univerzum – Nova Akropola

Posvećeno božanskom prisutnošću

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 05-2025, Aboridžini, akupunktura, Alexander Thom, Angkor Wat, antropolog, Apsu, astronomski opservatorij, Atum (Ra), Avebury, babilonska mitologija, bogovi, Bouar, božanstva, ceremonijalna središta, dolmeni, duhovna dimenzija, duša, egipatska mitologija, ekvinocij, Eneade, geofizičke energije, Geografija, geotermalne aktivnosti, Harrapa, hijerofanija, hodočašća, hram, Istok, Ivica Rosić, Japan, Kabala, kipovi, kompleks hramova, Kurush Dordi, magnetska strujanja, megaliti, menhiri, Mircea Eliade, mitologija, Mjesec, moai, molitve, obredi, omjeri, planine, plemenske inicijacije, Plotin, podzemne vode, priroda, prirodni fenomeni, proporcije, prvobitni ocean (Nun), religijske svečanosti, sakralna arhitektura, sakralna geometrija, Seneka, simboli, solsticij, Sthapatya Veda, Stonehenge, sunce, sveta mjesta, svetišta, Tatetsuki, telurička strujanja, Tiamat, tradicija, univerzum, Uskršnji otok, zrcalo|

Čovjek tradicionalnih društava vjerovao je da su prirodu oblikovale božanske snage i da je zato prožeta sakralnošću. Otkrio je da se pojedina mjesta u prirodi izdvajaju po naglašenoj božanskoj prisutnosti i ta su mu mjesta postala sveta. Na tim su mjestima, sjecištima kozmičkih i teluričkih energija, podizana svetišta i održavane svečanosti koje su služile usklađivanju s ritmom prirode. Sveta su mjesta iskonski izraz čovjekove potrebe da se poveže s božanskim izvorom.

Otkad znamo da je Zemlja okrugla?

Categories: Znanost|Tags: 04-2025, Aleksandrija, Anaksimandar, antropocentrizam, Aristarh iz Samosa, astronom Megasten, Asuan, bramani, centripetalna kozmogonija, Chang Heng, De Orbium Coelestium Revolutionibus, Egipat, ekološka svijest, Eratosten, europska povijest, Fedon, Galileo, Giordano Bruno, harmonija, Heraklovi stupovi, Husi Nan Tzu, inkvizicija, Justinijan, Kepler, Kopernik, kozmos, kralj Marya, Maye, Mjesec, opseg Zemlje, Petar Bujas, Platon, polarna zvijezda, Popol Vuh, praznovjerje, renesansa, sferičnost zemlje, srednji vijek, Sunčev sustav, Surya Siddhanta, suživot, svemir, Teodozije, univerzum, Vishnu Purana, Zemljin dijametar, zviježđe|

Iako sferičnost našeg planeta nije vidljiva golim okom, u klasičnoj antici znanje da je Zemlja okrugla i da se okreće oko Sunca nije bilo samo vjerovanje nego demonstrirani dokaz. Mnoga znanstvena otkrića bila su poznata u prošlosti, da bi stoljećima bila zaboravljena, a potom ponovo otkrivena. Današnje svemirsko doba je i fotografski potvrdilo da je Zemlja okrugla. Te nas fotografije ujedno podsjećaju na Zemljino, a time i naše vlastito mjesto u svemiru.

Frane Petrić

Categories: Filozofija|Tags: "borba autoriteta", 02-2025, 10 dijaloga o povijesti, 10 dijaloga o retorici, Aleksandrija, Amalija Kranjec Markešić, anima, animus, Aristotel, Bit, duh, filozofi renesanse, Homo Universalis, idealni grad, ideja Dobra, ideja Jedinstva, Indeks zabranjenih knjiga, Jedno, kozmos, ljudska duša, neoplatoničari, Nova sveopća filozofija, O Duši i Sveduši; Pancosmia, O Prapočelu i hijerarhiji svih bića; Panpsychia, O prirodi, O Svesvjetlu; Panarchia, Panaugia, Peripatetičke rasprave, Platon, platonička filozofija, Poetika, renesansa, Sapienza, srednji vijek, Sretni grad, Sveučilište u Ferrari, svjetska duša, učenje o emanaciji, um, univerzum|

Najpoznatiji hrvatski renesansni filozof Frane Petrić ostao je zapamćen u povijesti filozofije po nastojanju da crkvena filozofija prihvati filozofsku ostavštinu prošlosti, u prvom redu Platonovu. Njegovo glavno djelo, Nova sveopća filozofija, odražava njegov eklektički svjetonazor i sintetizira ponovo otkrivena stara znanja. Upravo ta težnja ka povezivanju znanja zbog koje je prevodio i suvremenicima približavao izgubljena djela tradicionalne filozofije, Petrićev je najveći doprinos.

