hram – Nova Akropola

Zigurat – Hram planina Mezopotamije

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "mjesto u visini", 01-2026, Akađani, Angkor Wat, arhitektura, Asirci, atenski Partenon, Babilonci, Babilonska kula, bamoti, Biblija, Borobudur, četiri elementa, Chogha Zanbil, Dur-Sharrukin, elamitska država, entasis, Eridu, Herodot, hram, Hram koji povezuje Nebo i Zemlju u Larsi, Hram Nanne u Kuthi, Hram sedam upravljača Neba i Zemlje, Hram stepenica u čisto Nebo u Sipparu, kanali, Kish, kozmička planina, kozmičke sile, kralj Untash-Gal, kupola, luk, mitska planina Meru, mitski junak Gilgameš, navodnjavanje, nebeski svijet, opeka, os svijeta, piramide Maya, piramide u Sakkari, porječje Eufrata i Tigrisa, razdoblje Seleukida, razdoblje Ubaida, sedam boja, sedam božanskih vladara, sedam metala, sedam planeta, sedam svjetskih čuda antičkog svijeta, Semiramidini viseći vrtovi, simbolizam, stari svijet, stepenasta piramida, stup, Sumerani, Suza, Suzana Dobrić, sveti broj sedam, svijet bogova, svod, Tell-Brak, terase, univerzum, Ur, Ur-Nammu, vatra, voda, zemaljski svijet, zemlja, zigurat Etemenanki, zigurat u Borsippi, Zrak|

U Mezopotamiji su se izmjenjivali brojni narodi, ali jedna od konstanti u vremenu i prostoru bio je zigurat – izraz čovjekova nastojanja da se približi svijetu bogova. Zigurat simbolizira kozmičku planinu koja povezuje nebo, zemlju i podzemni svijet. Najpoznatiji zigurat starog svijeta bila je "Kula Babilonska" koju spominje Biblija. Upadljiva je sličnost zigurata s piramidama drevnih Maya i stepenastim piramidama u Sakkari, iako nema dokaza o povezanosti njihova nastanka.

Gotičke katedrale – Tragovi vječnosti

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 'religare', 12-2025, alkemija, Amiens, antička tradicija, antička znanja, apostoli, Arapi, Atila Barta, Beauvais, Biblija, Bourges, Chartres, Crna Gospa, Djevica Marija, dogme, graditeljstvo, hodočašća, hodočasnici, hram, Kanon, Katedrala Notre Dame, kiparska umjetnost, kontrafori, kraljevstvo nebesko, kripte, Krist, krstionica, labirinti, Laon, Le Mans, matematika, nebo, obrt, Pariz, podzemni svijet, portali, rana gotika, Reims, religija, reljefi, renesansa, Rimsko Carstvo, romanika, sakralna arhitektura, sakralna aritmetika, samostani, Sens, šiljati luk, simbolika, srednji vijek, St. Denis, sunce, sveta mjesta, Sveta Zemlja, svjetlo, svodovi, templarski red, umjetnost, vitraji, zemlja, zlatna proporcija, zlatni rez, zodijak, zviježđe Djevice|

Veličanstvene vertikalnosti, gotičke katedrale sinteza su matematičkih i astronomskih spoznaja te graditeljskih i obrtničkih umijeća nadahnutih najdubljim religijskim osjećajima. Svojim podzemnim kriptama, zagonetnim labirintima, grandioznim portalima, stupovima i svodovima te magičnom svjetlošću vitraja koja obasjava njihovu unutrašnjost, omogućavaju susret čovjeka s vlastitom biti, usmjeravajući ga prema vječnosti.

Posvećeno božanskom prisutnošću

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 05-2025, Aboridžini, akupunktura, Alexander Thom, Angkor Wat, antropolog, Apsu, astronomski opservatorij, Atum (Ra), Avebury, babilonska mitologija, bogovi, Bouar, božanstva, ceremonijalna središta, dolmeni, duhovna dimenzija, duša, egipatska mitologija, ekvinocij, Eneade, geofizičke energije, Geografija, geotermalne aktivnosti, Harrapa, hijerofanija, hodočašća, hram, Istok, Ivica Rosić, Japan, Kabala, kipovi, kompleks hramova, Kurush Dordi, magnetska strujanja, megaliti, menhiri, Mircea Eliade, mitologija, Mjesec, moai, molitve, obredi, omjeri, planine, plemenske inicijacije, Plotin, podzemne vode, priroda, prirodni fenomeni, proporcije, prvobitni ocean (Nun), religijske svečanosti, sakralna arhitektura, sakralna geometrija, Seneka, simboli, solsticij, Sthapatya Veda, Stonehenge, sunce, sveta mjesta, svetišta, Tatetsuki, telurička strujanja, Tiamat, tradicija, univerzum, Uskršnji otok, zrcalo|

