Olimp. – Nova Akropola

Grčki misteriji

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 09-2021, Apolon, Atena, bogovi, božanstva, Daliborka Kiković, Delfi, Demetra, Dioniz Bakho, Dioniz Zagrej, Eleuzina, eleuzinski, Eshil i Sofoklo, Fidija, grčka religija, Had, Helije, Herodot, Himna Demetri (Homer), intuicija, Kelej, Klement Aleksandrijski, Kora, kozmičke snage, Lizip i Praksitel, Majka Zemlja, metempsihoza, obnova života, Olimp., Orfej, orfički misteriji, Orfičko učenje, Periklo, Perzefona, Platon, samotrački, seljenje duše, snage prirode, Solon, tebanski, Telesterion, Temistoklo, Triptolem, Zeus|

Grčki misteriji, nekad živo srce stare Grčke, iznjedrili su ono što nam je danas poznato kao grčka umjetnost i grčka filozofija. Prema Herodotu, misteriji su potekli od Orfeja koji je od Apolona dobio liru sa sedam žica… Postojali su samotrački, eleuzinski, tebanski, orfički i drugi misteriji, a svrha im je bila ista: spoznaja zajedničkog izvora svega i besmrtnosti duše. Misteriji su bili u izravnoj vezi sa životom, jer je ono doživljeno u misterijima tražilo i nalazilo svoj izraz u ovom svijetu.

Muze

Categories: Simbolizam|Tags: 06-2021, Apolon, Eneade, Erato, Euterpa, Gea, Heziod, inspiracija, Klio, Kron, Majka Zemlja, Meleta, Melpomena, Mnema i Aeda, Mnemozina, muzej, muzika, Nataša Žaja, Olimp., Orfici, orfičke himne, Platon, Polihimnija, Postanak bogova, Sapfo, Talija, Terpsihora, Titani, Uran, Uranija i Kaliopa, Zeus|

Muze, zajedničko ime za devet božica sklada i zaštitnica mnogih božanskih i ljudskih stvaralačkih umijeća, kćeri su najvišeg boga Zeusa i božice pamćenja Mnemozine. Stvorene su nakon velike mitske bitke kako bi pjesmom slavile uspostavu božanskog reda i zakona. Njihovu su zaštitu i stvaralačko nadahnuće prizivali umjetnici i filozofi antičkog svijeta, a danas su ostale sačuvane u riječima muzika i muzej. No, nisu iščezle iz našeg svijeta, one i dalje hrane duše prijemčivih za plemenito i uzvišeno.

Platonovo učenje o duši – I. dio

Categories: Filozofija|Tags: 11-2019, Antun Musulin, besmrtnost, drugi svijet, država, duša, Fedar, Gorgija, Had, Olimp., Platon, smrt, Sokrat, Tartar|

Polazeći od stava da je duša besmrtna i da je smrt samo prijelaz s ovog u drugi svijet, Platon opisuje taj drugi svijet oslanjajući se na drevne tradicije. Oslobodivši se tijela, duša se susreće sama sa sobom i svojim djelima. Tada postaju vidljive sve njezine vrline i mane, koje su zapravo jedina imovina duše koju ona nosi sa sobom. Posmrtno postojanje proces je pročišćenja i obnavljanja snaga duše da bi, vrativši se na zemlju, nastavila dugi put upoznavanja sebe i svoje istinske prirode.