akropola – Nova Akropola

Svijet klasične Grčke

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 11-2024, akropola, Aleksandar Makedonski, Antimah iz Kolofona, arhajsko doba, arhitekti Iktinos, arhitektura, aristokracija, Atena, Atenski savez, Delski savez, demokracija, Demosten, društveno-politička uređenja, Eleuzina, entazis, Eshil, estetika, etika, Eubul, Euripid, Fidija iz Atene, filozofska misao, grčka kultura, grčka povijest, grčki polisi, helenističko razdoblje, Herodot, Hipokrat s Kosa, humane vrijednosti, humanizam, idealizacija likova, individua, Jerko Grgić, Kalikrat, kalokagatija, kanoni, kazalište, kiparstvo, koalicija grčkih gradova, kozmički red, kozmos, kralj Filip II., kraljevina, ljepota, medicinski kodeks, Miron iz Atike, misteriji, Muze, nous, oligarhija, Olimpijske igre, paideia, Panijazid iz Halikarnasa, Parmenid iz Eleje, Partenon, Periklo, Perzijanci, perzijski ratovi, Perzijsko Carstvo, Pindar iz Beotije, Platon, Poliktet iz Arga, politeii, političke borbe, prirodni zakoni, proporcija, renesansa, simetrija, Sirakuza, sofisti, Sofoklo, Sokrat, Sparta, sustav obrazovanja, suzdržani sklad, Temistoklo, timokracija, Timotej iz Mileta, tiranija, Tukidid, umjetnost, zlatni rez|

Klasično razdoblje Grčke označava puni procvat grčke kulture na umjetničkom, filozofskom i znanstvenom planu. Utemeljena na čvrstim i jasnim pravilima, klasična remek-djela harmonično objedinjuju estetske i etičke vrijednosti te odišu pravom mjerom, redom, skladom i ljepotom. Ona potiču na dobro i lijepo i do danas su nam ostala svjetionik i putokaz. Stvarni uzroci tog blistavog procvata sežu u arhajsko doba i izviru iz jedinstvenog, univerzalnog vrela koje nadahnjuje sva bezvremena djela.

Retorika – Umijeće vođenja duše

Categories: Filozofija|Tags: 09-2024, Agora, Ahilej, akropola, Alkibijad, Aristid, Aristotel, Branko Zorić, Brutus (Brut), Ciceron, De oratore (O govorniku), Demosten, dijalektika, Eneida, estetika, Fedar, filipike, filozof, filozofija, glasnogovorništvo, Gorgija, govor, govornik, gramatika, Hektor, Hipija, Homer, informatičke tehnologije, Institutio oratoria (Obrazovanje govornika), komunikacijska znanost, komunikologija, komunikolozi, konzumerizam, lingvistika, lobiranje, logika, Mahabharata, manipulacija, Marko Fabije Kvintilijan, mediji, medijski studiji, moralnost, Odisej, Orator (Govornik), Periklo, Platon, Pniks, pregovaranje, Prodik, Protagora, Psiha, psihagogija, psihologija, Ramayana, retori, samokontrola, skepticizam, sociologija, sofisti, Sokrat, sv. Augustin, Temistoklo, umjetne potrebe, urbanitas, Vergilije, vještina uvjeravanja|

Retorika je od vremena antičke Grčke do kraja 19. stoljeća bila sastavni dio humanističkog obrazovanja. Kada se koristila u plemenite svrhe, budila je čovjekovu uspavanu dušu i poticala ga na dobro. U protivnom je postajala sredstvo obmane. Najplemenitiji izraz dao joj je Sokrat koji je svojim govorima poticao Atenjane na preispitivanje i upoznavanje samih sebe, te na traženje odgovora na pitanje kako treba živjeti.

