Zeus – Nova Akropola

Perzej – Kako se postaje herojem?

Categories: Mitologije|Tags: 01-2025, Ahilej, Akrizije, Alkmena, Andromeda, Antonio Canova, Argos, astronom Ptolemej, Atena Palada, Atlas, atletska natjecanja, August Rodin, Benvenuto Cellini, Calderón de la Barce, Ciklus o Perzeju, čudovište Ketus, Danaja, Dragan Savović, Edward Burne-Jones, Euripide, Gorgona Meduza, Graje, grčki heroji, Had, Heraklo, Hermes, Hesperide, hrabrost, inteligencija, izazovi, Joseph Campbell, kiša meteora, kralj Kefej, kraljica Kasiopeja, krilati konj, legenda, Marta Mihičić, meduza, Mikena, mit, mit o Perzeju, morske nimfe, nutarnja transformacija, Odisej, P. Corneille, Pegaz, Perzeide, Perzej, Perzej s glavom Meduze, Pitija, pobjednici, Polidekt, pomagači, Posejdon, proročanstvo, put, sudbinski zadatak, Suze sv. Lovre, Tezej, Vergilije, vrline, Zeus, zmije, zviježđe Kasiopeje, zviježđe Perzej, zvjezdani katalog|

Mitski heroj Perzej, trajna inspiracija i motiv umjetnicima, ovjekovječen je i u zviježđu koje nosi njegovo ime. Kao i svi heroji, dvojne je prirode, smrtne i besmrtne, podložan slabostima, dok istodobno posjeduje neizmjernu snagu. Dug put prepun izazova i kušnji koji mu je namijenila sudbina budi u njemu dotad nepoznate snage i vodi nutarnjoj transformaciji. Vraća se kao pobjednik donoseći blagostanje svom gradu. Mit o Perzeju simboličkim jezikom govori o načinu čovjekova ostvarenja.

Pindar – U čast herojima

Categories: Književnost|Tags: 01-2025, aetos, Agrigento, Ahil, Ajant, Apolon, Argonauti, Aristoklid Eginjanin, Arkesilaj iz Korine, Asklepije, Atena, Atena Lindska, atletika, Bakhil, Belerofont, Beotija, Delfi, Dioniz, Dioskuri, ditiramb, djevojački korovi, enkomij, epinikij, epopeja, etika, Filakid Eginjanin, filozofija, grčke kolonije, grčki pjesnik, Heraklo, Hermann Fränkel, Herodot, Hijeron, Himera, himne, Hiperborejci, hiporhema, Homer, Horacije, ideal, Istmijske igre, jahanje, kalokagatija, Kinoskefala, književnost, Ksenofont Korinćanin, lirika, Marta Mihičić, maslina, Menon, mitologija, Nemejske igre, Ode, Olimpijska I. oda, Olimpijske igre, pankratij, partenije, Pauzanija, pean, Pegaz, petoboj, Pitijske igre, pjesnikinja Korina, Platon, Plutarh, pobjeda, pobjednik, Posejdon, prozodija, šakanje, Sicilija, Simonida, Sirakuza, slava, Sokrat, sportska natjecanja, stara Grčka, Teba, Teokrit, trčanje, trene, Troja, tužaljke, vrline, zbor, Zeus|

Atletska natjecanja bila su osebujan aspekt grčke kulture, a glavna nagrada bio je vijenac od grančica masline ili lovora kao simbol slave. Pobjednici su bili ponos svojih polisa, a pjesnici su im epinikijama iskazivali poštovanje. Pindar slavi pobjedu kao izraz vrline, a pobjednika kao onoga koji je u sebi uskladio lijepo i dobro, tjelesno i duhovno, atletiku i etiku. Slaveći pobjednike, Pindar stječe i vlastitu slavu jer su epinikije kruna njegova stvaralaštva.

Drevna Olimpija

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 08-2024, Alfej, Antipater iz Sidona, Apolonovo svetište, Archaia Olympia, arheološka iskapanja, arheološki nalazi, Arhiloh, baklja, dvanaest zadataka, elidski kralj Ifit, Fidija, filozofi, Geja, grčka religija, grčka skulptura, grčke kolonije, grčki bogovi, Helada, Heraklo, Heraklova junačka djela, Hermes s malim Dionizom, heroji, hram boga Zeusa, hram božice Here, kip Zeus Horkija, kip Zeusa Olimpijskog, Kladej, kultovi, maslina, maslinove grančice, mikensko doba, mit, nagrada, Nika, Olimpijske igre, Olimpijske ode, olimpijski duh, olimpijski plamen, olimpijski pobjednici, panhelenske igre, Pauzanija, Peonije, Pindar, pjesnici i govornici, planina Olimp, povjesničari, Praksitel, proročište u Delfima, rimski car Teodozije I., sedam čuda drevnog svijeta, spartanski kralj Likurg, stadion, svećenice Demetre Hamine, sveti gaj Altis, sveti mir, svetište, Temida, Vesna Perhat, Vijenac, zavjetni darovi, zemlja Hiperborejaca, Zeus|

