Aristotel – Nova Akropola

Tok – Psihologija optimalnog iskustva

Categories: Ex libris|Tags: "tok", 09-2026, aktivnost, Apolon, Aristotel, Carl Gustav Jung, Demokrit, Dina Knežević, dokolica, emocije, Fileb, filozof, filozofija, frula, glazba, instinkti, konfucijanska Kina, kontemplacija, kreativnost, kultura, kvaliteta iskustva, lira, mentalna energija, Mihály Csíkszentmihályi, mišljenje, obrazovanje, odlučivanje, Orfej, osjećanje, pamćenje, pan, pažnja, percepcija vremena, Platon, poezija, psihička energija, psihička entropija, psihologija, radost, red, refleksija, religija, ritam, samodisciplina, samokontrola, Sokrat, Sparta, sportaši, sreća, stari Rim, stih, suzvučje, svijest, tehnološki napredak, umjetnici, umjetnost, unutrašnje putovanje, uživanje, viktorijansko doba, znanstvenici, zvučna harmonija|

Mađarsko-američki psiholog Mihály Csíkszentmihályi bavio se istraživanjem sreće i kreativnosti te posebno stanja u kojem se ljudi osjećaju najispunjenijima. Njegovi ispitanici različitih zanimanja opisali su iskustvo potpune predanosti onome što rade, pri čemu se radi s lakoćom i bez napora. Neki su to stanje predočili metaforom vodene struje koja ih nosi pa je tako nastao pojam "tok" (flow), o čemu govori njegova knjiga Flow – očaravajuća obuzetost: psihologija optimalnog iskustva.

Homerova Troja

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "odgajatelj Grka", "pjesnik nad pjesnicima", 09-2026, Afrodita, Agamemnon, Ahejci, Ahil, Ajant, Alexander Pope, amfore, Andromaha. Shakespeare, Antika, arheologija, arhitekt Wilhelm Dörpfeld, Aristotel, Atena, Bjelinski, bogovi, brdo Hisarlik, Byron, Dardaneli, Elektra, Eneida, epska tradicija, Eshil, Euripid, Fidija, Filoktet, Giraudoux, Gladstone, Grci, Heinrich Schliemann, Helena, Hera, Herodot, Homerova baština, Homerovi epovi, Homersko pitanje, Ifigenija, Ifigenija na Tauridi, Ifigenija u Aulidi, Ilij, Ilijada, junaci, kralj Menelaj, krateri, kulturni slojevi Troje, Leda, legenda, lingvistička istraživanja, Mala Azija, Neven Svetec, Odisej, Odiseja, Orestija, otok Hij, Paris, Patroklo, pjesme, pjesništvo, Platon, poezija, Prijam, Prijamovo blago, proročanstva, putujući pjevač, Racine, rapsodi, Schiller, škola Homerida, Smirna, Sofoklo, Sparta, sudbina, Sveučilište u Cincinnatiju, Sveučilište u Tübingenu, svjetska književnost, Troilo i Kresida, Troja VI, Troja VIIa, Trojanski konj, Trojanski rat, Trojanskog rata neće biti, Vergilije, Zeus, zlato|

Homera, koji je u antici slavljen kao pjesnik nad pjesnicima i nazivan učiteljem čovječanstva, nemoguće je odvojiti od legende unatoč svim istraživanjima. U epu Ilijada živopisno je opjevao Trojanski rat, a tragom njegovih opisa Heinrich Schliemann je oko dvadeset i pet stoljeća kasnije pronašao Troju. Ipak, još od antike otvorenima ostaju pitanja je li Trojanski rat bio povijesni događaj te je li Homer bio stvarna osoba ili je postojalo više Homera.