Vučedolska kultura

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 02-2024, akropola, Andrija Jončić, antička Grčka, Apis, arheologija, astrološki znak Bika, bakreno doba, ceremonijalne sjekire, dvosjekla sjekira, elektrum, eneolitik, era Bika, Eurinoma, gentilni principat, grobovi, hram, jelen, keramika, Kreta, kretsko-mikenska religija, kult bika, kultni predmeti, kultura eneolita, kulturni impuls, labris, ljubljanska kultura, Ljubljansko barje, Magna Mater, matrijarhat, megalopolis, megaron, Megaron I, Megaron II, metalurgija, ognjište, Ozirisov mit, patrijarhat, pelaški mit, planet Venera, plemenske zajednice, R. R. Schmidt, religija, rituali, rodovska hijerarhija, rodovski princepsi, sakralni objekt, sakralni rogovi, slavonska kultura, solarni kultovi, sunčani krug, sunce, Tivatsko polje, umjetnost, vatra, Velika Majka, vučedolska golubica, vučedolski stil, zoomorfni simboli, žrtvenik|

Kultura koja se razvila u 3. tisućljeću prije Krista u istočnoj Slavoniji nosi naziv po arheološkom lokalitetu Vučedol, gdje se u bakrenom dobu nalazilo njezino najznačajnije središte. Otuda se zahvaljujući razvoju metalurgije bakra proširila središnjom i jugoistočnom Europom. Fragmenti vjerovanja utjelovljeni u kultnim predmetima i simbolima utisnutim u keramici upućuju na utjecaje kretsko-mikenske i egipatske kulture. Vučedolska kultura, kao sinonim bakrenog doba, smatra se temeljem prvih civilizacija Europe.

Sakralna geografija – Posvećivanje prostora: Osnivanje hramova i gradova

Categories: Antropologija|Tags: 09-2022, akropola, arhetip središte, axis mundi, ceremonija središta, Cuzco, Demijurg, feniks, Fernand Schwarz, hijerofanija, Homo religiosus, Hram predaka, imago mundi, kaos, kozmiciranje prostora, kozmičke i teluričke energije, kozmičko stablo, kozmizacija svijeta, kozmogonijski mit, kozmos, kralj-svećenik, kvadrat i krug, magični kvadrat, Menes, mezokozmos, Minos, Mircea Eliade, mundus, nebeska hijerarhija, Noina arka, obredi orijentacije, obredi osnivanja, obredna središta, os svijeta, prirodna svetišta, profani prostor, prvobitni humak, ptica Ben-Ben, pupak svijeta, roma quadrata, Romul i Rem, sakralni prostor, simbol stabilnosti, slika svijeta, središte orijentacije, sveti stup, sveto vrijeme, Tenochtitlan, tradicionalna društva, transcendentni svijet, vertikalna os, yang i yin|

Prvi gradovi nastali su na mjestima prirodnih svetišta. Osnivač grada prvo bi ceremonijom središta ustanovio srce grada, mjesto u kojem su koncentrirane vitalne snage prirode. Nastavio bi obredom orijentacije te potom brazdom označio granicu grada. Na kraju bi ceremonijom ophodnje obišao sve u krug. Time je prostor postajao uređen i svet te je ustanovljena vertikalna os koja povezuje čovjeka s njegovim nebeskim korijenima. Ta se veza kasnije slavila na svetim mjestima u određenim trenucima utvrđenim kalendarom.

Atenina maslina

Categories: Simbolizam|Tags: 06-2019, akropola, Atena, Erehtejon, Ivančica Krivdić, Olea europea, Posejdon|

Dugovječno zimzeleno drvo masline pojavljuje se u mitovima i pričama naroda širom Mediterana, a za stare Grke maslina je bila dar Atene, božice mudrosti i zaštitnice pravde. Zato pokraj Atenina svetišta na atenskoj Akropoli oduvijek raste sveta maslina. Od njenih grančica pleli su se vijenci za olimpijske pobjednike, a posvećeno maslinovo ulje i grančice upotrebljavani su i u obredima.

Grčki polis

Categories: Arhitektura|Tags: akropola, broj 53, Drakon, država- grad, Pizistrat, Platon, polis, Suzana Dobrić Žaja, urbana kultura, Zakoni|

Priroda grada nije određena brojem njegovih stanovnika, nego onim što su ostvarili na području kulture, umjetnosti i političke misli. Ključni trenutak u nastanku grčkog grada jest pojava zajedničkog trga, agore. To je središte društvenog života grada i mjesto na kojem su se rješavali problemi koji su nadilazili pojedinačne interese građana.