zakon – Nova Akropola

Osjećaj za vrijednosti

Categories: Aktualno|Tags: "divljak", 11-2024, civilizirano društvo, dijete, djetinjstvo, dužnost, filozofija, harmonija, ideal ahimse, indijski narod, istina, Ivančica Krivdić, književnost, koncept Dharme, konformizam, kriteriji, kulturna povijest, ljepota, ljestvica vrijednosti, ljudska povijest, ljudska svijest, moralni zakoni, motivi, nenasilje, Nilakanta Sri Ram, običaji, obnova vrijednosti, obrazovanje djeteta, odanost, ponašanje, pravda, priroda, prolazno, Propovijed na gori, psihologija, red, religijsko-društveni kodeks, sloboda, sloboda mišljenja, svjetski rat, trajna sreća, trajno, uljudnost, vjeroispovijesti, zakon, zakoni prirode|

Ubrzani materijalistički način života doveo je do zaborava bitnih ljudskih vrijednosti, no prepoznate kao takve ili ne, vrijednosti postoje u svakom društvu. One su u temeljima misli, motiva i ponašanja ljudi, vidljive su iz načina života. Vrijednosti divljaka razlikuju se od onih civiliziranog čovjeka, a sam ljudski napredak očituje se kroz vrijednosti koje motiviraju njegovo djelovanje. Temeljne vrijednosti usmjeravaju naš život poput kolosijeka kojim ljudska duša putuje ususret samoj sebi i vječnosti

Giordano Bruno – O istini

Categories: Ex libris|Tags: 02-2024, alegorija, bogovi, Izgon trijumfirajuće zvijeri, Jupiter, Merkur, mudrost, nebeski svod, Nolanac, razboritost, renesansa, Saulino, Sofija, supstancija, Titani, Vedrana Novović, zakon, zviježđa|

U slojevitoj alegorijskoj raspravi Izgon trijumfirajuće zvijeri Giordano Bruno ukazuje na potrebu za moralnom obnovom svijeta. Vrhovni bog Jupiter saziva savjet bogova u namjeri da obnovi nebeski svod i zaustavi njegovo propadanje. Odlučuje protjerati poroke, trijumfirajuće zvijeri, i zamijeniti ih vrlinama. Na najuzvišenije mjesto postavlja Istinu koju izjednačava s božanskim jedinstvom kojemu sve prethodi, dobrotom i ljepotom. Uređenje nebeskog svijeta preduvjet je i ishodište obnove zemaljskog reda i vrline.

Mojre – Zeusove kćeri suđenice

Categories: Simbolizam|Tags: 01-2024, Aisa, Ananka, Atropa, Decima, Delfi, država, Edip, Eileitija, Epikur, Ereb, Erinija, Fatum, Filostrat, Geja, Gigantomahija, Heraklo, Heziod, horoskop, kaos, Ker, Klota, Ksenija Nikčević, ktonska božanstva, Lahesa, Marta Mihičić, mit, moros, Morta, Nemezis, Nikta, Nona, nužnost, Ode, Olimp., Ovidije, Parke, Pindar, Platon, Prelja, Prometej, prvobitni princip, rođenje, Seneka, simbol, sloboda izbora, smrt, sudbina, Tanatos, Temida, Titani, zakon, Život Apolonija iz Tijane|

Novija povijest, a naročito moderni svijet snažno naglašavaju vrijednost slobode, no u čemu se ona zapravo sastoji? Prema grčkom mitu, čovjek je nemoćan pred Mojrama, Zeusovim kćerima suđenicama. One se pojave pri rođenju svakog čovjeka, ispredu nit njegova života pomoću prethodnih djela, odmjere njezinu dužinu te je na kraju prerežu. Bez obzira na sudbinu, čovjek ima slobodu volje i mogućnost izbora, te s tim vezanu odgovornost za svoje postupke.

Rasizam – fenomen modernog doba

Categories: Aktualno|Tags: "divljak", "divlji" narodi, "građanin svijeta", 09-2023, antropologija, barbari, civilizirana Europa, Claude Lévi-Strauss, Diderotova enciklopedija, druga rasa, Fernand Schwarz, fizičke razlike, grof de Buffon, grupna ideologija, homogenizacija društva, humanost, jedinstvena kultura, kolonijalna osvajanja, ljudska povijest, ljudski potencijali, ljudsko iskustvo, logika dominacije, model degeneracije, moderni čovjek, multikulturno društvo, Povijest prirode, predrasude, primitivac, promicanje različitosti, prosvjetiteljstvo, Rasa i povijest, razum, religije, renesansa, rimski građanin, Rimsko Carstvo, savez, segregacija, Sofija Stepanovska, staroegipatsko društvo, superiornost civiliziranog čovjeka, superiornost kulturnih nacija, tolerancija, vjerska ili etnička netrpeljivost, Voltaire, zajednički korijeni, zakon, znanstvene klasifikacije|

Uskogrudno neprihvaćanje drugih i drugačijih postoji u različitim oblicima oduvijek. Stoga su moralna učenja svih filozofija i religija promicala toleranciju i bolje razumijevanje drugih. Rasizam kao ideologija razvio se u 18. stoljeću, stvorivši jaz između napredne Europe i ostatka svijeta. Iako naše razlike život čine bogatijim i življim, u današnjem svijetu iza privida otvorenosti i tolerancije izbija potisnuto neprihvaćanje. Razlike je potrebno prihvatiti jer svako ljudsko biće je različito, a čovječnost je zajednički korijen koji nas povezuje.

Francis Bacon – O osveti

Categories: Ex libris|Tags: 09-2023, Cezar, Dijana Kotarac, divlja pravda, francuski kralj Henri III, javne osvete, nepravda, osvetoljubivost, Pertinaks, praštanje, Salomon, uvreda, vojvoda firentinski Cosimo, zakon|

U eseju O osveti Francis Bacon razmatra pitanje osvete za učinjene nepravde, uvrede, poniženja. Želju za osvetom smatra prirodnim impulsom koji se može razumjeti, ali ga treba obuzdavati jer ne vodi dobru. Kao i počinjena nepravda, osveta je sebičan čin kojim se izjednačavamo s počiniteljem. Bacon savjetuje nepravdu ili uvredu zakopati u prošlost, a osvetu pretvoriti u oprost jer je ona nečasna, divlja pravda, a oprost velikodušan i plemenit.