Sudbina, usud ili slobodna volja

Categories: Psihologija|Tags: 01-2024, Aleksandar Veliki, arhetip, arhetipske ideje, Balder Čisti, bog Odin, božanski um, dharma, Drvo svijeta, E. R. Dodds, Freud, hinduistička filozofija, Homer, inteligencija, iskušenja, Isus, Itaka, Julian Scott, Julije Cezar, karma, kozmički zakon, kozmos, Kralj Edip, legende, Maša Jovanović, mitologija, mitovi, Odisej, Odiseja, Petar, Platon, Plotin, povijest, predodređenost, Ragnarok, Sofoklo, Suđenice, tri Norne, Trojanski rat, univerzum, Yggdrasil|

Je li sve što nam se događa predodređeno neumoljivim zakonima prirode ili imamo slobodu volje? Stari su narodi vjerovali da kozmos ima sudbinu kao i čovječanstvo te da je ta sudbina arhetip kojem težimo. I svako pojedino biće ima svoju sudbinu koja proizlazi iz njegove vlastite prirode. Iako predodređenost postoji, postoji i širok prostor za djelovanje čovjekove slobodne volje. Jedno ne isključuje drugo, čovjek vlastitim izborima i odlukama može utjecati na tijek sudbine i upravljati vlastitim životom.

Paracelzusov tajanstveni svijet

Categories: Filozofija|Tags: 04-2023, alkemičar, Aristotelova filozofija, čovjek, čudesna izlječenja, dogmatizam, duh, Eberhard Baumgartner, entuzijasti, Filip Aurelije Theophrastus Bombastus von Hohenheim, filozof, filozofija povijesti, geniji, idealisti, Iliaster, Jelena Sikirić, kotač povijesti, liječnik, magija, Magna Sciencia, makrokozmos, Maria-Einsiedeln, Marijana Starčević Vukajlović, mikrokozmos, mistik, novi svjetonazor, okultne nauke, opat Johan Tritemi, povijest čovječanstva, princip evolucije, Priroda univerzalni učitelj, renesansa, samostalno istraživanje, samostan Sv. Andrije u Levanthalu, samostan Sv. Jakova u Wurtsburgu, Sigizmund Fugrer, skrivene mudrosti, slobodarske ideje, smjena epoha, smrt, snaga imaginacije, srednji vijek, stvaralački duh, sudbina svijeta, univerzum, vjera, volja, zaštitnici prirode, život|

Paracelzus, slavni renesansni liječnik, bio je jedan od najvećih erudita svog vremena čija djela odražavaju duboka znanja o svemiru, prirodi i čovjeku. Nastavljajući učenja mnogih filozofa i mistika, Priroda je za njega veliki živi organizam, makrokozmos, od kojeg je čovjek, mikrokozmos, nedjeljiv. Isti principi i energije djeluju u Prirodi i u čovjeku. On spoznaje nevidljive veze između makro i mikrokozmosa te ih koristi za čudesna izlječenja. Svojim će stavovima uzdrmati srednjovjekovne poglede i utjecati na formiranje novog svjetonazora.

Uranija – Muza astronomije

Categories: Simbolizam|Tags: 02-2023, božanstva, Delia Steinberg Guzmán, Ivana Jovović, nebo, simboli, univerzum, zviježđe|

U antici su zvjezdoznanstvo i prirodoznanstvo bili istodobno znanost i umjetnost, a zaštitnica im je bila muza Uranija. Danas u vrevi svakodnevnice zaboravljamo da postoje nebo i zvijezde i zakoni koji vladaju univerzumom. Podignemo li pogled, vidjet ćemo čudesni svijet prepun života, u kojem je sve povezano sa svime. Mi dolje, zvijezde gore, nismo odvojeni svjetovi, njihova svjetla trepere u ritmu otkucaja našeg srca. Nebeska muza Uranija nadahnjuje na spoznaju tih nevidljivih veza u prirodi.

