četiri elementa – Nova Akropola

Zigurat – Hram planina Mezopotamije

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "mjesto u visini", 01-2026, Akađani, Angkor Wat, arhitektura, Asirci, atenski Partenon, Babilonci, Babilonska kula, bamoti, Biblija, Borobudur, četiri elementa, Chogha Zanbil, Dur-Sharrukin, elamitska država, entasis, Eridu, Herodot, hram, Hram koji povezuje Nebo i Zemlju u Larsi, Hram Nanne u Kuthi, Hram sedam upravljača Neba i Zemlje, Hram stepenica u čisto Nebo u Sipparu, kanali, Kish, kozmička planina, kozmičke sile, kralj Untash-Gal, kupola, luk, mitska planina Meru, mitski junak Gilgameš, navodnjavanje, nebeski svijet, opeka, os svijeta, piramide Maya, piramide u Sakkari, porječje Eufrata i Tigrisa, razdoblje Seleukida, razdoblje Ubaida, sedam boja, sedam božanskih vladara, sedam metala, sedam planeta, sedam svjetskih čuda antičkog svijeta, Semiramidini viseći vrtovi, simbolizam, stari svijet, stepenasta piramida, stup, Sumerani, Suza, Suzana Dobrić, sveti broj sedam, svijet bogova, svod, Tell-Brak, terase, univerzum, Ur, Ur-Nammu, vatra, voda, zemaljski svijet, zemlja, zigurat Etemenanki, zigurat u Borsippi, Zrak|

U Mezopotamiji su se izmjenjivali brojni narodi, ali jedna od konstanti u vremenu i prostoru bio je zigurat – izraz čovjekova nastojanja da se približi svijetu bogova. Zigurat simbolizira kozmičku planinu koja povezuje nebo, zemlju i podzemni svijet. Najpoznatiji zigurat starog svijeta bila je "Kula Babilonska" koju spominje Biblija. Upadljiva je sličnost zigurata s piramidama drevnih Maya i stepenastim piramidama u Sakkari, iako nema dokaza o povezanosti njihova nastanka.

Plesovi u krugu

Categories: Umjetnost|Tags: 12-2025, arhetip, Balkan, ceremonije, četiri elementa, Chevalier-Gheerbrant, dr. Maria-Gabriele Wosien, etnomuzikolog Marijan Rudel, godišnja doba, jedinstvo, koreograf Bernhard Wosien, krug, Lidija Šustek, molitva, narodni plesovi, obredne svečanosti, planeti, ples, Ples srca, Plotin, pokret, priroda, ritam, Rječnik simbola, Rumi, sakralnost, simbol, solarna božanstva, središte, Sunčani ples, sunce, sveta mjesta, univerzum, vatra, voda, zemlja, Zrak|

Ples, izvorno obrednog karaktera, bio je način održavanja veze između zemlje i neba, a svaki drugi oblik plesa iz njega je izveden. Njemački učitelj baleta i koreograf Bernhard Wosien u narodnim je kolima prepoznao arhetipsku snagu plesa u krugu, na temelju kojeg je osmislio moderni oblik svetog plesa. Ples u krugu oživotvoruje kolo života, vječno kretanje oko njegova središta, te budi sjećanje na prvotno jedinstvo i povezanost s božanskim.

Simbolizam biljaka

Categories: Simbolizam|Tags: "propovijed s cvijetom", 04-2025, alkemija, analogija, Azteci, biljke, biološka raznolikost, božićno drvce, Buddha, četiri elementa, čistoća, cvijeće, Cvijeće života, cvijet, cvjetni rat, Dhammapada, drveće, dualnost, element Vode, elementali, H. P. Blavatsky, hrast, jasen, jedinstvo, Jednorog, Julian Scott, kineski vrtovi, Knjiga postanka, Knjiga prirode, kozmičko stablo, kozmos, kraljevstva prirode, lav, lipa, ljepota, ljubav, ljudi, Mahakashyapa, makrokozmos, manas, manuvantara, mikrokozmos, minerali, mirisi, nadsvjesno, nebeska vatra, nebo, nesvjesno, nevidljivi svijet, os svijeta, Paracelzus, pitagorejski ipsilon, Platon, Platonova pećina, Pleroma, polaritet, Pralaya, prana, ptice, šamanizam, savršenstvo, Stablo svijeta, svijet arhetipova, svjesno, vatra, vilenjaci, voda, vrline duše, zdravlje, zemaljska vatra, zemlja, životinje, životna sila, zmajevi, zmije, Zrak|

Biljni svijet, temelj opstanka na Zemlji, ujedno je ukras i veličanstvo prirode. Kroz dugi suživot urastao je u ljudski svijet pa su cvijeće i drveće postali simboli za izražavanje čovjekovih osjećaja i ideja. Najstariji biljni simbol je Stablo života koje povezuje nebo i zemlju. Označava sam život, os svijeta, ali i Jedinstvo koje se grana u mnogostrukost. Sam životni ciklus biljaka usporediv je s razdobljima čovjekova života, dok je cvijet simbol vrlina i savršenstva koje treba doseći.