Znanost i moral

Categories: Znanost|Tags: 'prestabilirana harmonija', 05-2026, A. D. Aleksandrov, Albert Einstein, Aleksandar Hinčin, apstrakcija, Aristotel, Bhagavad Gita, Čebišev, Descartes, Dhammapada, društvene znanosti, duhovna formacija, duhovna kultura, duša, Egipat, ego, etika, filozofsko formiranje, fizika, fiziologija, fraktali, Gauss, geometrija, Grčka, Henri Poincaré, Hirošima, hrabrost, ideali, identitet, imaginarni brojevi, intuicija, J.A. Livraga, Jean-Jacquesa Rousseau, K. E. Ciolkovski, K. Jaspers, kontemplacija, Kovalevska, kreativnost, kultura, Leibniz, ljudske vrline, ljudsko ponašanje, logičko razmišljanje, logika, M. Montaigne, matematika, Max Born, Mezopotamija, moderna znanost, moralna načela, moralna odgovornost, moralnost, neeuklidska geometrija, Newton, Niels Bohr, norme ponašanja, opća kultura, opće dobro, opservacija, Pagvaški pokret znanstvenika, plagijarizam, Platon, pojam Dobra, Poncelet, povijest znanosti, prirodne znanosti, prof. dr. sc. Aleksej Čuličkov, profesionalna etika, racionalno znanje, religija, rezultati istraživanja, Richard Feynman, Samospoznaja, simbolički jezik, sklad, slika svijeta, smisao života, Sokrat, sustav vrijednosti, tehnička civilizacija, tehnička revolucija, tradicija, transcendentni moral, umjerenost, umjetnost, unutarnja ljepota, Vladimir Vernadski, zakon, zakoni formalne logike, znanstvena istraživanja, znanstvena metoda, znanstvena racionalnost, znanstvenici, znanstveno znanje|

Znanost je na brojne načine doprinijela dobrobiti čovječanstva i neprestano širi naše horizonte. Pomaže nam bolje razumjeti svijet u kojem živimo te utječe na naš način života i sustav vrijednosti. Predano znanstveno istraživanje formira osobnost, pokreće volju, intuiciju, kontemplaciju i uzdiže prema transcendentnim moralnim vrijednostima. Etika daje kriterije za ispravno djelovanje pa je sprega znanosti i etike ključna za osiguranje da znanstveno znanje služi dobrobiti čovječanstva.

Jedinstvo različitosti

Categories: Aktualno|Tags: 04-2026, Albert Einstein, Ana Marinović, Aristotel, budizam, dinamika, dualistički pristup, E pluribus unum, Edgar Morin, egocentrizam, eklektička perspektiva, ekološka kriza, ekosustavi, etnocentrizam, globalizacija, globalno, Hannes Weinelt, harmonija suprotnosti, hereza odvojenosti, ideje, inovacije, istočne tradicije, Istok, jedinstvo, komunikacija, kreativnost, ksenofobija, kulturna isključivost, kulturna razmjena, ljudsko društvo, mikorizna mreža, nacionalizam, nacionalno, napredak, neoplatonizam, neznanje, nidane, običaji, odgoj, otpornost sustava, planet Zemlja, Platon, priroda, rasizam, redukcionizam, samilost, šumski internet, sv. Pavao, totalitarizam, tradicija, uniformiranje, Wood Wide Web, Zapad|

Različitost proizlazi iz prvotnog jedinstva koje je temelj različitosti. Kulturna raznolikost donosi širok spektar ideja, perspektiva i inovacija te doprinosi dinamičnijem, snažnijem i otpornijem društvenom sustavu. Bitno je prepoznati našu zajedničku ljudskost, a istovremeno cijeniti i koristiti najbolje iz različitih tradicija koje se međusobno nadopunjuju. Zato je potreban novi odgoj koji će očuvati i jedinstvo i različitost te voditi harmoniji suprotnosti.

Vitamin D – Naša spona sa Suncem

Categories: Znanost|Tags: 04-2026, Aristotel, autoimune bolesti, biologija, čovjek, dr. med., država, epidemija, fiziološki procesi, geni, glukoza, hormon, ideja Dobra, imunosni sustav, infekcije, kalcij, karcinom, kognitivne sposobnosti, kolekalciferol, kolesterol, koža, kreme za sunčanje, krvna plazma, medicina, metabolizam, mišićni sustav, O nebu, osteomalacija, pandemija, Pitagora, Platon, poremećaj okoštavanja kostiju, previtamin, priroda, Prof. dr. sc. Hrvoje Jakovac, rahitis, receptorske bjelančevine, regeneracija tkiva, svjetlost, univerzum, UVB zračenje, vitamin D3, živčani impuls, živčani sustav|

Živimo u Sunčevom sustavu, u kojem životi, zdravlje i dobrobit svih živih bića ovise o Suncu. Uz tradicionalna znanja, jasan uvid u povezanost Sunca i čovjeka pružaju nam i najnovija otkrića znanosti na primjeru sinteze i djelovanja vitamina D. Pod utjecajem Sunčevih zraka, u koži se stvara vitamin D koji je neophodan za očuvanje zdravlja. Moderna pandemija njegova nedostatka pripisuje se sve dužem boravku u zatvorenom prostoru i nedovoljnom izlaganju Suncu.

