Daniela Devčić

Sloboda govora ili kultura odbacivanja?

Kultura odbacivanja moderni je fenomen izopćenja ili uskraćivanja podrške na društvenim mrežama javnim osobama ili tvrtkama nakon nekog postupka ili izjave koji se smatraju neprihvatljivim ili uvredljivim. Taj oblik bojkota nerijetko je i izraz netolerancije i kažnjavanja neistomišljenika. Sloboda govora se čini suvremenom temom, no o njoj su govorile različite filozofske tradicije koje sve ističu važnost promišljenosti u govoru i odgovornosti za ono što se govori jer ispravan govor temelj je dobrih međuljudskih odnosa.

Usudi se živjeti u harmoniji

Život pod pandemijskim ograničenjima bio je pun izazova, ali i prilika. Prilika da se zaustavimo i poslušamo naš nutarnji glas, preispitamo vlastite stavove i postupke, zapitamo se koliko smo zadovoljni svojim načinom života. Prilika uvidjeti potrebu za vanjskim i nutarnjim promjenama i novim životnim smjerom koji uključuje više altruizma i harmonije, a koji zauzvrat pružaju neočekivani izvor sreće.

Sloboda od briga i smiren um

U pismu svojim prijateljima i učenicima Marsilio Ficino, voditelj firentinske Akademije, filozofiju kao traganje za istinom uspoređuje s lovom, a one koji predano tragaju za istinom s lovačkim psima. Ficino im savjetuje da žive spokojno u sadašnjosti i da ne dopuste da svakidašnje zemaljske brige budu prepreka njihovom duhovnom stremljenju.