Olimpija, najveće svetište starog grčkog svijeta, mjesto je u kojem su se u antičko doba održavale igre posvećene Zeusu. Usporedno s atletskim, održavala su se natjecanja u umjetnosti i govorništvu te filozofske rasprave jer su se na Igrama slavile različite vrline i vještine. Igre su ukinute u 4. stoljeću, no ostavile su iskru koja će planuti krajem 19. stoljeća, potaknuta iskapanjem zadivljujućih spomenika u Olimpiji, te dovesti do oživljavanja modernih Olimpijskih igara. Plamen iz Olimpije i danas prenosi nešto od starog grčkog duha zajedništva, nadilaženja granica i prikaza postignuća.

Harite – Zeusove kćeri

Categories: Mitologije|Tags: 06-2024, Aglaja, Anteja, Apolonov hram, Atena, Auksesija, Dioniz, Eteokles, Eufrozina, eunomija, Eurinoma, Eutihija, Eutimija, Faena, Gorana Mišković, grčke božice, Hegemonija, Hesiod, Homer, Hore, Kleta, Lakonija, Muze, Odiseja, Olimpijske ode, Paideija, Pauzanija, Pindar, Sokrat, Sparta, Talija, Termos, Tetija, tri Gracije, Zeus|

Antički pisci i pjesnici često spominju grčke božice Harite, rimske Gracije, a od renesanse nadalje omiljena su tema umjetnosti. Vezuju se uz blagost, milost, radost, ples, ljepotu, ljupkost... Pindar u Olimpijskim odama kaže da za sve što je lijepo i ljupko treba zahvaliti Haritama. Postojao je kult u njihovu čast, čini se predgrčkog podrijetla, a jedno od najranijih središta njihova štovanja bili su Kikladski otoci.

Mitska povijest čovječanstva

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 12-2023, anđeli, Ararat, Aristofan, Atlantida, Biblija, Bochica, bog Višnu, bog-heroj Tohil, bogovi, božanski kraljevi, bratstvo, četiri sunca, Chibchacum, Chibche, ciklična evolucija, civilizacija, civilizacije, Deukalion, divovska rasa, Dugina Zmija, Edenski raj, evolucija svijesti, ezoterijska povijest, Formorios, globalna katastrofa, Gospodar divova, Gozba, Heraklo, heroji, Heziod, Horus, Husheng, Inke, Jahve, Jamir, Joško Dvornik, Julian Scott, Kavkaz, kozmička anakonda, kralj Arthur, Kronos, Kukulkan, Kula babilonska, ljama, majanska civilizacija, Manu, Matarisvan, Max Fauconnet, mit o Atlasu, mitologija, mitovi, mitska era, Naga, Noa, Olimp., opći potop, Otris, Oziris, Pachacamac, Parnas, Platon, povijesne ere, pretpovijest čovječanstva, Prometej, psihologija, Ra, rase, religija, Saoshyanti, Sekhmet, Sin Sunca, Spasitelj, suživot, Titani, tradicija, Tuath de Danaan, Tuisto, Tullan, Tupi Indijanci, Viracocha, Yanomami, Yukatan, Zeus, zlatno doba, zmije-kraljevi, znanost|

U mitovima s različitih krajeva svijeta pronalazimo ponavljajuće obrasce i upadljive podudarnosti. Ponajprije se to odnosi na mitove o općem potopu, o herojima utemeljiteljima gradova, o božanskim pomagačima koji su ljude naučili različitim umijećima, o zlatnom dobu čovječanstva itd. To sugerira ideju da se radi o stvarnim događajima koji su toliko snažno utjecali na svijest čovječanstva da su ih zabilježile sve tradicije. Ti tragovi iz dubina vremena pomažu nam rekonstruirati daleku prošlost čovječanstva, ali i naslutiti budućnost.

Hore – čuvarice sklada

Categories: Simbolizam|Tags: 12-2023, Afrodita, Anatola, Auksa, cikličnost, Danijela Popović Šušić, Demetra, Dike, društveni odnosi, Eirene, Eunomia, evolucija, grčka mitologija, Harite, harmonija, Heba, Helije, Homer, humana svijest, jesen, Justicija, Karpa, Klorida, Kratil, ljeto, Marta Mihičić, mir, Mjesec, mladost, nebeske konstelacije, Odiseja, Olimp., Pandora, Perzefona, Pindar, Platon, Pluto, pravda, priroda, proljeće, red, Selena, simboli, sklad, sunce, Tala, Temida, zakoni prirode, Zeus|

Grčke božice Hore, povezane s pojmom vremena i pravilnom smjenom godišnjih doba, predstavljaju božanski zakon i red, kako u prirodi tako i u društvu. Tijek sati ili godišnjih doba simbolično je opisan njihovim plesom kojim prate Apolonovo sviranje na liri. Budući da simboliziraju aspekte harmonije, zakona, pravde, morala, često su spominjane u antičkim tekstovima, a Homer ih opisuje i kao čuvarice nebeskih vrata.

