kozmos – Nova Akropola

Alexander von Humboldt

Categories: Znanost|Tags: 07-2026, Aimé Bonpland, Akademija za rudarstvo, Amazona, Ande, antropologija, arheologija, Astečki kalendar, Atlas Pittoresco, avantura, Azteci, bakrorez, berlinsko sveučilište, biljke, biološka raznolikost, botaničar, botanika, Chimborazo, drevna tradicija, fauna, Flora, Freiberg, geobotanika, Geografija, Geografija biljaka, geografske dužine, geografske širine, geologija, George Forster, humboldtit, industrijska revolucija, Inke, Institut za istraživanje bioloških resursa "Alexander von Humboldt", istraživački duh, istraživanje, izobare, izoterme, Johann Wolfgang von Goethe, Južna Amerika, Južni pol, klima, komparativna klimatologija, kozmos, Maye, meteorologija, meteorološki podaci, morska struja, Napoleonovi ratovi, Novi svijet, oceanografija, Patagonija, Peruanska struja, peruanske kulture, planinarenje, prirodoslovac, prosvjetiteljstvo, Pruska, putovanje, Putovanje oko svijeta, rijeka Orinoco, Robinson Crusoe, rudnici zlata i platine, Rusija, Sandra Marinac, Sibir, sile prirode, španjolske kolonije, teorija Gea, Tihi ocean, Tolteci, Ural, vulkani, zakoni prirode, zemlja, Zemljino magnetsko polje, životinje, znanost, znanstvene ekspedicije, znanstvenik, znanstveno djelo, zoologija|

Svestrani prirodoslovac Alexander von Humboldt dao je značajan doprinos mnogim znanstvenim područjima te time utjecao na razvoj znanosti 19. stoljeća. U svojim ekspedicijama, usmjerenim na geografska, geološka, meteorološka i druga istraživanja, vodila ga je ideja o jedinstvu prirode koju pokreću i oblikuju unutarnje sile. Cilj mu je bio "istražiti međusobnu povezanost i djelovanje svih sila prirode". Humboldt utjelovljuje ideal istraživača posvećenog otkrivanju skrivenih zakona prirode.

Harmonija i ljepota u znanosti

Categories: Filozofija|Tags: 06-2026, Albert Einstein, astronomija, biolozi, Dione Alves Teles, Dobro, dobrota, država, duhovnost, elegancija, emocije, estetika, etičko formiranje, etika, fizičari, geometrija, glazba, Heisenberg, ideal, istina, jednostavnost, Kepler, klasična filozofija, kozmos, kvantna mehanika, ljudska duša, logika, matematičari, moralnost, osjetila, Paul Dirac, percepcija, periodni sustav elemenata, Pitagora, Platon, Poincaré, pravda, pravilnost, principi, priroda, proporcija, prosvjetiteljstvo, ravnoteža, Schrödinger, simetrija, sklad, smisao postojanja, stvarnost, teorija relativnosti, thaumazein, Timej, tradicija, umjerenost, umjetnost, unutarnja transformacija, unutarnji red, vizija, zakon, znanstvenici|

Harmonija i ljepota čine se nespojivima sa znanošću, no znanost je u svojoj najdubljoj dimenziji potraga za harmonijom, redom i ljepotom koji su utkani u samu prirodu. Otkrića velikih znanstvenika često nisu vođena samo logikom i eksperimentima, nego i prepoznavanjem harmonije i ljepote u prirodi. Otkrivajući harmoniju i ljepotu kao izraze božanskog, znanost se ne zaustavlja na tehničkom znanju. Ona postaje put prema božanskom, kao i prema vlastitoj biti.

