Sokrat – Nova Akropola

Tok – Psihologija optimalnog iskustva

Categories: Ex libris|Tags: "tok", 09-2026, aktivnost, Apolon, Aristotel, Carl Gustav Jung, Demokrit, Dina Knežević, dokolica, emocije, Fileb, filozof, filozofija, frula, glazba, instinkti, konfucijanska Kina, kontemplacija, kreativnost, kultura, kvaliteta iskustva, lira, mentalna energija, Mihály Csíkszentmihályi, mišljenje, obrazovanje, odlučivanje, Orfej, osjećanje, pamćenje, pan, pažnja, percepcija vremena, Platon, poezija, psihička energija, psihička entropija, psihologija, radost, red, refleksija, religija, ritam, samodisciplina, samokontrola, Sokrat, Sparta, sportaši, sreća, stari Rim, stih, suzvučje, svijest, tehnološki napredak, umjetnici, umjetnost, unutrašnje putovanje, uživanje, viktorijansko doba, znanstvenici, zvučna harmonija|

Mađarsko-američki psiholog Mihály Csíkszentmihályi bavio se istraživanjem sreće i kreativnosti te posebno stanja u kojem se ljudi osjećaju najispunjenijima. Njegovi ispitanici različitih zanimanja opisali su iskustvo potpune predanosti onome što rade, pri čemu se radi s lakoćom i bez napora. Neki su to stanje predočili metaforom vodene struje koja ih nosi pa je tako nastao pojam "tok" (flow), o čemu govori njegova knjiga Flow – očaravajuća obuzetost: psihologija optimalnog iskustva.

Odiseja – Putovanje prema samome sebi

Categories: Simbolizam|Tags: 09-2026, Alkibijad, Atila Barta, dobrota, duša, Eneade, ep, filozofi, Homer, ideali, iskušenja, Itaka, junak, Kalipsin otok, kiklop, ljepota, ljudska priroda, ljudske vrijednosti, Lotofagi, lotos, Plotin, Polifem, Pravednost, putovanje, Sirene, Sokrat, sudbina, Troja, Trojanski rat, životni cilj|

U Odiseji Homer pjeva o Odisejevu povratku na rodnu Itaku nakon Trojanskoga rata. Troja je osvojena, slava stečena, naizgled je sve ostvareno. No tada započinje njegovo desetogodišnje putovanje prepuno kušnji, pri čemu njegovi najveći protivnici nisu izvanjski, nego unutarnji. Odiseja govori o svakom čovjeku koji pokušava pronaći vlastiti put. Filozofski gledano, Itaka je simbol ideala koji daje smjer čovjekovu životu i njegovim nastojanjima.

Vrijednosti suvremenog svijeta

Categories: Aktualno|Tags: "Teorija razbijenih prozora", 06-2026, automatizam, bande, besmrtnost duše, čistoća, dekadencija, dijalog Menon (O vrlini), dostojanstvo, droga, epidemija nasilja, estetika, folklor, formiranje učenika, Franco Špigić, glazbeni oblici, globalna dehumanizacija, građanski eksperiment, grafiti, higijena, humanizam, individualna i kolektivna etika, kazalište, klasični izvori, krađe, latentne moći duše, ljubav, ljudska duša, ljudska priroda, moralna priroda, muzikoterapija, napredak, nasilje, nastavni programi, nepoštivanje zakona, nered, nesvjesnost, New York, odnos prema svetome, Platon, ples, pokazatelji nasilja, politika, priroda, red, Rein Blumenberg, reminiscencija, renesansni pokret, ritam života, rutina, sakralna umjetnost, savjest, sjećanje, slikarstvo, smeće, smisao života, Sokrat, srednji vijek, suvremena umjetnost, svijest, umijeće življenja, upoznavanje samoga sebe, uzori, veliki učitelji, više vrijednosti, vrlina, zaborav|

Studije pokazuju da pojave zapuštenosti i vandalizma u nekoj sredini odašilju poruku kako ne postoji briga za red i zakon, što pogoduje širenju nereda i nasilja. Vraćanje higijene i estetskih elemenata ima pozitivan učinak jer pridonosi uspostavi ljudskog dostojanstva, vrijednosti i vrlina. Izostanak humanih vrijednosti vodi moralnom nazadovanju, duhovnom osiromašenju i kaosu. Moderni razvoj nije dovoljan za novu renesansu, on mora biti praćen njegovanjem ljudskosti i osjećaja zajedništva.

