univerzum – Nova Akropola

Zigurat – Hram planina Mezopotamije

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "mjesto u visini", 01-2026, Akađani, Angkor Wat, arhitektura, Asirci, atenski Partenon, Babilonci, Babilonska kula, bamoti, Biblija, Borobudur, četiri elementa, Chogha Zanbil, Dur-Sharrukin, elamitska država, entasis, Eridu, Herodot, hram, Hram koji povezuje Nebo i Zemlju u Larsi, Hram Nanne u Kuthi, Hram sedam upravljača Neba i Zemlje, Hram stepenica u čisto Nebo u Sipparu, kanali, Kish, kozmička planina, kozmičke sile, kralj Untash-Gal, kupola, luk, mitska planina Meru, mitski junak Gilgameš, navodnjavanje, nebeski svijet, opeka, os svijeta, piramide Maya, piramide u Sakkari, porječje Eufrata i Tigrisa, razdoblje Seleukida, razdoblje Ubaida, sedam boja, sedam božanskih vladara, sedam metala, sedam planeta, sedam svjetskih čuda antičkog svijeta, Semiramidini viseći vrtovi, simbolizam, stari svijet, stepenasta piramida, stup, Sumerani, Suza, Suzana Dobrić, sveti broj sedam, svijet bogova, svod, Tell-Brak, terase, univerzum, Ur, Ur-Nammu, vatra, voda, zemaljski svijet, zemlja, zigurat Etemenanki, zigurat u Borsippi, Zrak|

U Mezopotamiji su se izmjenjivali brojni narodi, ali jedna od konstanti u vremenu i prostoru bio je zigurat – izraz čovjekova nastojanja da se približi svijetu bogova. Zigurat simbolizira kozmičku planinu koja povezuje nebo, zemlju i podzemni svijet. Najpoznatiji zigurat starog svijeta bila je "Kula Babilonska" koju spominje Biblija. Upadljiva je sličnost zigurata s piramidama drevnih Maya i stepenastim piramidama u Sakkari, iako nema dokaza o povezanosti njihova nastanka.

Plesovi u krugu

Categories: Umjetnost|Tags: 12-2025, arhetip, Balkan, ceremonije, četiri elementa, Chevalier-Gheerbrant, dr. Maria-Gabriele Wosien, etnomuzikolog Marijan Rudel, godišnja doba, jedinstvo, koreograf Bernhard Wosien, krug, Lidija Šustek, molitva, narodni plesovi, obredne svečanosti, planeti, ples, Ples srca, Plotin, pokret, priroda, ritam, Rječnik simbola, Rumi, sakralnost, simbol, solarna božanstva, središte, Sunčani ples, sunce, sveta mjesta, univerzum, vatra, voda, zemlja, Zrak|

Ples, izvorno obrednog karaktera, bio je način održavanja veze između zemlje i neba, a svaki drugi oblik plesa iz njega je izveden. Njemački učitelj baleta i koreograf Bernhard Wosien u narodnim je kolima prepoznao arhetipsku snagu plesa u krugu, na temelju kojeg je osmislio moderni oblik svetog plesa. Ples u krugu oživotvoruje kolo života, vječno kretanje oko njegova središta, te budi sjećanje na prvotno jedinstvo i povezanost s božanskim.

Epiktet – Slobodni rob

Categories: Filozofija|Tags: 11-2025, animalno ja, Biljana Popović, bogovi, car Hadrijan, car Marko Aurelije, čovječnost, drevni mudraci, duh, Epafrodit, Epiktetova škola, Epiktetovo učenje, filozof, filozofski principi, Grčka, helenski svijet, Heraklo, Hierapolis, humane vrijednosti, humano ja, kazališna predstava, ljudsko dostojanstvo, Mala Azija, mjera, moralno djelovanje, Neron, Nikapolis, niži porivi, nutarnja oružja, nutarnja snaga, okolnosti, podučavanje primjerom, Pravednost, Priručnik (Enchiridion), Rasprave (Diatribai), razgovor, Rim, rimski car Domicijan, rob, sloboda, slobodna volja, smrt, sokratovska metoda, stoička filozofija, stoik, stoik Muzonije Ruf, sudbina, tijelo, učenik Arijan, univerzum, vedrina duha, vrline, život|

Rođen kao rob, stoički filozof Epiktet smatrao se slobodnim jer sloboda je za njega nutarnje stanje. Isticao je kako je važno prihvatiti vlastitu sudbinu i dobro odigrati dodijeljenu ulogu jer svaka uloga povlači obaveze čije izvršavanje pridonosi uređenosti univerzuma. Njegova je škola stekla velik ugled, a učenici su mu bili čak i carevi Marko Aurelije i Hadrijan. Podučavao je kroz razgovore koji su poticali na primjenu filozofije u svakodnevnom životu.