Demokrit

Categories: Filozofija|Tags: 11-2024, Abdera, alegorije, Aleksandrijska knjižnica, Anaksagora, Aristotel, atomisti, atomistička doktrina, atomizam, atomos, Bit, Bitak, četiri elementa, Ciceron, Corpus Democriteum, Diogen Laertije, dužnost, eidoli, elejska škola, Empedoklo, Epikur, etika, eudaimonija, Eutimija, Filolaj, filozof, grčka filozofija, Hesiod, homeomerije, Homer, jedinstveno počelo, kozmos, Leukip, Luka Marić, Lukrecije, makrokozmos, Mali red svijeta, manifestacija, metafizika, mikrokozmos, Milet, mitološka tradicija, ne-Bitak, orfička mistagogija, parabole, Parmenid, Pitagora, Pitagorino učenje, Platon, pokret, Pravednost, predsokratovci, priroda, prirodni zakoni, proročište u Delfima, proročište u Dodoni, Seneka, simbolički jezik, Sokrat, Solon, srednji put, stoička filozofija, Veliki red svijeta, Zenon|

Demokrit, kao i svi predsokratovci, traga za tajnama prirode, pita se iz čega sve nastaje i kako se odvijaju promjene, pa su glavne teme njegove filozofije bitak, njegove manifestacije i pokret. Zastupao je atomističko učenje prema kojem se sve u prirodi, odnosno kozmosu, sastoji od atoma. Od njegova raznolikog opusa sačuvalo se oko tristo fragmenata uglavnom etičke prirode. Svoju etiku temelji na vedrini duha koja se postiže pravom mjerom i srednjim putem, i koja omogućuje eudaimoniju, najviši cilj ljudskih težnji.

Starohrvatske sakralne građevine

Categories: Hrvatska baština|Tags: 10-2024, antička tradicija, apsida, astronomija, Benediktinci, bizantska kultura, bratovštine, cehovi, četiri elementa, četiri strane svijeta, completarium, crkva sv. Jurja, crkva sv. Križa u Ninu, crkva sv. Trojice u Splitu, dalmatinska obala, Dan sv. Dujma, ekvinocijska zraka, ekvinocijske točke, franačka kultura, geometrija, graditeljske škole, građevinski oblik, Hrvati, hrvatska kneževska država, hrvatski narodni vladari, kamene crkve, kameni kalendar, kružnica, kupola, kvadrat, kvadratni križ, labirint, ljetni i zimski solsticij, matematički tekstovi, matematički zakoni, nebo, Nona, osmerolisni tlocrt, pokrštavanje, pravokutnik, predromanika, prima, proljetni i jesenji ekvinocij, rani srednji vijek, redovnički pravilnik, Regule, ritam čovjeka, ritam prirode, romanika, Rovanjska, sakralne građevine, samostan Monte Cassino, šesterolisni tlocrt, sexta, simbolika brojeva, simbolika forme, slavenska kultura, Solomonov pečat, solsticijske točke, spomenici starohrvatske baštine, srednjovjekovna umjetnost, srednjovjekovne građevine, starohrvatska arhitektura, starohrvatski pleterni ornamenti, sunčana geometrija, sunce, Sunčeve zrake, Suzana Dobrić, Sveta Trojica, tertia, tlocrt u obliku križa, Trojstvo, vesperae, Vitruvije, zidarske loze, zrake ljetnog solsticija, zrake zimskog solsticija, zvonik|

Starohrvatska sakralna arhitektura plod je prožimanja slavenske kulture s antičkim naslijeđem, uz bizantske i franačke tragove. U graditeljskom smislu starohrvatske crkvice karakterizira mnoštvo nepravilnosti što se prvotno pripisivalo nespretnosti graditelja. Istraživanja su pokazala da su te nepravilnosti samo prividne jer su u tim kamenim zdanjima zapisani položaji Sunca na ekvinocijske i solsticijske dane. Tako su te crkvice svojevrsni kalendari koji su usklađivali ritam djelovanja čovjeka s ritmom prirode.