Znanost i moral

Categories: Znanost|Tags: 'prestabilirana harmonija', 05-2026, A. D. Aleksandrov, Albert Einstein, Aleksandar Hinčin, apstrakcija, Aristotel, Bhagavad Gita, Čebišev, Descartes, Dhammapada, društvene znanosti, duhovna formacija, duhovna kultura, duša, Egipat, ego, etika, filozofsko formiranje, fizika, fiziologija, fraktali, Gauss, geometrija, Grčka, Henri Poincaré, Hirošima, hrabrost, ideali, identitet, imaginarni brojevi, intuicija, J.A. Livraga, Jean-Jacquesa Rousseau, K. E. Ciolkovski, K. Jaspers, kontemplacija, Kovalevska, kreativnost, kultura, Leibniz, ljudske vrline, ljudsko ponašanje, logičko razmišljanje, logika, M. Montaigne, matematika, Max Born, Mezopotamija, moderna znanost, moralna načela, moralna odgovornost, moralnost, neeuklidska geometrija, Newton, Niels Bohr, norme ponašanja, opća kultura, opće dobro, opservacija, Pagvaški pokret znanstvenika, plagijarizam, Platon, pojam Dobra, Poncelet, povijest znanosti, prirodne znanosti, prof. dr. sc. Aleksej Čuličkov, profesionalna etika, racionalno znanje, religija, rezultati istraživanja, Richard Feynman, Samospoznaja, simbolički jezik, sklad, slika svijeta, smisao života, Sokrat, sustav vrijednosti, tehnička civilizacija, tehnička revolucija, tradicija, transcendentni moral, umjerenost, umjetnost, unutarnja ljepota, Vladimir Vernadski, zakon, zakoni formalne logike, znanstvena istraživanja, znanstvena metoda, znanstvena racionalnost, znanstvenici, znanstveno znanje|

Znanost je na brojne načine doprinijela dobrobiti čovječanstva i neprestano širi naše horizonte. Pomaže nam bolje razumjeti svijet u kojem živimo te utječe na naš način života i sustav vrijednosti. Predano znanstveno istraživanje formira osobnost, pokreće volju, intuiciju, kontemplaciju i uzdiže prema transcendentnim moralnim vrijednostima. Etika daje kriterije za ispravno djelovanje pa je sprega znanosti i etike ključna za osiguranje da znanstveno znanje služi dobrobiti čovječanstva.

Flavije Klaudije Julijan – Car i filozof

Categories: Filozofija|Tags: ''Apostata", "Bradomrzac", 02-2026, aleksandrijska filozofska škola, Antiohija, Aristotel, Boris Kučalo, Carigrad, cezar Zapadnog Carstva, Cezari, Dmitrij Sergejevič Merežkovski, drama Car i Galilejac, Efez, eleuzinski misteriji, epigrami, Epistolae, Gal, Galija, germanska plemena, helenski klasici, Henrik Ibsen, Himna kralju Heliju, himne, Homer, inicijacija, Istočno Rimsko Carstvo, Jamblih, Konstancije II., Konstantin Veliki, kršćanstvo, kult boga Mitre, legionar, Libanije, Misopogon, neoplatonizam, Nikomedija, panegirike, Perzija, Platon, pontifex maximus, Prokopije, Protiv Galilejaca, reformator, rimski imperator, Rimsko Carstvo, Sapor, Smrt Bogova: Julijan Otpadnik, Sokrat, titula Dominus, vladar, vojskovođa, zakonodavac, zapadna civilizacija|

Rimski car-filozof Julijan, posljednji iz Konstantinove dinastije, bio je snažno nadahnut filozofsko-religijskom baštinom helenizma, osobito neoplatonizmom i mitraizmom. Na vlast dolazi u vrijeme kada stare tradicije blijede, ustupajući mjesto ranom kršćanstvu. Unatoč nepune dvije godine na čelu Carstva, ostao je zapamćen po pokušaju oživljavanja rimske tradicije i vraćanju nekadašnje slave Rima u svijetu koji se nepovratno mijenjao.