Simbolizam drevne Amerike

Categories: Simbolizam|Tags: 08-2025, Aleksandar Makedonski, Antropološki muzej u Limi, Anubis, Arheološki muzej u Limi, Arthur Posnansky, Azteci, Babilon, Bastet, bog Dagon, bog kiše Tlaloc, bog Narajan, bog vjetra, bog zemljotresa Ollin Tonatiuh, Bolivija, čaplja, četiri sunca, Chavín, Chavinska ploča, Chibche, Chichen Itza, Čile, civilizacija Chimu, coatl, Cuchillón de Chavín, čvornato pismo, deva, dinastija Han, dr. Lumbreras, Egipat, Ekvador, figurice cuchimilco, geološki pokreti, germanska mitologija, gordijski čvor, Hanuman, Hermes, Hram grmljavine, Huehueteotl, Huitzilopochtli, ikonografija, Inke, inteligencija, Izida, jaguar, jezero Titicaca, Jorge Angel Livraga, Južna Amerika, Kabala, kaducej, keramika, kolibrić, Kon, kozmička Majka, kozmički jaguar, Ksenija Nikčević, kultura, kultura Chancay, kultura Maranjon, kultura Nazca, kultura Paracas-pećina, kulture Moche, kulturna žarišta, kvinkunks, Laurette Sejourné, lik mačke, lik majmuna, ljama, Marija, Mau, Maye, Meksička dolina, Meksiko, Merkur, Mjesec, Muzej Larco Herrera, Nefesh, obredni pehari, Okrugli hram, Pachacutec, Palenque, Paracas, Paracas-nekropola, pastofor, Peru, posude kero, psihopomp, quetzal, Quetzalcoatl, Quilla, Ramajana, simbol, Srednja Amerika, Stela Raimondi, sunce, svastika, svijest, Teotihuacán, Tiahuanaco, Tlalocan, Tolteci, Torov čekić, univerzum, Uxmal, Venera, Viracocha, Vrata Sunca, Xólotl, Yucatan, ženski princip, zmija, Zvijezda Danica, zviždeće posude|

Uz sjajne pretkolumbovske civilizacije Srednje i Južne Amerike poput Teotihuacána, Maya, Tolteka, Azteka i Inka, cvale su i mnoge kulture. Sve su izražavale svoj svjetonazor kroz raznolike i složene simbole od kojih nam neki ostaju zagonetka, a mnogi su univerzalni i susrećemo ih i kod drugih naroda na suprotnim krajevima svijeta. Njihovi su mudraci imali prisan odnos s prirodom te su putem simbola iz prirode budili slutnje o nevidljivoj duhovnoj stvarnosti prema kojoj su usmjeravali čovjekovu svijest kako bi ostvario svoju svrhu i svoju sudbinu.

Filozofija náhuatl – izbor iz knjige

Categories: Ex libris|Tags: 08-2025, antropolog, Aristotel, Azteci, bog kiše Tlaloc, božanske sile, filozofi, Filozofija náhuatl, Heraklit, kozmološke ideje, kultura náhuatl, Lehmann, Meksička dolina, Meksičke pjesme, metafizika, Miguel León-Portilla, mit, mitogonija, mudraci, Nahue, Nataša Žaja, nepokretni pokretač, Platon, povjesničar, prethispanska Amerika, Sahagun, teološke ideje, teološki simboli, Tlalocan, tlamatini, topan, univerzum, vrhovno počelo, Werner Jaeger|

Zadivljeni smo i začuđeni pred materijalnom ostavštinom starih naroda Meksika, no ništa manje ne zadivljuje dubina uvida njihovih mudraca, tlamatinija. Smatrali su da božanske sile prožimaju sve, da su izvor života i da ga održavaju. Njihova promišljanja o svijetu, o čovjeku i o onome što ih nadilazi, kao i njihove metafizičke i teološke ideje, nalazimo pojašnjene u knjizi Filozofija náhuatl meksičkog antropologa i povjesničara Miguela Leóna-Portille, autoriteta za kulturu náhuatl, vodeću kulturu prethispanske Amerike.