Intuicija u prirodnim znanostima

Categories: Znanost|Tags: "Dinamička teorija elektromagnetskog polja", 01-2026, aksiomi, akumulirano znanje, Albert Michelson, analiza, antičestice, atomi, atomska težina, August Kekulé, autonomija, Benedetto Croce, braća Wright, brzina svjetlosti, de Brogli, Dmitrij Mendeljejev, dokazi, duhovna intuicija, Edward Morley, Einstein, eksperimentalni dokazi, eksperimentiranje, elektricitet, električna rasvjeta, električni naboji, elektro-magnetski val, empatija, empirijske spoznaje, eolipile, estetski osjećaji, eter, etika, Faraday, fenomeni, filozofija, fizika elektromagnetizma, Fizika nemogućeg, fizikalne pojave, Galileo, granice znanja, gravitacija, gravitacijsko polje, Heinrich Hertz, Heisenberg, Heron Aleksandrijski, hipoteze, igra, intelektualna intuicija, inteligencija, introspekcija, intuitivne spoznaje, intuitivno znanje, iskustvo, istraživanje, Ivica Rosić, jabuka, James Clerk Maxwell, James Watt, jednadžbe, kemijski elementi, Kepler, kognitivna rezerva, koncentracija, kondenzator za paru, kozmos, kreativna mašta, kretanje mora, kretanje njihala, kretanje planeta, kvadratne matrice, kvantna fizika, kvantna mehanika, logika, magnetizam, magnetsko polje, Marconi, Marcus du Sautoy, masa, matematika, matematika fluida, Maxwellove jednadžbe, Michio Kaku, Mjesec, moralna intuicija, nadracionalna intuicija, naobrazba, Newton, Nikola Tesla, Opća teorija relativnosti, osjetila, osjetilna intuicija, pamćenje, paradoks blizanaca, parni stroj, Paul Dirac, percepcija, phronesis, plinska rasvjeta, polarizirana svjetlost, pozitron, prirodne znanosti, prirodni zakoni, prostor, psihokineza, putanja lopte, putovanje kroz vrijeme, racionalne spoznaje, racionalni dokazi, radar, radio prijenos, radio signali, radiovalovi, razum, relativistička fizika, relativno gibanje Zemlje, San, Sara Ortiz Rous, silnice, sinteza, Spinoza, stroj za letenje, strpljivost, struktura benzena, svjetlost, tehnologija, tehnološka revolucija, telegraf, telepatija, teleportacija, televizija, termodinamika, Tractatus Logico-Philosophicus, univerzalni zakon, valno-čestična dualnost, Vitruvije, vizija, vjerovanja, vodena para, vrijeme, Wittgenstein, Zakoni, zakoni fizike, zdrav razum, znanje, znanstvena fantastika, znanstvenici, zvijezda Arktur|

Intuicija, kao nejasna slutnja ili iznenadni bljesak, pruža uvid u rješenje problema bez logičkog razmišljanja. Intuicija izvire iz iskustva pohranjenog u čovjekovoj nutrini, a vrata joj otvara ustrajna usredotočenost na specifičan problem, uz utišavanje izvanjskih podražaja. Kreativna mašta i intuicija igraju posebnu ulogu kod istraživanja granica poznatog jer omogućuju sagledavanje problema na drugačiji način, rađajući tako nove ideje i uvide.

Duhovnost – potraga za unutarnjim središtem

Categories: Aktualno|Tags: 08-2025, Ana Marinović, arhetipovi, besmrtnost duše, Biblija, biofizičar Markolf H. Niemz, Bog, Dalaj Lama, Djevica Marija, društvo, duh, duhovna dimenzija, duhovna pitanja, duhovni korijeni, duhovni život, duša, emocije, etičke vrijednosti, filozofija, Hans Küng, hrabrost, humanistička duhovnost, humanost, ideja Ljepote, Ideja svjetskog etosa, internet, istina, Izida, Konfucije, kozmos, ljudske vrijednosti, Mahatma Gandhi, materijalizam, moral, moralne vrijednosti, mudrost, Nilakanta Sri Ram, obrazovanje, obredi, pitanje smisla, Platon, politika, Pravednost, priroda, Psiha, psiholog Rudolf Sponsel, psihologija, razboritost, religija, religijski oblici, religijski osjećaj, religioznost, Suzana Müller, svijet ideja, tehnološki razvoj, tijelo, Tora, umjerenost, Venera iz Mileta, vjera, vjeroispovijest, zakoni prirode, znanost|

Moderni svijet je zapostavio duhovnost u tolikoj mjeri da više ne znamo što ona zapravo jest. Čovjek je sazdan od tijela, duše i duha. Duh je besmrtna božanska iskra u nama neodvojiva od božanskog Duha, kao što je Sunčeva zraka neodvojiva od Sunčeve svjetlosti. Duh je jedan, a ipak je povezan sa svim živim bićima. Prepoznavanje duhovnih korijena i jedinstva u svemu je duhovnost, a duhovno živjeti znači davati prednost duhovnom nad materijalnim, odnosno živjeti temeljne ljudske vrijednosti dobrote, suosjećanja i ljubavi.

Otkad znamo da je Zemlja okrugla?