Vrata

Categories: Simbolizam|Tags: 01-2026, bog početaka Janus, bol, Daliborka Kiković, dimenzije, djelovanje, dolina Nila, drevni hramovi, duhovna stvarnost, Egipćani, Glas tišine, govor, inteligencija, Januar, krilato Sunce, ljudski život, neznanje, prepreke, prolaz, psihološka stvarnost, rođenje, smisao, smrt, Sokrat, stari Rimljani, tri dvorane, učenje i mudrost, znanje|

Stari su narodi posebnu važnost pridavali simbolizmu vrata, odnosno psihološkoj, moralnoj i duhovnoj stvarnosti koja stoji iza njih. Rimljani su štovali Janusa, boga početaka, koji je vladao vratima rođenja i smrti. Prolazeći kroz vrata, dolazimo u život i napuštamo život, uvijek je nešto pred nama, nešto iza nas. Usudimo li se otvoriti neka nova vrata, stupamo u novu dimenziju u kojoj imamo priliku prepoznati dublji smisao u onome što radimo.

Autentičnost

Categories: Psihologija|Tags: 11-2025, alkemičar, budistička tradicija, dijamant, duhovni entitet, duša, filozofija, fizičko tijelo, grafit, hrabrost, identitet, iskrenost, iskustvo, istina, istinsko "ja", izražavanje emocija, Jorge Angel Livraga, Julian Scott, lažna osobnost, lažna skromnost, liječnik, ljubaznost, ljudsko biće, maska, Melanija Rogar, niže ja, nutarnja snaga, osobnost, Paracelzus, persona, pjesnik Rubén Darío, Pravednost, razboritost, samoanaliza, smirenost, Sokrat, središte svijesti, starogrčko kazalište, strah, svjetlost duha, ugljik, umijeće življenja, više ja, volontiranje|

Autentičnost u modernom žargonu znači "biti svoj", "biti ono što jesmo", što se izjednačava s izražavanjem svega onoga što osjećamo ili mislimo. No, čovjek je biće složeno od nižeg i višeg ja, a njegovi najautentičniji izrazi imaju ishodište u njegovom višem, istinskom ja, što se očituje kroz velikodušnost, pravednost, hrabrost i smirenost u nedaćama. Autentičnost je uređena osobnost koja omogućuje izražavanje istinske ljudske prirode.

Michelangelov San i Platonov Fedar

Categories: Simbolizam|Tags: 11-2025, alegorija, anđeo, biograf Giorgio Vasari, buđenje duše, de la Mirandolla, Dječje bakanalije, duša, Eros, estetske duše, Faeton, Faetonov pad, fanfare, Fedar, Ficino, filozofski zanos, filozofsko putovanje, Firentinska neoplatonska akademija, fontanela, Galerija Courtauld u Londonu, geometrijske strukture, grčka mitologija, grčka tradicija, Hibris, hrabrost, humane vrijednosti, ideje, Il Sogno, individua, istinsko znanje, Jerko Grgić, jetra, kočijaš, konjska zaprega, krilati konji, kršćanska ikonografija, kugla, kvadar, ljepota, ljubav, ljudska psiha, Lorenzo de Medici, maske, matematika, materijalni svijet, mentalni procesi, Metamorfoze, Michelangelovi crteži, mitološki prikazi, mudrost, muke, nagoni, nebeski svijet, neoplatonizam, nimfa Latona, nous, Olimp., oluja, osjetilni svijet, oslobađanje duše, osobnost, Otmica Ganimeda, Ovidije, pad duše, peharnik bogova, persona, Platonova filozofija, platonska ljubav, poroci, povjesničar umjetnosti Erwin Panofsky, povjesničarka umjetnosti Maria Ruvoldt, povratak izvoru, Pravednost, prosopon, razboritost, razum, reinkarnacija, San, San o ljudskoj prirodi, Shakespeare, simboli, simbolika, Sofronzine, Sokrat, Sunčeva kola, svijest, The Dream of Human Life, Titijeva kazna, tjelesne želje, učenik, umjerenost, uzvišene ideje, vrline, zanos, zemaljski život, Zeus|

Zagonetno Michelangelovo djelo San ili San o ljudskoj prirodi ostavlja prostor različitim tumačenjima. U prvom planu prikazan je netom probuđen čovjek, okružen porocima, no okrenut prema anđelu s fanfarom uperenom prema njegovu čelu. Budući da se sva Michelangelova djela temelje na mitskim pričama te da je bio nadahnut Platonovim učenjima, izgledno je da crtež prikazuje ideje sadržane u Fedru: trenutak buđenja duše u višoj stvarnosti, njezin odaziv na nebeski zov ljepote.