Izazov suživota s umjetnom inteligencijom

Categories: Aktualno|Tags: 02-2026, Aleksandrijska knjižnica, algoritamska diskriminacija, algoritmi, Aristotel, automati, automaton, Bafomet, Cambridge Analytic, Carlo Collodi, čip, Dedalovi kipovi, digitalizacija, dr. Victor Frankenstein, društvene predrasude, emocionalna inteligencija, empatija, etičke smjernice, etičke vrijednosti, Facebook, film Terminator, fizički rad, fotografija, Gelatea, glazba, Golem, grčki mitovi, Hefestovi tronošci, homunkule, inovacije, Ivica Rosić, jezik, Juan Carlos del Rio, kalkulator, kontrola, kreativnost, legende, logičke upute, manipulacija, Mary Shelley, mašta, matematički obrasci, Medeja, mentalna iskra, mentalne sposobnosti, obrada podataka, odgovornost, pametni telefon, Paracelzus, Pigmalion, Pinocchio, politika, prevođenje, programer, prostorna orijentacija, robot, ropstvo, samosvijest, slika, socijalna inteligencija, statistički obrasci, stolar Gepetto, strah, strojevi, strojno učenje, sustav Skynet, Talos, tehnologija, Templari, transparentnost, Venera, videozapisi, vitezovi, vlade, vojna sila, zakonodavstvo, znanje, znanost, znanstvena zajednica|

Umjetna inteligencija postaje neizbježan alat u svakodnevnom životu, od rutinskih zadataka do predviđanja trendova, od obrade jezika, preko medicinske dijagnostike, do društva usamljenima. Izaziva divljenje, ali i strah od posljedica automatizacije te otvara niz etičkih pitanja: odgovornost za pogrešne odluke algoritama, pristranost podataka, mogućnost zloupotrebe. Uvođenje zakonskih okvira i etičkih smjernica nužan je korak da bi se osigurala pouzdanost i sigurnost sustava.

Flavije Klaudije Julijan – Car i filozof

Categories: Filozofija|Tags: ''Apostata", "Bradomrzac", 02-2026, aleksandrijska filozofska škola, Antiohija, Aristotel, Boris Kučalo, Carigrad, cezar Zapadnog Carstva, Cezari, Dmitrij Sergejevič Merežkovski, drama Car i Galilejac, Efez, eleuzinski misteriji, epigrami, Epistolae, Gal, Galija, germanska plemena, helenski klasici, Henrik Ibsen, Himna kralju Heliju, himne, Homer, inicijacija, Istočno Rimsko Carstvo, Jamblih, Konstancije II., Konstantin Veliki, kršćanstvo, kult boga Mitre, legionar, Libanije, Misopogon, neoplatonizam, Nikomedija, panegirike, Perzija, Platon, pontifex maximus, Prokopije, Protiv Galilejaca, reformator, rimski imperator, Rimsko Carstvo, Sapor, Smrt Bogova: Julijan Otpadnik, Sokrat, titula Dominus, vladar, vojskovođa, zakonodavac, zapadna civilizacija|

Rimski car-filozof Julijan, posljednji iz Konstantinove dinastije, bio je snažno nadahnut filozofsko-religijskom baštinom helenizma, osobito neoplatonizmom i mitraizmom. Na vlast dolazi u vrijeme kada stare tradicije blijede, ustupajući mjesto ranom kršćanstvu. Unatoč nepune dvije godine na čelu Carstva, ostao je zapamćen po pokušaju oživljavanja rimske tradicije i vraćanju nekadašnje slave Rima u svijetu koji se nepovratno mijenjao.