Categories: Znanost|Tags: 04-2025, Aleksandrija, Anaksimandar, antropocentrizam, Aristarh iz Samosa, astronom Megasten, Asuan, bramani, centripetalna kozmogonija, Chang Heng, De Orbium Coelestium Revolutionibus, Egipat, ekološka svijest, Eratosten, europska povijest, Fedon, Galileo, Giordano Bruno, harmonija, Heraklovi stupovi, Husi Nan Tzu, inkvizicija, Justinijan, Kepler, Kopernik, kozmos, kralj Marya, Maye, Mjesec, opseg Zemlje, Petar Bujas, Platon, polarna zvijezda, Popol Vuh, praznovjerje, renesansa, sferičnost zemlje, srednji vijek, Sunčev sustav, Surya Siddhanta, suživot, svemir, Teodozije, univerzum, Vishnu Purana, Zemljin dijametar, zviježđe|

Iako sferičnost našeg planeta nije vidljiva golim okom, u klasičnoj antici znanje da je Zemlja okrugla i da se okreće oko Sunca nije bilo samo vjerovanje nego demonstrirani dokaz. Mnoga znanstvena otkrića bila su poznata u prošlosti, da bi stoljećima bila zaboravljena, a potom ponovo otkrivena. Današnje svemirsko doba je i fotografski potvrdilo da je Zemlja okrugla. Te nas fotografije ujedno podsjećaju na Zemljino, a time i naše vlastito mjesto u svemiru.

Simbolizam biljaka

Categories: Simbolizam|Tags: "propovijed s cvijetom", 04-2025, alkemija, analogija, Azteci, biljke, biološka raznolikost, božićno drvce, Buddha, četiri elementa, čistoća, cvijeće, Cvijeće života, cvijet, cvjetni rat, Dhammapada, drveće, dualnost, element Vode, elementali, H. P. Blavatsky, hrast, jasen, jedinstvo, Jednorog, Julian Scott, kineski vrtovi, Knjiga postanka, Knjiga prirode, kozmičko stablo, kozmos, kraljevstva prirode, lav, lipa, ljepota, ljubav, ljudi, Mahakashyapa, makrokozmos, manas, manuvantara, mikrokozmos, minerali, mirisi, nadsvjesno, nebeska vatra, nebo, nesvjesno, nevidljivi svijet, os svijeta, Paracelzus, pitagorejski ipsilon, Platon, Platonova pećina, Pleroma, polaritet, Pralaya, prana, ptice, šamanizam, savršenstvo, Stablo svijeta, svijet arhetipova, svjesno, vatra, vilenjaci, voda, vrline duše, zdravlje, zemaljska vatra, zemlja, životinje, životna sila, zmajevi, zmije, Zrak|

Biljni svijet, temelj opstanka na Zemlji, ujedno je ukras i veličanstvo prirode. Kroz dugi suživot urastao je u ljudski svijet pa su cvijeće i drveće postali simboli za izražavanje čovjekovih osjećaja i ideja. Najstariji biljni simbol je Stablo života koje povezuje nebo i zemlju. Označava sam život, os svijeta, ali i Jedinstvo koje se grana u mnogostrukost. Sam životni ciklus biljaka usporediv je s razdobljima čovjekova života, dok je cvijet simbol vrlina i savršenstva koje treba doseći.

Frane Petrić

Categories: Filozofija|Tags: "borba autoriteta", 02-2025, 10 dijaloga o povijesti, 10 dijaloga o retorici, Aleksandrija, Amalija Kranjec Markešić, anima, animus, Aristotel, Bit, duh, filozofi renesanse, Homo Universalis, idealni grad, ideja Dobra, ideja Jedinstva, Indeks zabranjenih knjiga, Jedno, kozmos, ljudska duša, neoplatoničari, Nova sveopća filozofija, O Duši i Sveduši; Pancosmia, O Prapočelu i hijerarhiji svih bića; Panpsychia, O prirodi, O Svesvjetlu; Panarchia, Panaugia, Peripatetičke rasprave, Platon, platonička filozofija, Poetika, renesansa, Sapienza, srednji vijek, Sretni grad, Sveučilište u Ferrari, svjetska duša, učenje o emanaciji, um, univerzum|

Najpoznatiji hrvatski renesansni filozof Frane Petrić ostao je zapamćen u povijesti filozofije po nastojanju da crkvena filozofija prihvati filozofsku ostavštinu prošlosti, u prvom redu Platonovu. Njegovo glavno djelo, Nova sveopća filozofija, odražava njegov eklektički svjetonazor i sintetizira ponovo otkrivena stara znanja. Upravo ta težnja ka povezivanju znanja zbog koje je prevodio i suvremenicima približavao izgubljena djela tradicionalne filozofije, Petrićev je najveći doprinos.

