Vedrana Novović

Ne radi se o stvaranju antitijela

Zagađenje okoliša je golemi globalni problem. Prisutan je i na psihološkoj i mentalnoj razini, što se očituje kroz nasilje, agresivnost i krajnju sebičnost. Za obranu, stvaramo antitijela na svim razinama koja uzrokuju ravnodušnost i gotovo se prirodno navikavamo na protuprirodno. Iako nam antitijela pomažu u preživljavanju, taj način života nije prirodan. Pošasti se treba suprotstaviti iznalaženjem rješenja za pročišćavanje naše životne sredine, kao i naših osjećaja i ideja.

Carpe diem

Latinska krilatica Carpe diem pripisuje se rimskom pjesniku Horaciju. Ovim dvjema riječima doslovnog značenja Iskoristi dan pridodavana su mnoga značenja, u skladu s duhom različitih vremena i mentaliteta. U filozofskom smislu, to je poziv na usmjeravanje svijesti na ono što imamo ovdje i sada, da prepoznamo mogućnosti koje nam pruža sadašnjost, ali i poteškoće koje moramo nadvladati.

Opsidijan

Opsidijan je vulkansko staklo koje su mnoge drevne kulture koristile za izradu oruđa, nakita i obrednih predmeta. Postojali su ustaljeni trgovački putevi kojima je stizao u krajeve daleko od nalazišta. Najviše su ga ipak cijenili srednjoamerički narodi gdje je zamjenjivao metal te su ga utkali i u svoju mitologiju. Nazivali su ga itzli, "božanski kamen", a njihovi su svećenici pomoću zrcala od poliranog opsidijana proricali budućnost...

Korisnost filozofije na klasičan način

S pravom se postavlja pitanje treba li modernom tehnološkom čovjeku i društvu filozofija i čemu ona zapravo služi? Jer dok se današnja filozofija institucionalizirala i odvojila od praktičnog života, u antici je ona bila praktična, životna mudrost, učila je čovjeka misliti i razlučivati, što je vodilo oblikovanju i usavršavanju vlastitog života. Stoga je važno vratiti filozofiji njezino izvorno značenje jer takva je nadasve korisna i potrebna pojedincu i društvu radi ostvarenja čovjeka i poboljšanja svijeta u kojem živimo.

Kultura Valdivije

Prapovijesna kultura nastala u Ekvadoru naziv je dobila po gradiću Valdiviji, na obali Tihog oceana, gdje su najprije otkriveni njezini ostaci. Prepoznatljiva je po takozvanim Valdivijskim Venerama koje se povezuje s obredima plodnosti. Mnoštvo pronađenih figurica upućuje na matrijarhat u kojem žena ima dominantnu ulogu jer se kao nositeljica života povezuje sa zemljom po sposobnosti rađanja. Zanimljiva je sličnost u motivima i oblicima keramike s japanskom kulturom Jomon, no jasniji uvid nije moguć zbog nedovoljno sustavnih istraživanja.

Čežnja za promjenom

Problemi modernog svijeta mnogi su i golemi te svi priželjkujemo bolji i ljepši svijet. Nadamo se da će promjena vlada, sustava, zakona ili međunarodni sporazumi dovesti do željenih promjena. No, je li moguće promijeniti svijet nabolje ako čovjek koji njime upravlja i koji je sam uzrok većine problema, ostane isti, nepromijenjen? Gandhijeva poruka da sami trebamo biti promjena koju želimo vidjeti u svijetu, nikad nije bila aktualnija. Promjena dolazi svjesnim nastojanjem svakog pojedinca i uvijek dolazi iznutra.

Dati smisao svojim koracima

Mnogi započinju različite aktivnosti u pokušaju osmišljavanja vlastitog života. No, ako te aktivnosti imaju za cilj samo ispunjavanje praznine ili utišavanje tjeskobe, neće unijeti smisao u život. Ako čovjek ne poznaje razlog svog djelovanja, svakoj njegovoj aktivnosti nedostajat će vrijednost. Zato je važno pitati se zašto i kamo. Zašto daje smisao našem kretanju, a kamo pokazuje smjer kojim trebamo ići da bismo stigli do zacrtanog cilja.

Kako je odgonetnuto klinasto pismo?

Klinasto pismo, pismo Sumerana, koje su kasnije prihvatili Asirci, Babilonci i Perzijanci te su njime ispisani zidovi kraljevske palače u Perzepolisu, jedno je od najstarijih poznatih pisama. Odgonetnuto je zahvaljujući predanom radu mnogih stručnjaka i entuzijasta na raznim stranama svijeta, koji se nisu međusobno niti poznavali, a značajan ključ za njegovo razotkrivanje bio je reljef s trojezičnim natpisom na behistunskoj stijeni koji je poslužio poput Kamena iz Rozette za dešifriranje hijeroglifa.

Niniva – zaboravljeni grad

Niniva je jedan od najstarijih gradova svijeta i veličanstvena prijestolnica moćnog Asirskog carstva. Britanski arheolog Layard je 1852. godine otkrio prostorije prepune glinenih pločica ispisanih neobičnim znakovima – bili su to ostaci čuvene Asurbanipalove knjižnice. To je najvažnija zbirka dokumenata o kulturi babilonskog i asirskog razdoblja.

Ajanta – budistički sveti grad

Osobitost rane budističke arhitekture su samostani i hramovi izdubljeni u stijenama. U razdoblju od oko II. stoljeća prije Krista do VII. stoljeća poslije Krista u zapadnoj je Indiji nastalo oko osamsto takvih pećina. One iz Ajante ubrajaju se među najljepše.