U vremenu medija i društvenih mreža koji se, oslanjajući se na neuroznanost i umjetnu inteligenciju, natječu za našu pažnju, pažnja je postala glavna sirovina novog tržišta i ključni pokretač modernog kapitalizma. Istodobno smo dragovoljni sudionici i zarobljeni potrošači u progresivnom krugu ovisnosti. Želimo li ponovno preuzeti kontrolu nad vlastitom pažnjom i usmjeriti je na ono bitno, trebamo se svjesno oduprijeti neprestanim distrakcijama modernih medija.
Znanstveno istraživanje ima svoj predmet, svrhu i cilj. Ipak, mnoga velika otkrića nastala su neočekivano, slučajnim ishodom koji je usmjerio istraživanje u novom pravcu. Slučajnost postaje znanstveni proboj tek kada istraživač, uz znanje i iskustvo, posjeduje dovoljno znatiželje i otvorenosti da istraži neočekivanu pojavu umjesto da je zanemari. Znanstvena otkrića plod su ustrajnog eksperimentiranja, ali i uma pripremljenog za promatranje i razumijevanje pojava.
Opera Jakova Gotovca Ero s onoga svijeta, za koju je libreto napisao Milan Begović, najizvođenija je hrvatska glazbena komedija. Okosnica je priča o mladiću iz bogate seoske obitelji Dalmatinske zagore koji se lažno predstavlja ne bi li pronašao istinsku ljubav. Gotovac i Begović unijeli su u operu motive iz cijelog južnoslavenskog prostora i stvorili univerzalnu priču o ljubavi. Opera završava katarzičnim kolom koje rješava nesporazume te postaje sinonim za zajedničko slavlje života.
U svijetu sve fluidnijih orijentira i kriterija, dijete je uzdignuto na pijedestal i postalo je prezaštićeno, dok je nestao pojam roditeljskog i obrazovnog autoriteta. Takav odgojno-obrazovni pristup onemogućuje djetetu da se kali i nosi u borbi sa životnim izazovima. Ponovno se prepoznaje važnost autoriteta i discipline te posebno obiteljskog odgoja kao temelja svakog kasnijeg odgoja i obrazovanja jer čovjek samo odgojem postaje čovjekom.
Kumulonimbus, masivni, tmasti, zastrašujući i zadivljujući oblak, nalik je moćnoj planini. Često se pojavljuje u obliku nakovnja i tada ukazuje na naglo pogoršanje vremenskih prilika. Povezan je s pojavama koje mogu imati razarajuće učinke: munjama, snažnim pljuskovima, tučom, orkanskim udarima vjetra i tornadima. Zbog klimatskih promjena takve vremenske nepogode sve su učestalije pa su zbog velikih šteta koje uzrokuju, kumulonimbusi u središtu pažnje istraživača.
Olimpija, najveće svetište starog grčkog svijeta, mjesto je u kojem su se u antičko doba održavale igre posvećene Zeusu. Usporedno s atletskim, održavala su se natjecanja u umjetnosti i govorništvu te filozofske rasprave jer su se na Igrama slavile različite vrline i vještine. Igre su ukinute u 4. stoljeću, no ostavile su iskru koja će planuti krajem 19. stoljeća, potaknuta iskapanjem zadivljujućih spomenika u Olimpiji, te dovesti do oživljavanja modernih Olimpijskih igara. Plamen iz Olimpije i danas prenosi nešto od starog grčkog duha zajedništva, nadilaženja granica i prikaza postignuća.
Jednoga je dana avatar Krišna poželio ispitati mudrost svojih prijatelja. Pozvao je najprije kralja Duryodanu, vladara na glasu s okrutnosti
Likurgov pehar neobičan je stakleni kalež iz rimskog doba. Pri danjem svjetlu je blijedozelen, dok osvijetljen postaje crven. Smatra se da je korišten u ceremonijama posvećenim Bakhu. Zagonetna promjena boje stakla razjašnjena je tek 1990. godine. Tada je mikroskopski otkriveno da su rimski obrtnici postizali taj efekt pomoću nanočestica srebra i zlata, što znači da su poznavali nanotehnologiju koja je nova i u našem vremenu.
Augusta Rodina smatra se začetnikom modernog kiparstva. Osim skulpturom, bavio se i crtanjem, no danas se smatra jednim od najvećih kipara svih vremena. Učio je od svojih suvremenika, ali i proučavajući djela renesansnih majstora. U Michelangelovom stvaralaštvu pronalazi trajno nadahnuće. Omiljena tema bilo mu je ljudsko tijelo. Svojim je djelima nastojao prikazati tragiku ljudske egzistencije, ali i nutarnju istinu koja se nazire ispod forme.
Zvijezde sjaje vlastitim sjajem, a kada im pred kraj života ponestane energije, tada asimiliraju najbliže planete oko sebe, uz eksploziju koja ih kratkotrajno čini neusporedivo sjajnijima. Tim astronoma s Instituta za tehnologiju iz Massachusettsa po prvi je put pratio završnu fazu tog fenomena. Znanstvenici smatraju da će za pet milijardi godina sličnu sudbinu doživjeti i naš planet.