno Michelangelovo djelo San ili San o ljudskoj prirodi ostavlja prostor različitim tumačenjima. U prvom planu prikazan je netom probuđen čovjek, okružen porocima, no okrenut prema anđelu s fanfarom uperenom prema njegovu čelu. Budući da se sva Michelangelova djela temelje na mitskim pričama te da je bio nadahnut Platonovim učenjima, izgledno je da crtež prikazuje ideje sadržane u Fedru: trenutak buđenja duše u višoj stvarnosti, njezin odaziv na nebeski zov ljepote.

Magareći putevi preobrazbe

Categories: Književnost|Tags: 09-2023, Amor, animalna priroda, Apologija ili Knjiga o magiji, Aritmetička umjetnost, Boccacio, bog Jupiter, božanska priroda, božanski izvori, De Arboribus, De Deo Socratis i De Mundo, De Medicinalibus, De Musica, De Platone et eius Dogmate, De Proverbiis, De Re Rustica, Dioniz, duhovna preobrazba, duhovni rast, emocije, filozof, grad Hipat, grčko-rimski svijet, helenizam, Izidin kult, Kartaga, ljudska priroda, Lucije, Lucije Apulej, magija, mane, Mario Hibert, Metamorfoze, Milon, misterijske religije, mistična inicijacija, mistik, Mit o Psihi, novela Hermagora, obredno pročišćenje, Pamfila, podzemni svijet, Pudentila, racionalan um, radoznalost, Set, Venera, vrline, Zlatni magarac|

Nadahnuto autorovim iskustvom, Metamorfoze ili Zlatni magarac, Apulejevo satirično djelo iz razdoblja helenizma, ukazuje na besciljnost lutanja od jedne do druge senzacije i nužnost zauzdavanja nagona. Ponesen niskim porivima, mladić biva pretvoren u magarca, iako zadržava sposobnost mišljenja. Apulej opisuje njegovu metamorfozu i duhovnu preobrazbu od magarca do čovjeka te ističe važnost oslobađanja od animalne prirode koja čovjeka veže za pojavnosti fizičkog svijeta i udaljava od ljudskog identiteta.

Ljepota postaje… glazba

Categories: Glazba|Tags: 06-2020, Adriana Pricone, Carl Stumpf, Johann Gottfried Herder, Metamorfoze, muzikoterapija, Ovidije, Panova frula, Siegfried Nadel, Silvana Sterpin, Siringa|

O postanku glazbe postoje brojne teorije, a jedna od njih je da je glazba proizašla iz čovjekove čežnje za komunikacijom s božanskim. Prava se glazba uistinu rađa kada postoji nešto uzvišeno što se želi izraziti i prenijeti i duboki je izraz duhovne potrebe. Takva glazba glasnica je ljepote, ona dira naše najtananije strune i svojom nas ljepotom prožima i harmonizira. Sve su tradicije u glazbi prepoznavale njezinu moć, Pitagora je liječio pomoću glazbe, a moderna muzikoterapija ponovno otkriva njezinu terapijsku, etičku i estetsku ulogu.

Mitologija drveća

Categories: Mitologije|Tags: 05-2016, arbor inversus, axis mundi, drvo života, Gudrun Gutdeutsch, Hathor, hrast, imela, kozmičko stablo, maslina, Metamorfoze, obrnuto stablo, Ovidije, Rea, sikomora, smokva, stablo spoznaje, Yggdrasil|

Čovjek tradicijskih društava prirodu je doživljavao kao manifestaciju božanskih snaga. Drveće je u brojnim mitologijama izražavalo univerzalne kozmičke principe i utjelovljivalo snagu života. Često je simbol središta svijeta i povezuje nebo – svijet bogova, zemlju – svijet ljudi i podzemni svijet – svijet mrtvih. Drvo života i stablo spoznaje simboli su kanala spoznaje i intuicije, a povezani su i s kušnjama koje čovjek mora proći da bi se uspeo do duhovnog svijeta.