Likurgov pehar

Categories: Zanimljivosti|Tags: 12-2023, Atlantove kćeri, Bakho, bog Dioniz, Britanski muzej, diatreta, dikroični efekt, dikroično staklo, dionizijsko piće, Fernand Schwarz, Hadrijan, Historiae Augustae, Ilijada, kalež, koloidno srebro, koloidno zlato, kralj Likurg, mit, nanočestice, nanotehnologija, nimfa Ambrozija, rimsko staklo, satir, stari Rim, Vesna Perhat, vino, vinova loza, Zeus|

Likurgov pehar neobičan je stakleni kalež iz rimskog doba. Pri danjem svjetlu je blijedozelen, dok osvijetljen postaje crven. Smatra se da je korišten u ceremonijama posvećenim Bakhu. Zagonetna promjena boje stakla razjašnjena je tek 1990. godine. Tada je mikroskopski otkriveno da su rimski obrtnici postizali taj efekt pomoću nanočestica srebra i zlata, što znači da su poznavali nanotehnologiju koja je nova i u našem vremenu.

Pompeji – Vila misterija

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 09-2023, arheološka iskapanja, Atena, božanski dio, Daliborka Kiković, Dioniz, dionizijske svečanosti, dionizijski misteriji, dionizijski mit, erupcija vulkana Vezuva, ezoterijsko učenje, freske, grčko-rimski svijet, Hera, ljudska sudbina, ljudski rod, muzej na otvorenom, Titani, titanski dio, zavjet šutnje, Zeus, zidne slike|

Katastrofalna erupcija Vezuva 79. godine zaustavila je u vremenu rimski grad Pompeje. Sedamnaest stoljeća kasnije, arheološka iskapanja otkrila su mnoge njegove tajne. Ipak, tajanstvene freske u sobi patricijske vile, po kojima je i nazvana Vila misterija, i dalje čuvaju svoju tajnu. Smatra se da opisuju dionizijske misterije čiji je značaj potonuo u dubinama vremena. Zna se tek da im je zadaća bila razotkrivanje ljudske sudbine, poticanje čovjeka da oslobodi dušu od robovanja tijelu tako da u njemu pobijedi dionizijski, božanski dio.

Plemeniti duh natjecanja

Categories: Antropologija|Tags: 03-2022, antička Grčka, athlete, Damir Krivdić, gimnazij, Heraklo, Josip Matković, kalokagatija, Kron, Markus Edin, Olimpija, Olimpijske igre, Pauzanija, Pierre de Coubertin, stade, Vodič po Heladi, Zeus|

Olimpijske igre najznačajniji su sportski događaj, danas kao i u antičkoj Grčkoj. Izvorno su bile svečanost u svetištu olimpskih bogova, u čast Zeusa, pod krilaticom Zdrav duh u zdravom tijelu. Natjecateljski duh i poticanje izvrsnosti, tjelesne i duhovne, bio je stav tog vremena, stoga su se sastojale od raznih sportskih natjecanja, ali i natjecanja umjetnika, pjesnika, pisaca dramskih djela. Plemeniti duh natjecanja sačuvan je u načelu suvremenih igara koje ističe časnu borbu sudionika.

Grčki misteriji

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 09-2021, Apolon, Atena, bogovi, božanstva, Daliborka Kiković, Delfi, Demetra, Dioniz Bakho, Dioniz Zagrej, Eleuzina, eleuzinski, Eshil i Sofoklo, Fidija, grčka religija, Had, Helije, Herodot, Himna Demetri (Homer), intuicija, Kelej, Klement Aleksandrijski, Kora, kozmičke snage, Lizip i Praksitel, Majka Zemlja, metempsihoza, obnova života, Olimp., Orfej, orfički misteriji, Orfičko učenje, Periklo, Perzefona, Platon, samotrački, seljenje duše, snage prirode, Solon, tebanski, Telesterion, Temistoklo, Triptolem, Zeus|

Grčki misteriji, nekad živo srce stare Grčke, iznjedrili su ono što nam je danas poznato kao grčka umjetnost i grčka filozofija. Prema Herodotu, misteriji su potekli od Orfeja koji je od Apolona dobio liru sa sedam žica… Postojali su samotrački, eleuzinski, tebanski, orfički i drugi misteriji, a svrha im je bila ista: spoznaja zajedničkog izvora svega i besmrtnosti duše. Misteriji su bili u izravnoj vezi sa životom, jer je ono doživljeno u misterijima tražilo i nalazilo svoj izraz u ovom svijetu.