gramatika – Nova Akropola

Retorika – Umjetnost uvjeravanja

Categories: Filozofija|Tags: 09-2024, Aristotel, Ciceron, Daniela Devčić, dijalektika, emocije, etika, Fedar, filozofija, Francis Bacon, Gorgija, govor, govornik, gramatika, Istvan Orban, John F. Kennedy, logika, mediji, moderne komunikacije, oglašavanje, Platon, retorička vještina, retoričke tehnike, sofisti, Thomas Hobbes, trivium, Vergilije, Winston Churchill|

Uvjerljiv govor ima veliku moć pa je retorika glavni alat prenošenja poruka javnosti. Cilj i svrha retorike još od antičkih vremena je uvjeriti slušatelja u ono što govornik zagovara. Tijekom povijesti bila je uzdizana i obezvrjeđivana, a s pojavom modernih sredstava komunikacija i konzumerizma doživljava preporod. U mnoštvu raznorodnih retorika dobro se prisjetiti da je dobra retorika argumentiranje u svrhu korisnog i pravednog, i da se vjerodostojan govor temelji na karakteru govornika.

Retorika – Umijeće vođenja duše

Categories: Filozofija|Tags: 09-2024, Agora, Ahilej, akropola, Alkibijad, Aristid, Aristotel, Branko Zorić, Brutus (Brut), Ciceron, De oratore (O govorniku), Demosten, dijalektika, Eneida, estetika, Fedar, filipike, filozof, filozofija, glasnogovorništvo, Gorgija, govor, govornik, gramatika, Hektor, Hipija, Homer, informatičke tehnologije, Institutio oratoria (Obrazovanje govornika), komunikacijska znanost, komunikologija, komunikolozi, konzumerizam, lingvistika, lobiranje, logika, Mahabharata, manipulacija, Marko Fabije Kvintilijan, mediji, medijski studiji, moralnost, Odisej, Orator (Govornik), Periklo, Platon, Pniks, pregovaranje, Prodik, Protagora, Psiha, psihagogija, psihologija, Ramayana, retori, samokontrola, skepticizam, sociologija, sofisti, Sokrat, sv. Augustin, Temistoklo, umjetne potrebe, urbanitas, Vergilije, vještina uvjeravanja|

Retorika je od vremena antičke Grčke do kraja 19. stoljeća bila sastavni dio humanističkog obrazovanja. Kada se koristila u plemenite svrhe, budila je čovjekovu uspavanu dušu i poticala ga na dobro. U protivnom je postajala sredstvo obmane. Najplemenitiji izraz dao joj je Sokrat koji je svojim govorima poticao Atenjane na preispitivanje i upoznavanje samih sebe, te na traženje odgovora na pitanje kako treba živjeti.

Gurukul – tradicija drevne Indije

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 05-2024, Acharya Devo Bhava, ašram, astrologija, borilačke vještine, britanska kolonijalna vlast, buđenje uma, dijalektika, drevna Indija, dvaput rođeni, dvija, ekonomija, etika, gramatika, guru, guru dakshina, guruparamparya, joga, kontemplacija, kontrola uma, likovna umjetnost, ljudski resursi, Manana, Manjula Nanavati, matematika, medicina, meditacija, Melanija Rogar, Nalanda, Nididhyanasana, obrazovanje, politika, prosvjetljenje, ratovanje, shishya, smisao postojanja, spoznaja istine, Sravana, streličarstvo, sutra, Taittiriya Upanishada, Takshila, teologija, tradicija, transformacijsko obrazovanje, učenik, učenje, učitelji, Upanišade, upasane, Vede, William Adams, znanje, znanost|

Tradicionalni indijski obrazovni sustav gurukul temeljio se na usmenoj predaji znanja s učitelja na učenika. Učenje nije služilo gomilanju teorijskog znanja, već je bilo sredstvo samospoznaje. Srce tog sustava bio je guru koji je prenosio ne samo različita znanja, već je svojim učenicima usađivao etičke vrijednosti, učio da je čovjek dio mreže života te budio svijest o pravom smislu postojanja. Moderne akademske institucije promiču neka od načela gurukula, no osjeća se potreba za redefiniranjem temeljne svrhe obrazovanja po uzoru na ovu tisućljetnu tradiciju.