Posvećeno božanskom prisutnošću

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 05-2025, Aboridžini, akupunktura, Alexander Thom, Angkor Wat, antropolog, Apsu, astronomski opservatorij, Atum (Ra), Avebury, babilonska mitologija, bogovi, Bouar, božanstva, ceremonijalna središta, dolmeni, duhovna dimenzija, duša, egipatska mitologija, ekvinocij, Eneade, geofizičke energije, Geografija, geotermalne aktivnosti, Harrapa, hijerofanija, hodočašća, hram, Istok, Ivica Rosić, Japan, Kabala, kipovi, kompleks hramova, Kurush Dordi, magnetska strujanja, megaliti, menhiri, Mircea Eliade, mitologija, Mjesec, moai, molitve, obredi, omjeri, planine, plemenske inicijacije, Plotin, podzemne vode, priroda, prirodni fenomeni, proporcije, prvobitni ocean (Nun), religijske svečanosti, sakralna arhitektura, sakralna geometrija, Seneka, simboli, solsticij, Sthapatya Veda, Stonehenge, sunce, sveta mjesta, svetišta, Tatetsuki, telurička strujanja, Tiamat, tradicija, univerzum, Uskršnji otok, zrcalo|

Čovjek tradicionalnih društava vjerovao je da su prirodu oblikovale božanske snage i da je zato prožeta sakralnošću. Otkrio je da se pojedina mjesta u prirodi izdvajaju po naglašenoj božanskoj prisutnosti i ta su mu mjesta postala sveta. Na tim su mjestima, sjecištima kozmičkih i teluričkih energija, podizana svetišta i održavane svečanosti koje su služile usklađivanju s ritmom prirode. Sveta su mjesta iskonski izraz čovjekove potrebe da se poveže s božanskim izvorom.

Otkad znamo da je Zemlja okrugla?

Categories: Znanost|Tags: 04-2025, Aleksandrija, Anaksimandar, antropocentrizam, Aristarh iz Samosa, astronom Megasten, Asuan, bramani, centripetalna kozmogonija, Chang Heng, De Orbium Coelestium Revolutionibus, Egipat, ekološka svijest, Eratosten, europska povijest, Fedon, Galileo, Giordano Bruno, harmonija, Heraklovi stupovi, Husi Nan Tzu, inkvizicija, Justinijan, Kepler, Kopernik, kozmos, kralj Marya, Maye, Mjesec, opseg Zemlje, Petar Bujas, Platon, polarna zvijezda, Popol Vuh, praznovjerje, renesansa, sferičnost zemlje, srednji vijek, Sunčev sustav, Surya Siddhanta, suživot, svemir, Teodozije, univerzum, Vishnu Purana, Zemljin dijametar, zviježđe|

Iako sferičnost našeg planeta nije vidljiva golim okom, u klasičnoj antici znanje da je Zemlja okrugla i da se okreće oko Sunca nije bilo samo vjerovanje nego demonstrirani dokaz. Mnoga znanstvena otkrića bila su poznata u prošlosti, da bi stoljećima bila zaboravljena, a potom ponovo otkrivena. Današnje svemirsko doba je i fotografski potvrdilo da je Zemlja okrugla. Te nas fotografije ujedno podsjećaju na Zemljino, a time i naše vlastito mjesto u svemiru.