Giordano Bruno – Slika prirode u novoj filozofiji

Categories: Znanost|Tags: 02-2023, Atila Barta, atomi, Bog, elementali, eter, fizički svijet, fizikalni zakoni, Galilej, gibanje planeta, gravitacija, harmoniziranje suprotnosti, heliocentrični sustav, imaginacija, induktivna metoda, intuicija, intuitivna spoznaja., Jedno, komete, komplementarnost, Kopernik, kvantna fizika, Lukrecije Kar, matematika, materija, minimum, Mjesec, moderna znanost, monada, Natura est Deus in rebus, Nikola Kuzanski, Nolanac, O herojskim zanosima, panteizam, planeti, precesija, prirodne znanosti, Ptolemej, rotacija, sunčeve pjege, svemir, svjetlost, Szendrö Csaba, trojni minimum, univerzum, Večera na Pepelnicu, zvijezde lutalice, zvijezde stajačice, zviježđe, zvjezdani sustavi|

Renesansni filozof Giordano Bruno bio je nastavljač hermetičke tradicije i glasnik moderne znanosti. Iako nikada nije izveo ni jedan pokus, iznosi začuđujuće tvrdnje o svemiru, zvijezdama, materiji, atomu… Mnoge od njih podudaraju se s otkrićima kvantne fizike, dok je dokazivanje mnogih ostavljeno budućnosti. Priroda je za njega božanski odraz s kojim je povezana nebrojenim nitima. Spoznaja je moguća intuicijom i imaginacijom putem kojih čovjek povezuje beskonačno s konačnim i stječe uvid u cjelinu stvarnosti.

Plotin – Osnivač neoplatoničke škole

Categories: Filozofija|Tags: "kozmička trijada", 11-2022, Aleksandrija, Amonije Sak, antička kultura, Biljana Popović, Bog, budizam, car Galijen, car Gordijan III., Dobro, duh, duša i tijelo, Duša svijeta, eklektički pristup, emanacija, Eneade, etika, Eustohije, filozofija, filozofski grad Platonopolis, inteligibilni plan, Jedno, Klement Aleksandrijski, Kreacija, Likopolis, makrokozmos, mikrokozmos, misterijska središta znanja, nous (duh), oko duše, Orfej, Origen, osjetila, osjetilni i nadosjetilni svijet, Pitagora, Platon, Plotin, Porfirije, religija, Rim, theodidaktos, univerzalno bratstvo, univerzum, vedantizam, vizije, vrline, zoroastrizam|

Plotinova škola, nastala s početkom kraja antičke civilizacije, nazvana je neoplatoničkom jer se uglavnom temeljila na Platonovoj filozofiji. U središtu njegove filozofije nalazi se Jedno, korijen svega vidljivog i nevidljivog, iz kojeg emanacijom proizlazi kozmička trijada, a iz nje postupno svijet kao cjelina. Odraz te trijade u čovjeku su um, duša i tijelo. Djelatnost duše nije briga o tijelu, nego da ne zaboravi odakle dolazi i kamo ide te da se pročišćenjem kroz vrline vrati svom božanskom izvoru – Jednom.

U potrazi za jedinstvom

Categories: Aktualno|Tags: 06-2017, individua, Jedno, kozmos, Krešimir Andjel, mikrokozmos, univerzum, Yaron Barzilay|

Različite tradicije govore da je život jedan jedinstveni živi organizam i da je čovjek njegov odraz, univerzum u malom, vođen istim zakonima prirode, iako nismo toga svjesni. Dok proces stvaranja univerzuma predstavlja prijelaz iz jedinstva u mnoštvo, čovjekov razvoj ide obrnutim putem: iz mnoštva i odvojenosti prema jedinstvu života. Taj put nas vodi prema unutra i gore, simboliziran je usponom do vrha planine i piramide ili do središta mandale te je uspoređivan s kapi koja se vraća u ocean. Pronaći jedinstvo znači oživjeti skrivenu vezu između velikog i malog, kapi i oceana.

Marsilio Ficino i firentinski neoplatonizam

Categories: Filozofija|Tags: 03-2016, Anđeoski um, Bog, Careggi, Cosimo de Medici, Dobro, duša, Duša svijeta, Firenza, Italija, Lisardo Garcia Rodulfo, ljepota, ljubav, Marsilio Ficino, Nensi Pekić, neplatonizam, Platon, preporod, renesansa, Simonetti Cattaneo Vespucci, Tijelo svijeta, univerzum|

Marsilio Ficino jedna je od središnjih ličnosti renesanse. Prijevodima Platonovih djela, svojim filozofskim sustavom i Akademijom u Careggiu dao je velik doprinos popularizaciji platoničke tradicije u zapadnoj misli. Osnovni aspekti njegove filozofije su shvaćanje Univerzuma kao jedinstvenog organizma s uređenom hijerarhijom, učenje o Dobru, Ljepoti i Ljubavi te učenje o duši koje se oslanja na Platonova učenja.