svemir – Nova Akropola

Pleme Ašaninka – Harmoniziranje s prirodom

Categories: Antropologija|Tags: "primitivna" kultura, 07-2026, Amazona, Axelle Defrasne, Campa, ceremonije, drevne civilizacije, duhovi prirode, duša, ekološki aktivizam, ekološki problemi, Gerald Weiss, godišnji ciklusi, Josip Matković, Kozmologija Campa – svijet šumskog plemena u Južnoj Americi, kultura natjecanja, kultura suradnje, međuovisnost, Mjesec, mreža života, nomadi, obaveze, običaji, okoliš, plemena, prava, prirodni ciklusi, resursi, šamani, sunce, svemir, tradicija, univerzalna načela, vatra, vjerovanja, zakoni prirode, životni stil|

Istraživanje amazonskog plemena Ašaninka otkriva drevna načela koja nas mogu poučiti životu u skladu s prirodom. Za njih je čovjek duhovno biće kojemu je tijelo tek privremeno boravište, što ukazuje na važnost unutarnjih vrijednosti nasuprot robovanju materijalnim željama. Njihovo uvjerenje da je čovjek dio povezane mreže života, kao i kultura suradnje te odgovoran odnos prema prirodi, mogu nam poslužiti kao nadahnuće za rješavanje ekoloških problema suvremenog svijeta.

Vastu Shastra – Drevna indijska arhitektura

Categories: Arhitektura|Tags: 05-2026, Angkor Wat, arhitektura, astrologija, astronomija, Ayurveda, bog Višnu, Branko Zorić, Charles Correa, ekologija, ekološka svijest, energija prostora, eter, Geografija, geologija, geometrijski dijagram, geometrijski uzorci, graditeljstvo, Harappa, harmonija, hram, indijska civilizacija, Ishanya, kardinalni pravci, kozmičke energije, Le Corbusier, Manasara, matematika, Mayamata, Mjesec, Mohenjo Daro, padavinyaasa, pet elemenata, planete, prana, priroda, prirodni zakoni, prostorna orijentacija, prostorno uređenje, protok energija, pseudoznanost, ravnoteža, red, Rgveda, ritam, Shilpa Shastra, simetrija, sthapati, sunce, svemir, svetište, umjetnost, UNESCO, vardhaki, Vastu Purusha Mandala, Vastu Vidya, vatra, Vishwakarma, vjetar, voda, Yantre, Yoga, zdravlje, zemlja, znanost|

Vastu shastra, drevno vedsko arhitektonsko i graditeljsko nasljeđe, povezuje različite grane znanosti s umjetnosti. U stvaranju čovjekova životnog prostora polazi od povezanosti svega u svemiru te uzima u obzir međudjelovanje različitih sila prirode koje imaju izravan utjecaj na naše fizičko i duhovno blagostanje. Građevine podignute prema tim principima svjedoče o danas uglavnom izgubljenom znanju o harmonizaciji čovjeka sa suptilnijim dimenzijama postojanja.

Vodik – energija budućnosti?

Categories: Znanost|Tags: 05-2026, Ana Marinović, električna struja, elektroliza, element, energetski vektor, Florimond Krins, kisik, metan, molekula H₂, nalazište vodika, NH₃, nuklearna fuzija, periodni sustav, piroliza, plavi vodik, prirodni plin, proces parnog reformiranja metana, proizvodnja umjetnih gnojiva, ružičasti vodik, SMR, svemir, transformacija vodika, ugljikov dioksid, voda, zemlja|

Vodik, prvi, najjednostavniji element periodnog sustava, gorivo je zvijezda i najzastupljeniji element u svemiru. Izdvaja se među alternativnim energentima kao potencijalni obilni izvor zelene energije. Budući da ga na Zemlji nalazimo samo u kemijskim spojevima, za njegovo je izdvajanje potrebno uložiti energiju i resurse što samo produbljuje energetsku krizu. Obuzdavanje energetskih potreba jedini je izlaz i glavni izazov suvremenom društvu.

