Gorgija – Nova Akropola

Retorika – Umjetnost uvjeravanja

Categories: Filozofija|Tags: 09-2024, Aristotel, Ciceron, Daniela Devčić, dijalektika, emocije, etika, Fedar, filozofija, Francis Bacon, Gorgija, govor, govornik, gramatika, Istvan Orban, John F. Kennedy, logika, mediji, moderne komunikacije, oglašavanje, Platon, retorička vještina, retoričke tehnike, sofisti, Thomas Hobbes, trivium, Vergilije, Winston Churchill|

Uvjerljiv govor ima veliku moć pa je retorika glavni alat prenošenja poruka javnosti. Cilj i svrha retorike još od antičkih vremena je uvjeriti slušatelja u ono što govornik zagovara. Tijekom povijesti bila je uzdizana i obezvrjeđivana, a s pojavom modernih sredstava komunikacija i konzumerizma doživljava preporod. U mnoštvu raznorodnih retorika dobro se prisjetiti da je dobra retorika argumentiranje u svrhu korisnog i pravednog, i da se vjerodostojan govor temelji na karakteru govornika.

Retorika – Umijeće vođenja duše

Categories: Filozofija|Tags: 09-2024, Agora, Ahilej, akropola, Alkibijad, Aristid, Aristotel, Branko Zorić, Brutus (Brut), Ciceron, De oratore (O govorniku), Demosten, dijalektika, Eneida, estetika, Fedar, filipike, filozof, filozofija, glasnogovorništvo, Gorgija, govor, govornik, gramatika, Hektor, Hipija, Homer, informatičke tehnologije, Institutio oratoria (Obrazovanje govornika), komunikacijska znanost, komunikologija, komunikolozi, konzumerizam, lingvistika, lobiranje, logika, Mahabharata, manipulacija, Marko Fabije Kvintilijan, mediji, medijski studiji, moralnost, Odisej, Orator (Govornik), Periklo, Platon, Pniks, pregovaranje, Prodik, Protagora, Psiha, psihagogija, psihologija, Ramayana, retori, samokontrola, skepticizam, sociologija, sofisti, Sokrat, sv. Augustin, Temistoklo, umjetne potrebe, urbanitas, Vergilije, vještina uvjeravanja|

Retorika je od vremena antičke Grčke do kraja 19. stoljeća bila sastavni dio humanističkog obrazovanja. Kada se koristila u plemenite svrhe, budila je čovjekovu uspavanu dušu i poticala ga na dobro. U protivnom je postajala sredstvo obmane. Najplemenitiji izraz dao joj je Sokrat koji je svojim govorima poticao Atenjane na preispitivanje i upoznavanje samih sebe, te na traženje odgovora na pitanje kako treba živjeti.

Retorika Marka Tulija Cicerona

Categories: Filozofija|Tags: 02-2021, De oratore, etika, filozofija, Gorgija, govor, govornička vještina, govornik, Petar Bujas, praznoslovlje, retoričko umijeće, retorika, sofistika|

Retorika kao umijeće ispravnog i lijepog izražavanja govorom drevna je vještina o kojoj tek stari Grci iznose sustavnije spoznaje. Govor može nagovoriti, opčiniti i preobratiti, utječe na dušu ponekad kao lijek, a ponekad kao otrov. Da bi bio koristan, mora se temeljiti na istinskom poznavanju stvari i treba pozivati na razboritost, srce i svijest. Stoga najveći rimski retor Marko Tulije Ciceron naglašava važnost povezivanja i prožimanja retorike i filozofije.

Platonovo učenje o duši – I. dio

Categories: Filozofija|Tags: 11-2019, Antun Musulin, besmrtnost, drugi svijet, država, duša, Fedar, Gorgija, Had, Olimp., Platon, smrt, Sokrat, Tartar|

Polazeći od stava da je duša besmrtna i da je smrt samo prijelaz s ovog u drugi svijet, Platon opisuje taj drugi svijet oslanjajući se na drevne tradicije. Oslobodivši se tijela, duša se susreće sama sa sobom i svojim djelima. Tada postaju vidljive sve njezine vrline i mane, koje su zapravo jedina imovina duše koju ona nosi sa sobom. Posmrtno postojanje proces je pročišćenja i obnavljanja snaga duše da bi, vrativši se na zemlju, nastavila dugi put upoznavanja sebe i svoje istinske prirode.