Je li čovjekov životni put unaprijed određen ili je on gospodar vlastitog života? Postoji li slobodna volja? Ta su pitanja bila stalan predmet filozofskih rasprava kroz povijest. Očigledno je da postoje i životne datosti na koje ne možemo utjecati, ali i naša slobodna volja kako reagirati na njih, što znači da je slobodna volja ograničena izvana, a neograničena iznutra. Ipak, to ne znači da možemo činiti što god poželimo jer je sloboda usko povezana s odgovornosti.
Hrabrost kao spremnost da se po slobodnom izboru čini ono što je potrebno, unatoč teškoćama i opasnostima, sve je manje viđena vrlina. U današnjem vremenu premetnula se u agresivnost, hvalisanje, cinizam i poruge. Onome koji nastoji nadići životna iskušenja, traži mudrost i teži uzvišenim ciljevima potrebna je hrabrost kao duboko uvjerenje u vlastitu snagu, a izražava se mirnoćom i sigurnošću u sebe. Hrabrost je esencijalna kvaliteta filozofa i izazov je za svakog čovjeka.
Prsten ima dugu i bogatu tradiciju i podjednako bogatu simboliku. Nije služio samo kao ukras, već njegovo značenje daleko nadilazi estetske potrebe. Znak je staleža, autoriteta, časti i dostojanstva, kao i saveza, zavjeta i zajedničke sudbine. Prstenu se pridavala i magijska, iscjeliteljska moć, pa se nosio i kao talisman. Simbolizam prstena povezan je također s njegovim oblikom kruga, pa je i simbol cjelovitosti, savršenstva, vječnosti.
Pjev Ainura, uvodni dio Tolkienova djela Silmarillion, govori o stvaranju svijeta iz vizije vrhunskog boga Ilúvatara. Na njegov poticaj Ainuri, izdanci njegove misli, odnosno stvaralačke snage univerzuma, stvaraju velebno muzičko djelo koje će poprimiti svoj materijalan oblik kao Ea – svijet koji postoji. Ovaj mit o stvaranju mnogi smatraju najznačajnijim i najljepšim od Tolkienovih djela.
Jantar je fosilizirana biljna smola koja je tijekom desetaka milijuna godina prošla mnoge fizičke i kemijske promjene i vrlo je cijenjen u draguljarstvu. Smola sama po sebi skrutnuti je sok koje stablo izlučuje prilikom oštećenja kore kao prirodni antibiotik. Najpoznatiji je baltički jantar koji potječe od borovine. Budući da se u jantaru nalaze mumificirani primjerci flore i faune, čiji je DNK tako zaštićen, znanstvenicima predstavlja ''prozor u prošlost''.
Nadomak Ljubljane 2002. godine otkriven je takozvani ljubljanski kotač. Pronađen je na lokalitetu poznatom po sojeničkim naseljima, pod vodom, zbog čega je i očuvan. Analize su pokazale da se radi o nešto mlađem kotaču od onog najstarijeg na svijetu koji je otkriven u Mezopotamiji, a potječe iz 3500. godine prije Krista. Po svemu sudeći izradio ga je vrhunski prapovijesni majstor koji je bio vrstan znalac drva i njegovih svojstava.
Crtica iz dnevnika budističkog redovnika Thich Nhat Hanha, Mirisni palmini listovi, inspirirana zimom u Sveučilišnom kampusu Princeton u SAD-u gdje je boravio šezdesetih godina prošlog stoljeća.
veljača 2019