U potrazi za novom Zemljom

Categories: Znanost|Tags: 04-2026, atmosfera, biološki procesi, biološki sustav, biosfera, Branislav Vukajlović, civilizacija, čovječanstvo, egzistencijalna ugroženost, ekosustav, ekstrasolarni planeti, evolucija, fikcija, fizikalni, fotosintetski organizmi, galaksija, geološka i biološka povijest Zemlje, geološki, kambrijska eksplozija, kemijski, kisik, kopno, led, letjelica Kepler, ljudska fiziologija, ljudsko tijelo, magnetno polje, Mars, Merkur, mikroorganizmi, more, nastanjiva zona, nastanjivi planeti, prirodna ravnoteža, SF filmovi, simbioza, sonda Voyager, stanice tijela, sunce, Sunčev sustav, svemir, svjetlosne godine, tehnologija, temperatura, teraformiranje, tlak, ugljikov dioksid, vakuum, višestanični organizmi, voda, volja, živi svijet, znanost, zvijezda Alfa Centauri, zvjezdani sustav|

Znanstvena izvješća o ozbiljnoj narušenosti ekosustava Zemlje izazivaju zabrinutost i podižu svijest o egzistencijalnoj ugroženosti čovječanstva. Sve je popularnija ideja pronalaska "nove Zemlje". No, život kakav nam je poznat razvijao se milijardama godina. Zemlja je iznjedrila život, a ljudsko tijelo prilagođeno je životu na njoj i s njom povezano na svim razinama. Preostaje nam promijeniti odnos prema Zemlji i dati svoj doprinos vraćanju prirodne ravnoteže.

Zaratustra – O prirodi dobra i zla

Categories: Ex libris|Tags: "dobre misli, 01-2026, Ahura Mazda, Asha, besmrtnost duše, čovjek, čovjekoljublje, dobra djela, dobre riječi, Dobro, Dragan Savović, drevni Iran, istina, istraživački um, karakter, mazdaizam, molitve, monoteistička religija, moralna čistoća, mudrost, muzika, nebo, O prirodi dobra i zla, Parsi, plemeniti život, politeistička religija, priroda, prolazno, Put ispravnosti, simbol svjetlosti, smrt, sreća, sunce, svemir, vatra, vječna vatra, vječno, vjera, vrijeme, zakon, Zaratustra, zdravlje, zemlja, zlo, znanje, zoroastrijanci, zoroastrijanski hramovi, zviježđe|

Zaratustra reformira staroiranski mazdaizam u monoteističku religiju s vrhovnim bogom Ahura Mazdom. U vidljivom svijetu Ahura Mazdu predstavlja na nebu Sunce, a na zemlji vatru te otud u zoroastrizmu kult vatre, simbola svjetla. Središnje mjesto u njegovu učenju zauzima Asha, put dobra, kozmičkog reda i morala. Zaratustra uči da razlika između dobra i zla nije čovjeku dana rođenjem, već se stječe učenjem i da ljudi biraju strane svojim mislima, riječima i djelima.

Od čega je sastavljen svemir?

Categories: Znanost|Tags: 12-2025, Ana Rubin, Andromeda, astrofizičari, brzina svjetlosti, Einstein, energija, Florimond Krins, galaksije, imaginacija, instrumenti, Kepler, Kopernik, masa, MOND (Modificirana Newtonova dinamika), Newton, Opća teorija relativnosti, planet, stvarnost, Sunčev sustav, svemir, svjetlo, teorija struna, zakon gravitacije, zakoni fizike, znanstvenici, zviježđe|

Materija i energija dvije su osnovne komponente svemira. Prema trenutnim znanstvenim teorijama većinu svemira čine nevidljiva tamna tvar i tamna energija, nepoznata sila koja uzrokuje njegovo širenje. Modernim je znanstvenicima golem izazov to što je većina materije nevidljiva i nemjerljiva. No, tamna tvar i tamna energije možda i ne postoje jer su astronomi nepoznatom "nečemu" samo dali ime u pokušaju razumijevanja nerazjašnjenih tajni svemira.

Prosinac – Vrijeme radosti i nade

Categories: Aktualno|Tags: 12-2025, budućnost, Delia Steinberg Guzmán, Franco Špigić, Kronos, Nova godina, prošlost, svemir, vječnost, vrijeme, život|

Iako ispunjen vedrim blagdanskim ozračjem, prosinac nas neumoljivo suočava s prolaznošću vremena. Ispraćamo staru i dočekujemo novu godinu, razmišljamo o protekloj godini, ali i o novim počecima. Čini nam se da vrijeme nezaustavljivo teče iz prošlosti u budućnost, sve donosi i odnosi, i usprkos promjenama koje nam donosi – vječno traje. Ulazeći u novu godinu pozdravimo još jedan korak vječnosti koji se prostire pred nama.

