razboritost – Nova Akropola

Možemo li samostalno misliti?

Categories: Psihologija|Tags: 01-2025, Amalija Kranjec Markešić, ataraksija, Bitak, čin mišljenja, dakle jesam, Delfi, Descartes, doxa, duhovni život, Epikur, epikurejska škola, etika, Fernand Schwarz, filozofija, ideje, identitet, impulzivnost, inteligibilni svijet, intuicija, istina, izbor, Kant, kreativnost, lažna sloboda, mentalne predodžbe, mirnoća duše, Mislim, nagoni, neznanje, nutarnje putovanje, nutarnji mir, osjetila, Platon, praksa, praktičan um, prosvjetljenje, prudentia, razboritost, senzacije, sloboda, suživot, svijest, univerzalni principi, univerzalni zakoni prirode, Upoznaj samoga sebe, uzrok|

Naše viđenje svijeta oblikuje niz vanjskih i unutarnjih utjecaja, od odgoja i obrazovanja, tradicije, javnog mnijenja do emocija i strasti itd. Iako je čovjeku prirođeno misliti, samostalno misliti znači osloboditi se tih utjecaja, uzdići svijest na višu razinu. Filozofija potiče na propitivanje i sagledavanje šire slike, odnosno, na sabrano samostalno mišljenje. Samostalno mišljenje osnova je filozofskog puta što podrazumijeva prodrijeti iza privida, do uzroka stvari, pa tako, prema delfskoj izreci, upoznati sami sebe, svijet i bogove.

Stoička vrlina umjerenosti

Categories: Filozofija|Tags: 12-2024, Ariana Deranja, čovjek, Dijalozi, etika, filozofija, hrabrost, humano biće, mjera, Moralna pisma Luciliju, Platon, pravednost. L. A. Seneka, razboritost, razum, sreća, stoici, um, vrline, želje, zlatna sredina|

Umjerenost, jedna od četiri temeljne stoičke vrline, znači znati pronaći pravu mjeru i ton u svemu da bismo živjeli život doličan čovjeku. Izvire iz zdrave prosudbe o nama samima i o svemu što nas okružuje. Stoga um poput kormilara mora upravljati čovjekovim odabirima i postupcima jer ga strasti udaljavaju od njegove humane prirode. Umjerenost podrazumijeva stalno nastojanje kako bismo postigli zlatnu sredinu koja jamči ispravan životni put.

Giordano Bruno – O istini

Categories: Ex libris|Tags: 02-2024, alegorija, bogovi, Izgon trijumfirajuće zvijeri, Jupiter, Merkur, mudrost, nebeski svod, Nolanac, razboritost, renesansa, Saulino, Sofija, supstancija, Titani, Vedrana Novović, zakon, zviježđa|

U slojevitoj alegorijskoj raspravi Izgon trijumfirajuće zvijeri Giordano Bruno ukazuje na potrebu za moralnom obnovom svijeta. Vrhovni bog Jupiter saziva savjet bogova u namjeri da obnovi nebeski svod i zaustavi njegovo propadanje. Odlučuje protjerati poroke, trijumfirajuće zvijeri, i zamijeniti ih vrlinama. Na najuzvišenije mjesto postavlja Istinu koju izjednačava s božanskim jedinstvom kojemu sve prethodi, dobrotom i ljepotom. Uređenje nebeskog svijeta preduvjet je i ishodište obnove zemaljskog reda i vrline.

Ponovno otkriti trezvenost

Categories: Aktualno|Tags: 05-2023, ataraksija, David H. Thoreau, Dominique Bourg, ekološka kriza, ekonomija obujma, ekonomija razmjera, električna energija, energetska kriza, energija, Epikur, Fernand Schwarz, filozofija, Florian Tignol, industrijska revolucija, Jacque Ellul, konzumerističko društvo, mesetos, mjera, Moć umjerenosti, moralni standardi, Naš odnos prema trezvenosti, Nikomahova etika, phronesis, Pierre Rabhi, Pierre Rahbi, razboritost, religija, samokontrola, sophrosune, štedljivost, suzdržljivost, umjerenost, Vesna Perhat, vrline|

Globalna energetska kriza primorava vlade na uvođenje trezvenijeg pristupa potrošnji energije. To je tek izvanjska, tehnička mjera kojom se nastoji očuvati postojeći društveni model razvoja zasnovan na konzumerizmu. Za izlazak iz neodrživog obrasca pretjerane potrošnje potrebno je ponovno otkriti trezvenost koja je za antičke filozofe bila u uskoj vezi s vrlinama umjerenosti i štedljivosti. Takvom udruženom individualnom i kolektivnom trezvenošću društveni bi se razvoj mogao preusmjeriti na ostvarenje humane dimenzije ljudskog bića.

Epikurov hedonizam – Savjeti za sretan život

Categories: Filozofija|Tags: 02-2022, aponia, ataraksia, David Brajić, epikurejac, filozofi iz vrta, filozofija, hêdonê, hedonist, Marta Mihičić, razboritost, sreća, umjerenost, voluptas, zadovoljstvo, želje|

Epikurovo učenje jedno je od posljednjih velikih izdanaka helenske misli. U nastojanju da čovjeka učini sretnim, njegova je filozofija isticala trajno zadovoljstvo, zbog čega se neopravdano povezivala s hedonizmom. Epikur je pak pozivao na umjerenost i duhovno zadovoljstvo do kojeg se dolazi odbacivanjem prolaznih zadovoljstava. Razboritost je smatrao krunskom vrlinom jer omogućuje razabrati što vodi duhovnom spokoju i zadovoljstvu u kojem se nalazi sreća.