Frane Petrić

Categories: Filozofija|Tags: "borba autoriteta", 02-2025, 10 dijaloga o povijesti, 10 dijaloga o retorici, Aleksandrija, Amalija Kranjec Markešić, anima, animus, Aristotel, Bit, duh, filozofi renesanse, Homo Universalis, idealni grad, ideja Dobra, ideja Jedinstva, Indeks zabranjenih knjiga, Jedno, kozmos, ljudska duša, neoplatoničari, Nova sveopća filozofija, O Duši i Sveduši; Pancosmia, O Prapočelu i hijerarhiji svih bića; Panpsychia, O prirodi, O Svesvjetlu; Panarchia, Panaugia, Peripatetičke rasprave, Platon, platonička filozofija, Poetika, renesansa, Sapienza, srednji vijek, Sretni grad, Sveučilište u Ferrari, svjetska duša, učenje o emanaciji, um, univerzum|

Najpoznatiji hrvatski renesansni filozof Frane Petrić ostao je zapamćen u povijesti filozofije po nastojanju da crkvena filozofija prihvati filozofsku ostavštinu prošlosti, u prvom redu Platonovu. Njegovo glavno djelo, Nova sveopća filozofija, odražava njegov eklektički svjetonazor i sintetizira ponovo otkrivena stara znanja. Upravo ta težnja ka povezivanju znanja zbog koje je prevodio i suvremenicima približavao izgubljena djela tradicionalne filozofije, Petrićev je najveći doprinos.

Sudbina, usud ili slobodna volja

Categories: Psihologija|Tags: 01-2024, Aleksandar Veliki, arhetip, arhetipske ideje, Balder Čisti, bog Odin, božanski um, dharma, Drvo svijeta, E. R. Dodds, Freud, hinduistička filozofija, Homer, inteligencija, iskušenja, Isus, Itaka, Julian Scott, Julije Cezar, karma, kozmički zakon, kozmos, Kralj Edip, legende, Maša Jovanović, mitologija, mitovi, Odisej, Odiseja, Petar, Platon, Plotin, povijest, predodređenost, Ragnarok, Sofoklo, Suđenice, tri Norne, Trojanski rat, univerzum, Yggdrasil|

Je li sve što nam se događa predodređeno neumoljivim zakonima prirode ili imamo slobodu volje? Stari su narodi vjerovali da kozmos ima sudbinu kao i čovječanstvo te da je ta sudbina arhetip kojem težimo. I svako pojedino biće ima svoju sudbinu koja proizlazi iz njegove vlastite prirode. Iako predodređenost postoji, postoji i širok prostor za djelovanje čovjekove slobodne volje. Jedno ne isključuje drugo, čovjek vlastitim izborima i odlukama može utjecati na tijek sudbine i upravljati vlastitim životom.

Paracelzusov tajanstveni svijet

Categories: Filozofija|Tags: 04-2023, alkemičar, Aristotelova filozofija, čovjek, čudesna izlječenja, dogmatizam, duh, Eberhard Baumgartner, entuzijasti, Filip Aurelije Theophrastus Bombastus von Hohenheim, filozof, filozofija povijesti, geniji, idealisti, Iliaster, Jelena Sikirić, kotač povijesti, liječnik, magija, Magna Sciencia, makrokozmos, Maria-Einsiedeln, Marijana Starčević Vukajlović, mikrokozmos, mistik, novi svjetonazor, okultne nauke, opat Johan Tritemi, povijest čovječanstva, princip evolucije, Priroda univerzalni učitelj, renesansa, samostalno istraživanje, samostan Sv. Andrije u Levanthalu, samostan Sv. Jakova u Wurtsburgu, Sigizmund Fugrer, skrivene mudrosti, slobodarske ideje, smjena epoha, smrt, snaga imaginacije, srednji vijek, stvaralački duh, sudbina svijeta, univerzum, vjera, volja, zaštitnici prirode, život|

Paracelzus, slavni renesansni liječnik, bio je jedan od najvećih erudita svog vremena čija djela odražavaju duboka znanja o svemiru, prirodi i čovjeku. Nastavljajući učenja mnogih filozofa i mistika, Priroda je za njega veliki živi organizam, makrokozmos, od kojeg je čovjek, mikrokozmos, nedjeljiv. Isti principi i energije djeluju u Prirodi i u čovjeku. On spoznaje nevidljive veze između makro i mikrokozmosa te ih koristi za čudesna izlječenja. Svojim će stavovima uzdrmati srednjovjekovne poglede i utjecati na formiranje novog svjetonazora.