Zaboravljeni jezik simbola

Categories: Simbolizam|Tags: 12-2024, alegorija, C. G. Jung, čovjek, duša, Egipćani, eidolon, G. Bachelard, G. Durand, G. Massey, H. Corbin, hijerofanija, inspiracija, intuicija, J. Chevalier, Jelena Sikirić, kozmos, kult Mjeseca, kultura, lunarni simbol, M. Eliade, mačka, Mali princ, Mau, mikrokozmos, mitologija, Mjesec, podsvijest, pokretač, Posrednik, priroda, profano, Psiha, R. Becker, religija, rezonancija, Rječnik simbola, sjećanje, slutnja, St. Exupery, sunce, svetinja, sveto, sveto i profano, svijest, tajna, tradicija, umjetnost, zagonetka, znak|

Simboli nas prate u snu i na javi prenoseći duboki sadržaj koji nadilazi granice razuma i njegove logike. Takvi se sadržaji objavljuju u formi simbola jer riječi ne mogu izraziti njihovu dubinu i sve različite aspekte. Simbol prima i prenosi određenu snagu iz prirode i svemira posredstvom koje rezonira i u nama stvara odjek. On skriva i otkriva određene istine o čovjeku, prirodi, kozmosu i najprimjerenije nam približava nejasno naslućenu duhovnu stvarnost koja je ishodište svega.

Demokrit

Categories: Filozofija|Tags: 11-2024, Abdera, alegorije, Aleksandrijska knjižnica, Anaksagora, Aristotel, atomisti, atomistička doktrina, atomizam, atomos, Bit, Bitak, četiri elementa, Ciceron, Corpus Democriteum, Diogen Laertije, dužnost, eidoli, elejska škola, Empedoklo, Epikur, etika, eudaimonija, Eutimija, Filolaj, filozof, grčka filozofija, Hesiod, homeomerije, Homer, jedinstveno počelo, kozmos, Leukip, Luka Marić, Lukrecije, makrokozmos, Mali red svijeta, manifestacija, metafizika, mikrokozmos, Milet, mitološka tradicija, ne-Bitak, orfička mistagogija, parabole, Parmenid, Pitagora, Pitagorino učenje, Platon, pokret, Pravednost, predsokratovci, priroda, prirodni zakoni, proročište u Delfima, proročište u Dodoni, Seneka, simbolički jezik, Sokrat, Solon, srednji put, stoička filozofija, Veliki red svijeta, Zenon|

Demokrit, kao i svi predsokratovci, traga za tajnama prirode, pita se iz čega sve nastaje i kako se odvijaju promjene, pa su glavne teme njegove filozofije bitak, njegove manifestacije i pokret. Zastupao je atomističko učenje prema kojem se sve u prirodi, odnosno kozmosu, sastoji od atoma. Od njegova raznolikog opusa sačuvalo se oko tristo fragmenata uglavnom etičke prirode. Svoju etiku temelji na vedrini duha koja se postiže pravom mjerom i srednjim putem, i koja omogućuje eudaimoniju, najviši cilj ljudskih težnji.

Svijet klasične Grčke

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 11-2024, akropola, Aleksandar Makedonski, Antimah iz Kolofona, arhajsko doba, arhitekti Iktinos, arhitektura, aristokracija, Atena, Atenski savez, Delski savez, demokracija, Demosten, društveno-politička uređenja, Eleuzina, entazis, Eshil, estetika, etika, Eubul, Euripid, Fidija iz Atene, filozofska misao, grčka kultura, grčka povijest, grčki polisi, helenističko razdoblje, Herodot, Hipokrat s Kosa, humane vrijednosti, humanizam, idealizacija likova, individua, Jerko Grgić, Kalikrat, kalokagatija, kanoni, kazalište, kiparstvo, koalicija grčkih gradova, kozmički red, kozmos, kralj Filip II., kraljevina, ljepota, medicinski kodeks, Miron iz Atike, misteriji, Muze, nous, oligarhija, Olimpijske igre, paideia, Panijazid iz Halikarnasa, Parmenid iz Eleje, Partenon, Periklo, Perzijanci, perzijski ratovi, Perzijsko Carstvo, Pindar iz Beotije, Platon, Poliktet iz Arga, politeii, političke borbe, prirodni zakoni, proporcija, renesansa, simetrija, Sirakuza, sofisti, Sofoklo, Sokrat, Sparta, sustav obrazovanja, suzdržani sklad, Temistoklo, timokracija, Timotej iz Mileta, tiranija, Tukidid, umjetnost, zlatni rez|

Klasično razdoblje Grčke označava puni procvat grčke kulture na umjetničkom, filozofskom i znanstvenom planu. Utemeljena na čvrstim i jasnim pravilima, klasična remek-djela harmonično objedinjuju estetske i etičke vrijednosti te odišu pravom mjerom, redom, skladom i ljepotom. Ona potiču na dobro i lijepo i do danas su nam ostala svjetionik i putokaz. Stvarni uzroci tog blistavog procvata sežu u arhajsko doba i izviru iz jedinstvenog, univerzalnog vrela koje nadahnjuje sva bezvremena djela.