Atenska škola

Categories: Umjetnost|Tags: 11-2025, Akica Cvitan, Alkibijad, Aristotel, astronomija, Crkva sv. Petra, Diogen, disciplina etrusca, duhovne struje, duhovni svijet, etika, Euklid, filozofi prirode, filozofija, filozofski dijalog, Firenca, freska, Hram boga Janusa, ideal, Johanna Bernhardt, kinička škola, krajnji uzrok, kršćanska arhitektura, krug, kupola, ljudske vrijednosti, matematika, metafizika, moderna znanost, mudrost, nebo, neoplatonska akademija, papa Julije II., persona, philosophia moralis, philosophia naturalis, philosophos, Pitagora, pitagorejska škola, Platon, Pravednost, priroda, Ptolemej, ptolemejska slika svijeta, Rafael Santi, slika svijeta, Sokrat, Stanza della Segnatura, svemir, svijet ideja, Timaj, umjetnici, Vatikan, visoka renesansa, vizionar, vrline, zakon polariteta, zakoni harmonije, zapadna kultura, zemaljske pojavnosti, zemlja, znanstvene discipline|

Atenska škola, monumentalno remek-djelo velikana renesanse Rafaela Santija nadahnuto je idealima klasične Grčke i Rima. U mnoštvu prikazanih humanista i filozofa od antike do renesanse Rafael je objedinio različita filozofska strujanja. Središnje mjesto dao je Platonu i njegovom učeniku Aristotelu koji su obilježili zapadnu kulturu sve do današnjih dana. Djelo simbolizira humanizam renesanse koji je omogućio procvat umjetnosti, znanosti i kulture te odiše ljepotom, harmonijom i svijesti o dostojanstvu ljudskog bića.

Otkad znamo da je Zemlja okrugla?

Categories: Znanost|Tags: 04-2025, Aleksandrija, Anaksimandar, antropocentrizam, Aristarh iz Samosa, astronom Megasten, Asuan, bramani, centripetalna kozmogonija, Chang Heng, De Orbium Coelestium Revolutionibus, Egipat, ekološka svijest, Eratosten, europska povijest, Fedon, Galileo, Giordano Bruno, harmonija, Heraklovi stupovi, Husi Nan Tzu, inkvizicija, Justinijan, Kepler, Kopernik, kozmos, kralj Marya, Maye, Mjesec, opseg Zemlje, Petar Bujas, Platon, polarna zvijezda, Popol Vuh, praznovjerje, renesansa, sferičnost zemlje, srednji vijek, Sunčev sustav, Surya Siddhanta, suživot, svemir, Teodozije, univerzum, Vishnu Purana, Zemljin dijametar, zviježđe|

Iako sferičnost našeg planeta nije vidljiva golim okom, u klasičnoj antici znanje da je Zemlja okrugla i da se okreće oko Sunca nije bilo samo vjerovanje nego demonstrirani dokaz. Mnoga znanstvena otkrića bila su poznata u prošlosti, da bi stoljećima bila zaboravljena, a potom ponovo otkrivena. Današnje svemirsko doba je i fotografski potvrdilo da je Zemlja okrugla. Te nas fotografije ujedno podsjećaju na Zemljino, a time i naše vlastito mjesto u svemiru.

Iz djela Giordana Bruna

Categories: Ex libris|Tags: 02-2023, filozofija, herojski zanosi, kontemplacija, ljudska duša, logika, O beskrajnosti, razbor, svemir, svemiru i svjetovima, Večera na Pepelnicu|

Suprotstavljajući se okoštalim srednjovjekovnim pogledima, renesansi filozofi su težili sveobuhvatnoj obnovi čovjeka i društva utemeljenoj na slobodi misli i čitanju iz knjige prirode. Kruna tih nastojanja je filozofija Giordana Bruna. Filozof, pjesnik, vizionar, simbol uzvišenog slobodoumlja, Bruno otvara nove neslućene horizonte i dovodi u pitanje aristotelovsko-ptolomejsku sliku svijeta zbog čega je optužen za herezu. Donosimo izvatke iz njegovih rasprava, od kojih neke pripadaju podjednako filozofiji i književnosti.