Atenska škola

Categories: Umjetnost|Tags: 11-2025, Akica Cvitan, Alkibijad, Aristotel, astronomija, Crkva sv. Petra, Diogen, disciplina etrusca, duhovne struje, duhovni svijet, etika, Euklid, filozofi prirode, filozofija, filozofski dijalog, Firenca, freska, Hram boga Janusa, ideal, Johanna Bernhardt, kinička škola, krajnji uzrok, kršćanska arhitektura, krug, kupola, ljudske vrijednosti, matematika, metafizika, moderna znanost, mudrost, nebo, neoplatonska akademija, papa Julije II., persona, philosophia moralis, philosophia naturalis, philosophos, Pitagora, pitagorejska škola, Platon, Pravednost, priroda, Ptolemej, ptolemejska slika svijeta, Rafael Santi, slika svijeta, Sokrat, Stanza della Segnatura, svemir, svijet ideja, Timaj, umjetnici, Vatikan, visoka renesansa, vizionar, vrline, zakon polariteta, zakoni harmonije, zapadna kultura, zemaljske pojavnosti, zemlja, znanstvene discipline|

Atenska škola, monumentalno remek-djelo velikana renesanse Rafaela Santija nadahnuto je idealima klasične Grčke i Rima. U mnoštvu prikazanih humanista i filozofa od antike do renesanse Rafael je objedinio različita filozofska strujanja. Središnje mjesto dao je Platonu i njegovom učeniku Aristotelu koji su obilježili zapadnu kulturu sve do današnjih dana. Djelo simbolizira humanizam renesanse koji je omogućio procvat umjetnosti, znanosti i kulture te odiše ljepotom, harmonijom i svijesti o dostojanstvu ljudskog bića.

Pindar – U čast herojima

Categories: Književnost|Tags: 01-2025, aetos, Agrigento, Ahil, Ajant, Apolon, Argonauti, Aristoklid Eginjanin, Arkesilaj iz Korine, Asklepije, Atena, Atena Lindska, atletika, Bakhil, Belerofont, Beotija, Delfi, Dioniz, Dioskuri, ditiramb, djevojački korovi, enkomij, epinikij, epopeja, etika, Filakid Eginjanin, filozofija, grčke kolonije, grčki pjesnik, Heraklo, Hermann Fränkel, Herodot, Hijeron, Himera, himne, Hiperborejci, hiporhema, Homer, Horacije, ideal, Istmijske igre, jahanje, kalokagatija, Kinoskefala, književnost, Ksenofont Korinćanin, lirika, Marta Mihičić, maslina, Menon, mitologija, Nemejske igre, Ode, Olimpijska I. oda, Olimpijske igre, pankratij, partenije, Pauzanija, pean, Pegaz, petoboj, Pitijske igre, pjesnikinja Korina, Platon, Plutarh, pobjeda, pobjednik, Posejdon, prozodija, šakanje, Sicilija, Simonida, Sirakuza, slava, Sokrat, sportska natjecanja, stara Grčka, Teba, Teokrit, trčanje, trene, Troja, tužaljke, vrline, zbor, Zeus|

Atletska natjecanja bila su osebujan aspekt grčke kulture, a glavna nagrada bio je vijenac od grančica masline ili lovora kao simbol slave. Pobjednici su bili ponos svojih polisa, a pjesnici su im epinikijama iskazivali poštovanje. Pindar slavi pobjedu kao izraz vrline, a pobjednika kao onoga koji je u sebi uskladio lijepo i dobro, tjelesno i duhovno, atletiku i etiku. Slaveći pobjednike, Pindar stječe i vlastitu slavu jer su epinikije kruna njegova stvaralaštva.