Profesor budističke filozofije Daisetz Teitaro Suzuki bio je prvi veliki znanstveni tumač Istoka Zapadu. Kao autor nekoliko vrlo utjecajnih djela smatra se najzaslužnijim za širenje zanimanja za zen filozofiju na Zapadu 1950-ih. U svojoj knjizi Osnove mahāyānskog buddhizma pruža sveobuhvatan uvod u misao te škole budizma, ali daje i sustavan pregled istočne filozofije, povlačeći paralele sa zapadnom filozofijom i književnosti.
Američki novinar Edward Bernays, začetnik modernih promidžbenih tehnika, otac "odnosa s javnošću", isticao je da učinkovita propaganda zahtijeva znanstveni pristup. Oslanja se na analizu ljudske psihe svog ujaka Sigmunda Freuda, s fokusom na psihologiju mase i nesvjesni mehanizam koji je pokreće. Te uvide stavlja u službu oglašavanja u različite svrhe, vješto manipulirajući javnim mnijenjem u korist svoje široke klijentele. Posljedice su globalne: nezaustavljivi konzumerizam i infantilizacija društva.
Richard Wagner svoju je operu Parsifal nazvao "sakralnom muzičkom dramom". U njoj objedinjuje tekst, glazbu i scensku radnju u težnji da po uzoru na antičko kazalište gledatelja učiniti sudionikom drame. Radnja se zasniva na mitu o vitezovima Okruglog stola i svetom Gralu te vječnom sukobu između dobra i zla. Podlegavši kušnji, ranjeni kralj ne može obavljati dužnosti čuvara Grala pa ni očuvanja mira i pravde u kraljevstvu. Čist i prostodušan Parsifal pomoći će uspostavi narušene harmonije i postati čuvar svetog Grala.
Muze, zajedničko ime za devet božica sklada i zaštitnica mnogih božanskih i ljudskih stvaralačkih umijeća, kćeri su najvišeg boga Zeusa i božice pamćenja Mnemozine. Stvorene su nakon velike mitske bitke kako bi pjesmom slavile uspostavu božanskog reda i zakona. Njihovu su zaštitu i stvaralačko nadahnuće prizivali umjetnici i filozofi antičkog svijeta, a danas su ostale sačuvane u riječima muzika i muzej. No, nisu iščezle iz našeg svijeta, one i dalje hrane duše prijemčivih za plemenito i uzvišeno.
Azteke obično povezujemo s duhom ratništva, no oni su izuzetnu pažnju poklanjali cvijetu i pjesmi, astečkoj metafori za umjetnost i poeziju. Pjesnici su dobivali poduke u visokim obrazovnim centrima i u kućama himni, a ključno je bilo razvijanje sposobnosti razgovaranja s vlastitim srcem. Jedino su tako mogli kroz himne i pjesme doticati temeljna filozofska pitanja vezana za zagonetku Boga i čovjeka. Uloga cvjetova i pjesama bila je intuitivno uvođenje ljudi u stvarnost nevidljivog svijeta, upoznavanje i povezivanje ljudskog i božanskog.
Unutrašnji zidovi piramida V. i VI. dinastije nose zapise s prikazom egipatske kozmogonije, religije i kulture. Jedan od najstarijih takvih tekstova pronađen je nadomak Kaira, u nekadašnjem Heliopolisu, gradu boga Sunca-stvoritelja, i govori o postanku eneade, devetero bogova, i njihovim ulogama u stvaranju i održavanju svijeta. Eneada opisuje put silaska nevidljivog u vidljivo tijekom kojeg se gradio most od neba do zemlje, od božanskog do ljudskog.
Povodom Dana planeta Zemlje donosimo izvadak iz knjige proslavljenog astrofizičara Carla Sagana naslova Blijeda plava točka. Knjiga je nadahnuta fotografijom Zemlje iz svemira na kojoj je naš planet tek jedva zamjetna blijedoplava točkica svjetlosti u neizmjernom prostranstvu. Iako u kozmičkim razmjerima sasvim neupadljiva i nezanimljiva, Sagan iznosi iskreno čuđenje i divljenje prema Majci Zemlji i životu na njoj. Ona je naš nezamjenjivi dom s kojim je naša sudbina duboko povezana, te je stoga trebamo poštovati i čuvati.
Naša osjetila su prozori kroz koje dolazimo u dodir sa svijetom oko nas. Preko osjetila primamo razne izvanjske podražaje što vodi opažanju, doživljaju i upoznavanju svijeta. No, o pažnji ovisi koliko ćemo biti svjesni našeg okruženja jer pažnja prati sve podražaje te usmjerava naše misaone aktivnosti. Ono na što ne obraćamo pažnju ostaje izvan polja naše svijesti. Kada je pažnja budna, ona oplemenjuje osjete, daje im visinu, dubinu i širinu, omogućujući nam približavanje samoj biti svega.
Pjev Ainura, uvodni dio Tolkienova djela Silmarillion, govori o stvaranju svijeta iz vizije vrhunskog boga Ilúvatara. Na njegov poticaj Ainuri, izdanci njegove misli, odnosno stvaralačke snage univerzuma, stvaraju velebno muzičko djelo koje će poprimiti svoj materijalan oblik kao Ea – svijet koji postoji. Ovaj mit o stvaranju mnogi smatraju najznačajnijim i najljepšim od Tolkienovih djela.
Početkom kolovoza NASA je prema Suncu uputila sondu Parker koja će putovati kroz koronu, područje njegove atmosfere koje nikada ranije nije istraženo, u uvjetima izuzetno snažnog zračenja i visoke temperature. Solarna sonda Parker opremljena je instrumentima namijenjenim proučavanju magnetnog polja, plazme, visokoenergetskih čestica i solarnog vjetra, a sve u cilju boljeg upoznavanja središnje zvijezde našeg Sunčevog sustava kojoj dugujemo život na Zemlji.