kontemplacija – Nova Akropola

Gurukul – tradicija drevne Indije

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 05-2024, Acharya Devo Bhava, ašram, astrologija, borilačke vještine, britanska kolonijalna vlast, buđenje uma, dijalektika, drevna Indija, dvaput rođeni, dvija, ekonomija, etika, gramatika, guru, guru dakshina, guruparamparya, joga, kontemplacija, kontrola uma, likovna umjetnost, ljudski resursi, Manana, Manjula Nanavati, matematika, medicina, meditacija, Melanija Rogar, Nalanda, Nididhyanasana, obrazovanje, politika, prosvjetljenje, ratovanje, shishya, smisao postojanja, spoznaja istine, Sravana, streličarstvo, sutra, Taittiriya Upanishada, Takshila, teologija, tradicija, transformacijsko obrazovanje, učenik, učenje, učitelji, Upanišade, upasane, Vede, William Adams, znanje, znanost|

Tradicionalni indijski obrazovni sustav gurukul temeljio se na usmenoj predaji znanja s učitelja na učenika. Učenje nije služilo gomilanju teorijskog znanja, već je bilo sredstvo samospoznaje. Srce tog sustava bio je guru koji je prenosio ne samo različita znanja, već je svojim učenicima usađivao etičke vrijednosti, učio da je čovjek dio mreže života te budio svijest o pravom smislu postojanja. Moderne akademske institucije promiču neka od načela gurukula, no osjeća se potreba za redefiniranjem temeljne svrhe obrazovanja po uzoru na ovu tisućljetnu tradiciju.

Simbolička imaginacija i pamćenje u filozofiji Giordana Bruna

Categories: Filozofija|Tags: 02-2024, četiri elementa, elementalni svijet, filozof, filozofija, Frances Yates, Henrik III., ideja, intuicija, Jedno, Julian Scott, kontemplacija, Logos, mandala, Marina Miletić, memorijski sustavi, mit, Mjesec, mnemotehnika, nebeski svijet, O sjenama ideja, Palača sjećanja, Pjesma nad pjesmama, planeti, Platon, priroda, Raymond Lull, reminiscencija, renesansa, simbol, sinteza, sjena ideja, sjena sjena, sunce, sustav korespondencija, tarot, Umijeće pamćenja, Večera na Pepelnicu, znakovi zodijaka|

Giordano Bruno, filozof prirode, pjesnik i vizionar, poklonik hermetičke tradicije, najzaslužniji je za procvat umijeća pamćenja tijekom renesanse. Nadahnut Platonovim učenjem o idejama kao arhetipovima i simboličkim dijagramima Ramona Lulla, razrađuje sustav pomoću arhetipskih slika i korespondencija koje bude imaginaciju i pomažu uspinjanju prema samim idejama i intuitivnom poimanju jedinstva iza mnoštva. Brunov sustav zapravo je bio vid Platonove reminiscencije – prisjećanja urođenog znanja duše.

Umjetnost i poezija bardskog ideala

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "rob harfe", "tri božanske kapi", 06-2023, Ana Mustać, bardi, bardska tradicija Britanije i Irske, Ceridwen, druidi, inspiracija, keltski narodi, kontemplacija, ljepota, ovati, pjesnički genij, poetska trijada, pravda, priroda, Siobhan Farrar, Teliesin, trijade, ustrajnost|

Keltska tradicija, gotovo izumrla s Rimskim Carstvom, najduže se očuvala na britanskom i irskom otočju u vidu bardske umjetnosti. U keltskom društvu pjesnici ili bardi bili su zaduženi za čuvanje sjećanja i učenja o miru, istini i pravdi. Najvećim umijećem smatrali su sažeti određeni smisao u malo riječi, u obliku trijada, sjedinjujući pritom ljepotu s pravdom. Ideal barda ima korijene u pažljivom promatranju Prirode, a ključne sastavnice pjesničkog genija bile su: oko za vidjeti Prirodu, srce za osjetiti Prirodu i odlučnost za slijediti Prirodu.

Iz djela Giordana Bruna

Categories: Ex libris|Tags: 02-2023, filozofija, herojski zanosi, kontemplacija, ljudska duša, logika, O beskrajnosti, razbor, svemir, svemiru i svjetovima, Večera na Pepelnicu|

Suprotstavljajući se okoštalim srednjovjekovnim pogledima, renesansi filozofi su težili sveobuhvatnoj obnovi čovjeka i društva utemeljenoj na slobodi misli i čitanju iz knjige prirode. Kruna tih nastojanja je filozofija Giordana Bruna. Filozof, pjesnik, vizionar, simbol uzvišenog slobodoumlja, Bruno otvara nove neslućene horizonte i dovodi u pitanje aristotelovsko-ptolomejsku sliku svijeta zbog čega je optužen za herezu. Donosimo izvatke iz njegovih rasprava, od kojih neke pripadaju podjednako filozofiji i književnosti.

Tai chi – starokineska slika svijeta

Categories: Filozofija|Tags: 10-2022, Chi (Qi ili Ki), Dàodé Jīng, Drvo, Feng-Shui, Fu Hsi, Guān, Guan Yi, heksagrami, ideogrami, Jerko Grgić, kineska kozmogonija, kineska kultura, kineski jezik, Knjiga pjesama, Knjiga promjena, kontemplacija, kozmički eter, kozmički zakon, Lao Ce, Li, Li-Ki, Mjesečna uputstva, Nebesko tkanje, Paku, pet elemenata, pet sila, promatranje, Središnje kraljevstvo, tai-chi chuan, Tàijí, Tao (Dào), Tao Te Ching, Te (Dé), Tien Wen, trigrami, vatra, voda, wuxing, Yin Hsi, yin-yang, yīnyáng, Zemlja i Metal, ZhongGuo|

Prema starokineskoj slici svijeta, sve ima izvor u Taou, nespoznatljivom kozmičkom uzroku. Tao je izvor pokreta, a kozmička energija Chi nositelj pokreta. Povezivanjem Tao i Chi nastaje Tai Chi – kozmos. Pomoću svoje dvije komplementarne sile, Yin i Yang, Tai Chi aktivira život kozmosa u kojem je sve u neprestanom tijeku i uzročno-posljedično povezano. Uvid u prirodu tih veza i odnosa kineski su mudraci stekli svjesnim promatranjem. Iz takvog promatranja proizašla su mnoga pravila, običaji, umjetnosti i znanosti utkane u tkivo kineskog društva.

Pitagorino učenje – II. dio

Categories: Filozofija|Tags: 11-2016, besmrtnost duše, harmonija, inkarnacija, kontemplacija, metempsihoza, moralna purifikacija, Nadiia Kulhava, Nives Lozar, Pitagora, pitagorejci, purifikacija uma|

Ideja o besmrtnosti ljudske duše bila je temelj pitagorejske filozofije. Njen je cilj bio oslobođenje duše od ciklusa ponovnog rađanja, harmoniziranje tijela i duha kako bi tijelo prestalo biti zaprekom prihvaćanja poruka Višeg Ja. Platon kaže da je Pitagora svojim učenicima prenio poseban model života koji se temeljio na potrazi za istinom i Dobrim pomoću spoznaje koja pročišćava, uzdiže čovjeka i vodi ga sjedinjenju s božanskim.