Seneka, jedan od tri velika rimska stoika, pred kraj života piše Moralna pisma Luciliju. U toj zbirci eseja u formi pisma prisnim obraćanjem iznosi praktične pouke stoicizma. U odabranom pismu govori o razlici između lažne i prave radosti, vladanju sobom i nepodlijeganju kratkotrajnim zadovoljstvima jer tako se utire put ispravnom življenju u duhu stoičke filozofije.
Nevidljivi uzroci krize vidljive u svim segmentima života nalaze se u samom čovjeku. Kriza je poticaj za traženje izlaza i promjene, i zato se iznova pitamo: kako živjeti dobrim, ispravnim životom? Najpraktičniji filozofski odgovor dali su stoici: odgovorno ispunjavajući vlastite dužnosti na najbolji mogući način. Nemamo kontrolu nad vanjskim okolnostima i ne možemo kontrolirati tuđe postupke, ali možemo svoje, ravnajući se po vlastitoj savjesti. Želimo li bolji svijet, sami moramo postati bolji ljudi.
Racionalist Francis Bacon u eseju O smrti obrazlaže da je strah od smrti nerazuman jer da smrt strašnijom čini sve ono što je prati nego što ona sama po sebi jest. Argumentira da je prirodno umrijeti kao i biti rođen, da se strahovanjem ništa ne postiže te da je stoga treba mirno prihvatiti. Svoje argumente pojačava i potkrjepljuje odgovarajućim usporedbama te primjerima rimskih careva koji su dostojanstveno dočekali smrt.
Stoički vodič kroz emocije vodič je za sretan život jer cilj je stoika usmjeriti čovjeka prema ispravnom životu i sreći. Glavna prepreka tome jesu upravo emocije ili nezdrave strasti koje nas vode djelovanju protiv vlastitog dobra. Stoici naglašavaju potrebu za ovladavanjem strasti razumom, za oslobađanjem od krivih predodžbi te gajenjem pozitivnih emocija poput radosti, obazrivosti i dobre volje. Za ostvarenje tog cilja potrebno se voditi našim nutarnjim vladajućim dijelom i djelovati u skladu s ispravnim prosudbama.
Je li čovjekov životni put unaprijed određen ili je on gospodar vlastitog života? Postoji li slobodna volja? Ta su pitanja bila stalan predmet filozofskih rasprava kroz povijest. Očigledno je da postoje i životne datosti na koje ne možemo utjecati, ali i naša slobodna volja kako reagirati na njih, što znači da je slobodna volja ograničena izvana, a neograničena iznutra. Ipak, to ne znači da možemo činiti što god poželimo jer je sloboda usko povezana s odgovornosti.
Francis Bacon gnjev smatra prirodnim odgovorom na počinjenu ili doživljenu uvredu, kojeg prati želja za osvetom, no pripisuje ga uglavnom slabim karakterima. Kaže da on mora biti ograničen i obuzdan, i u žestini i u trajanju. Analizira različite dimenzije, poticaje i uzroke gnjeva. Savjetuje kako ublažiti i smiriti gnjevne porive i izljeve, kao i osvrtanje na gnjev kad u potpunosti prođe. U gnjevu ima nečeg neplemenitog jer tko god izgubi strpljenje, gubi vlast nad sobom.
Iako rođen kao rob, stoički filozof Epiktet smatrao se slobodnim jer je za njega sloboda nutarnje stanje koje omogućuje dostojanstven život. Uglavnom je podučavao kroz razgovore. Njegova je škola stekla velik ugled u helenskom svijetu, a učenici su mu bili čak i carevi Marko Aurelije i Hadrijan.