Čovjek tradicionalnih društava vjerovao je da su prirodu oblikovale božanske snage i da je zato prožeta sakralnošću. Otkrio je da se pojedina mjesta u prirodi izdvajaju po naglašenoj božanskoj prisutnosti i ta su mu mjesta postala sveta. Na tim su mjestima, sjecištima kozmičkih i teluričkih energija, podizana svetišta i održavane svečanosti koje su služile usklađivanju s ritmom prirode. Sveta su mjesta iskonski izraz čovjekove potrebe da se poveže s božanskim izvorom.

Vučedolska kultura

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 02-2024, akropola, Andrija Jončić, antička Grčka, Apis, arheologija, astrološki znak Bika, bakreno doba, ceremonijalne sjekire, dvosjekla sjekira, elektrum, eneolitik, era Bika, Eurinoma, gentilni principat, grobovi, hram, jelen, keramika, Kreta, kretsko-mikenska religija, kult bika, kultni predmeti, kultura eneolita, kulturni impuls, labris, ljubljanska kultura, Ljubljansko barje, Magna Mater, matrijarhat, megalopolis, megaron, Megaron I, Megaron II, metalurgija, ognjište, Ozirisov mit, patrijarhat, pelaški mit, planet Venera, plemenske zajednice, R. R. Schmidt, religija, rituali, rodovska hijerarhija, rodovski princepsi, sakralni objekt, sakralni rogovi, slavonska kultura, solarni kultovi, sunčani krug, sunce, Tivatsko polje, umjetnost, vatra, Velika Majka, vučedolska golubica, vučedolski stil, zoomorfni simboli, žrtvenik|

Kultura koja se razvila u 3. tisućljeću prije Krista u istočnoj Slavoniji nosi naziv po arheološkom lokalitetu Vučedol, gdje se u bakrenom dobu nalazilo njezino najznačajnije središte. Otuda se zahvaljujući razvoju metalurgije bakra proširila središnjom i jugoistočnom Europom. Fragmenti vjerovanja utjelovljeni u kultnim predmetima i simbolima utisnutim u keramici upućuju na utjecaje kretsko-mikenske i egipatske kulture. Vučedolska kultura, kao sinonim bakrenog doba, smatra se temeljem prvih civilizacija Europe.

Brihadisvara – Remek djelo dravidske arhitekture

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 06-2015, Brihadisvara, dinastija Chola, dravidska arhitektura, hram, Indija, Rajaraja, remek-djelo, Romina Runje, Šiva, Tamil Nadu, Thanjavur, UNESCO, vimana|

Grad Thanjavur na jugu Indije diči se s preko stotinu hramova, a među njima posebno mjesto zauzima Brihadisvara. To je prvi hram sagrađen je u potpunosti od granita, a njegov toranj ukrašen gustom ornamentikom smatra se remek-djelom dravidske arhitekture.

Ajanta – budistički sveti grad

Categories: Arhitektura|Tags: Ajanta, broj 57, budizam, hram, pećine, samostani, Vedrana Novović|

Osobitost rane budističke arhitekture su samostani i hramovi izdubljeni u stijenama. U razdoblju od oko II. stoljeća prije Krista do VII. stoljeća poslije Krista u zapadnoj je Indiji nastalo oko osamsto takvih pećina. One iz Ajante ubrajaju se među najljepše.

Hramovi Indije

Categories: Arhitektura|Tags: broj 57, hinduizam, hram, hramovi, Indija, Ivančica Krivdić|

Deseci tisuća hinduističkih hramova na području Indijskog poluotoka prenose svojim gustim simboličkim jezikom prizore iz velikih indijskih epova. Oni su djelo duboke religioznosti i mistike, umjetnosti koja opčinjava svojom ljepotom i znanosti koja razotkriva vrhunsko poznavanje zakona prirode.

Hram u Edfuu

Categories: Tragom prošlosti|Tags: broj 68, Edfu, Horus, hram, M. A. Gilardi, Nives Lozar|

Horusov hram u Edfuu podignut je u vrijeme Ptolemejevića, na mjestu prijašnjeg hrama posvećenog Horusu. Kao jedan od najvećih i najbolje očuvanih hramova, izvor je spoznaja o faraonskom Egiptu. Hijeroglifski tekstovi uklesani u zidove, stupove i svodove hrama omogućuju nam približiti se toj tajanstvenoj strani egipatske civilizacije.