Sokrat

Platonov mit o pećini

U svom Mitu o pećini Platon na alegoričan način govori o čovjekovom traganju za spoznajom. Pećina ili "stan u tamnici" metafora je mraka neznanja koje proizlazi iz naše vezanosti isključivo za ono što prenose fizička osjetila, zbog čega je slika stvarnosti sužena samo na pojavni svijet. Da bi se ugledalo Sunce i sagledala istinska stvarnost, nužno je uložiti napor za oslobađanje iz pećine. Potom je dužnost oslobođenika to znanje i iskustvo prenijeti onima koji i dalje žive u pećini neznanja.

Sloboda od briga i smiren um

U pismu svojim prijateljima i učenicima Marsilio Ficino, voditelj firentinske Akademije, filozofiju kao traganje za istinom uspoređuje s lovom, a one koji predano tragaju za istinom s lovačkim psima. Ficino im savjetuje da žive spokojno u sadašnjosti i da ne dopuste da svakidašnje zemaljske brige budu prepreka njihovom duhovnom stremljenju.

Je li filozofija luksuz? Što je etika?

Filozofija je danas nerijetko shvaćana kao apstraktno umovanje, bez konkretne primjene i koristi, rezervirano za povlaštenu skupinu intelektualaca. Francuski filozof Pierre Hadot vraća filozofiji izvorni smisao, predstavljajući je kao način života. Prema njemu, filozofija nije djelatnost rezervirana za kontemplativnog čovjeka zatvorenog u svoju radnu sobu, nego je riječ o djelatnosti koja je svakodnevna i praktična, u kojoj nema podjele između onog svakodnevnog i filozofskog. U ovom broju donosimo izbor iz dvaju njegovih eseja: Je li filozofija luksuz? i Što je etika?

Tanatos – bog smrti

Tanatos, božanstvo smrti u grčkoj mitologiji, povezan je s trima božicama sudbine, od kojih jedna započinje presti nit života, druga prede nit i čuva život, dok treća kida nit i određuje smrt. U kasnijim razdobljima grčke kulture Tanatosova se uloga pripisivala Hermesu psihopompu, vodiču duša u podzemni svijet. Drevni su Grci Tanatosa povezali s njegovim bratom Hipnosom, bogom sna: dok san predstavlja odmor nakon svakodnevne aktivnosti, s ciljem regeneracije i pripreme za novi dan, smrt je imala istovjetnu ulogu na kraju životnog ciklusa.

U potrazi za sobom

Neki je čovjek doputovao u Atenu ne bi li mu se posrećilo da se upozna s proslavljenim mudracom Sokratom. Raspitivao […]

Platon i Akademija

Platonova Akademija je bila prva škola filozofije u kojoj su se osim filozofije proučavale matematika, geometrija, astronomija, govorništvo, muzika, logika, gramatika i mnoga druga znanja. Tijekom više od 900 godina postojanja Akademija je njegovala ideal vladavine uma i vrline kako u životu pojedinca tako i u životu države.

Platon – Gozba ili o ljubavi

U djelu Gozba u formi dijaloga Platon iznosi ideje o ljubavi i ljepoti povezane s dobrotom i mudrošću, otkriva nam duboki smisao klasične grčke etike i upoznaje nas s temeljnim principima helenske estetike. Kao takva, Gozba je imala neizmjeran utjecaj na brojne kasnije mislioce i stvaraoce, a posebno je obilježila razdoblje renesanse.

Antisten – O bogatstvu

Hajde nam sada, reče Sokrat, ti opet, Antistene, kazuj, kako se kraj tako malena imutka ponosiš bogatstvom.

Jer držim, ljudi, da […]

Sokratova živa filozofija

Premda nas od Sokrata dijeli dvadeset i pet stoljeća, njegova misao je uvijek živa. Živio je pri kraju doba filozofa prirode i sofista, ali nakon njega više ništa nije bilo isto: čak se filozofe njegovog vremena naziva redsokratovcima. On je ustanovio filozofiju kao istinski model življenja.