Atenska škola

Categories: Umjetnost|Tags: 11-2025, Akica Cvitan, Alkibijad, Aristotel, astronomija, Crkva sv. Petra, Diogen, disciplina etrusca, duhovne struje, duhovni svijet, etika, Euklid, filozofi prirode, filozofija, filozofski dijalog, Firenca, freska, Hram boga Janusa, ideal, Johanna Bernhardt, kinička škola, krajnji uzrok, kršćanska arhitektura, krug, kupola, ljudske vrijednosti, matematika, metafizika, moderna znanost, mudrost, nebo, neoplatonska akademija, papa Julije II., persona, philosophia moralis, philosophia naturalis, philosophos, Pitagora, pitagorejska škola, Platon, Pravednost, priroda, Ptolemej, ptolemejska slika svijeta, Rafael Santi, slika svijeta, Sokrat, Stanza della Segnatura, svemir, svijet ideja, Timaj, umjetnici, Vatikan, visoka renesansa, vizionar, vrline, zakon polariteta, zakoni harmonije, zapadna kultura, zemaljske pojavnosti, zemlja, znanstvene discipline|

Atenska škola, monumentalno remek-djelo velikana renesanse Rafaela Santija nadahnuto je idealima klasične Grčke i Rima. U mnoštvu prikazanih humanista i filozofa od antike do renesanse Rafael je objedinio različita filozofska strujanja. Središnje mjesto dao je Platonu i njegovom učeniku Aristotelu koji su obilježili zapadnu kulturu sve do današnjih dana. Djelo simbolizira humanizam renesanse koji je omogućio procvat umjetnosti, znanosti i kulture te odiše ljepotom, harmonijom i svijesti o dostojanstvu ljudskog bića.

Filozofija náhuatl – izbor iz knjige

Categories: Ex libris|Tags: 08-2025, antropolog, Aristotel, Azteci, bog kiše Tlaloc, božanske sile, filozofi, Filozofija náhuatl, Heraklit, kozmološke ideje, kultura náhuatl, Lehmann, Meksička dolina, Meksičke pjesme, metafizika, Miguel León-Portilla, mit, mitogonija, mudraci, Nahue, Nataša Žaja, nepokretni pokretač, Platon, povjesničar, prethispanska Amerika, Sahagun, teološke ideje, teološki simboli, Tlalocan, tlamatini, topan, univerzum, vrhovno počelo, Werner Jaeger|

Zadivljeni smo i začuđeni pred materijalnom ostavštinom starih naroda Meksika, no ništa manje ne zadivljuje dubina uvida njihovih mudraca, tlamatinija. Smatrali su da božanske sile prožimaju sve, da su izvor života i da ga održavaju. Njihova promišljanja o svijetu, o čovjeku i o onome što ih nadilazi, kao i njihove metafizičke i teološke ideje, nalazimo pojašnjene u knjizi Filozofija náhuatl meksičkog antropologa i povjesničara Miguela Leóna-Portille, autoriteta za kulturu náhuatl, vodeću kulturu prethispanske Amerike.

Filozofija u poeziji

Categories: Filozofija|Tags: 06-2025, Alexander Pope, Aristotel, čuđenje, Esej o čovjeku, glazba, H. P. Blavatsky, Hamlet, harmonija, inkantacije, intuicija, intuitivna umjetnost, jedinstvo, Jorge A. Livraga, Julian Scott, Konfucije, ljepota, makrokozmos, Marica Dusper, mikrokozmos, misterij, moderna poezija, Oda luku, Oda zapadnom vjetru, Pablo Neruda, Pjesme nevinosti, Ptahotep, racionalni um, Shakespeare, Shelley, Tajna doktrina, Vede, William Blake|

Filozofiji i poeziji zajedničko je propitivanje o univerzalnim ljudskim pitanjima. Ipak, poezija kao intuitivna umjetnost nadilazi granice filozofije, izražava ono neizrecivo onako kako to filozofija ne uspijeva. Izraziti složenu ideju sažetim sugestivnim stihovima koji otkrivaju bit, svojevrsna je magija. Pjesnik također prepoznaje ljepotu i vezu svega sa svime u svakodnevnom te ih pretače u poetske slike, čineći tako da sagledamo život njegovim očima punim čuđenja, što je polazište filozofske spoznaje.