Alkemija

Categories: Znanost|Tags: "solve et coagula", 07-2024, alegorije, Alkahest (univerzalno otapalo) i Elixir vital (eliksir života), Alkemija u 19. stoljeću, Antonia Cotignola, Asklepije, atanor, Avicena, bakar, bhutas, bog Thot, četiri elementa, corpus hermeticum, drevni Egipat, država, eter, Geber, H. P. Blavatsky, Hermes Trismegistos, hermetička tradicija, hermetički spisi, hijerofant, Jabir Ibn Hayyan, Jupiter, kositar, kraljevska umjetnost, kvintesencija, Lapis philosophorum (filozofski kamen), magija, Mars, Merkur, metali, misteriji, mit o Ozirisu, Mjesec, Nives Lozar, olovo, Pimander, pitagorejci, Platon, praiskonska materija, prakrti, prima materija, Salomonov pečat, Sankhya škola, Saturn, Set, simboli, simbolički jezik, Smaragdna ploča, sol, srebro, Summa Perfectionis, sumpor, sunce, svećenička kasta, sveto učenje, tanmatras, taoizam, teozofija, Thot-Hermes, Timaj, Titus Burckhardt, transumutacija, Veliko djelo, Venera, željezo, živa, zlato|

O podrijetlu i tajnama alkemije malo se zna. Helenistička tradicija upućuje na njezine egipatske korijene, mada se tisućama godina prakticirala i na Istoku. Iako se čini da alkemija ima samo jedan cilj – transmutaciju neplemenitih metala u zlato, alkemijski tekstovi sadrže barem dva ključa tumačenja njezinih simbola i alegorija. Prvi se odnosi na pretvorbu metala u zlato, a drugi na pretvorbu kaotičnih ili animalnih elemenata kod ljudi u one plemenite, zlatne, što daje naslutiti značaj te takozvane "kraljevske umjetnosti".

Simbolička imaginacija i pamćenje u filozofiji Giordana Bruna

Categories: Filozofija|Tags: 02-2024, četiri elementa, elementalni svijet, filozof, filozofija, Frances Yates, Henrik III., ideja, intuicija, Jedno, Julian Scott, kontemplacija, Logos, mandala, Marina Miletić, memorijski sustavi, mit, Mjesec, mnemotehnika, nebeski svijet, O sjenama ideja, Palača sjećanja, Pjesma nad pjesmama, planeti, Platon, priroda, Raymond Lull, reminiscencija, renesansa, simbol, sinteza, sjena ideja, sjena sjena, sunce, sustav korespondencija, tarot, Umijeće pamćenja, Večera na Pepelnicu, znakovi zodijaka|

Giordano Bruno, filozof prirode, pjesnik i vizionar, poklonik hermetičke tradicije, najzaslužniji je za procvat umijeća pamćenja tijekom renesanse. Nadahnut Platonovim učenjem o idejama kao arhetipovima i simboličkim dijagramima Ramona Lulla, razrađuje sustav pomoću arhetipskih slika i korespondencija koje bude imaginaciju i pomažu uspinjanju prema samim idejama i intuitivnom poimanju jedinstva iza mnoštva. Brunov sustav zapravo je bio vid Platonove reminiscencije – prisjećanja urođenog znanja duše.

Aksiomi kozmologijskog modela u Timeju

Categories: Ex libris|Tags: 07-2021, aitia, ananke, Antun Musulin, četiri elementa, Demijurg, Dobro, doxa, Duša svijeta, eidos, episteme, F. Walter Meyerstein, grčka kozmologija, idea, inteligibilni oblici, Inventing the universe, khora, kozmologijski aksiomi, Luc Brisson, M. Heidegger, model Big Bang, model univerzuma, nous, Platon, poliedri, psukhe, suvremena kozmologija, Timej, Vlasta Nedela|

Pitanje nastanka svemira oduvijek je okupiralo čovječanstvo. Jedan od ranih modela nastajanja i razvoja svega postojećeg nalazimo u Platonovom Timeju. Povjesničar filozofije i antropolog Luc Brisson i filozof moderne znanosti Walter Meyerstein u knjizi Inventing the Universe rekonstruiraju Platonovu kozmologiju te paralelno istražuju modernu znanstvenu kozmologiju izvodeći niz aksioma.