10-2023 – Nova Akropola

Ukradena pažnja

Categories: Psihologija|Tags: "inferiornost ekrana", "okrutni optimizam", 10-2023, anksioznost, aplikacije, depresija, društvene mreže, ekrani, empatija, fenomen tzv. negativne sklonosti, Google, informacije, instrumentalno uvjetovanje, internet, Johann Hari, komunikacija, koncentracija pažnje, kriza, lajkovi, lažne vijesti, manipulacija, Marijana Starčević Vukajlović, mašta, mobitel, nastava na daljinu, oblikovanje ponašanja, psihičko zdravlje, psiholog Frederick Skinner, rastresenost, razvoj kognitivnih sposobnosti djece, rješavanje problema, sustav nagrade i kazne, svijest, tehnološki razvoj, Tristan Harris, virtualni svijet, voljna pažnja, YouTube|

Različite aplikacije i Internet s bezbroj informacija i zanimacija postali su gospodari naše pažnje. Virtualni svijet privlačniji nam je od stvarnog, a površne informacije od traganja za istinom. Mnoštvo informacija otežava fokusiranje na jednu pa prevladava površnost. Ukradena pažnja, knjiga britanskog novinara Johanna Haria, upozorava na rastući problem slabljenja sposobnosti koncentracije pažnje. Od toga se negativnog trenda možemo otrgnuti svjesnim usmjeravanjem pažnje na ono vrijedno i trajno.

Otvorimo um – učinimo najbolje ideje svojima

Categories: Filozofija|Tags: 10-2023, Delia Steinberg Guzmán, ideje, imaginacija, intuicija, iskustvo, Maja Tokić, moralne vrijednosti, originalnost, primjena ideja, sustav vrijednosti, uvjerenja|

Naše konzumerističko doba zahtijeva originalnost, nove originalne stvari, od potrošačkih artikala do filozofskih ideja. No, nije bitna originalnost ideja već njihovo življenje. Filozofski put nije ni intelektualan ni akademski, on se sastoji u življenju u skladu s odabranim idejama. Stoga je bitno otvoriti um bezvremenim idejama i svakodnevnom primjenom učiniti ih svojima.

Edward Bernays ili upravljanje javnim mnijenjem

Categories: Antropologija|Tags: 10-2023, American Tobacco, američka vlada, američki doručak, američko javno mnijenje, baklje slobode, banana republika, Bijela kuća, Broadway, CIA i State Department, čovjekovo nesvjesno, demokracija, demokratska društva, dezinformiranje, državni udar, Enrico Caruso, filmske zvijezde, imidž, industrijska proizvodnja, infantilizacija društva, instinkt krda, inženjering pristanka, Ivy Lee, kompulzivni potrošač, komunistička opasnost, Kristaliziranje javnog mišljenja, manipuliranje masom, medijske kampanje, nacistička Njemačka, nagoni, nametnute želje, Nataša Žaja, novinarstvo, novine, Odbor za javno informiranje, odnosi s javnošću, oglašavanje, Otac odnosa s javnošću, ponuda, potražnja, predsjednik Arbenz, predsjednik Arévalo, predsjednik Coolidge, predsjednik Wilson, prodaja, proizvodnja pristanka, promjena mentaliteta, propaganda, Prvi svjetski rat, reforme, reklame, Samuel Zemurray, Sigmund Freud, slučaj Gvatemala, tržište banana, United Fruit, Uvod u psihoanalizu, Walter Lippman|

Američki novinar Edward Bernays, začetnik modernih promidžbenih tehnika, otac "odnosa s javnošću", isticao je da učinkovita propaganda zahtijeva znanstveni pristup. Oslanja se na analizu ljudske psihe svog ujaka Sigmunda Freuda, s fokusom na psihologiju mase i nesvjesni mehanizam koji je pokreće. Te uvide stavlja u službu oglašavanja u različite svrhe, vješto manipulirajući javnim mnijenjem u korist svoje široke klijentele. Posljedice su globalne: nezaustavljivi konzumerizam i infantilizacija društva.

Dva polariteta edukacije

Categories: Aktualno|Tags: 10-2023, aspekt sjene, C. G. Jung, društvo, educare, educere, Josip Matković, Nelson Mandela, nutarnji razvoj, obrazovanje, obrazovni standard, odgajatelji, Platon, prirođeni potencijali, Sabine Leitner, zakon polariteta|

U današnjim polarizirajućim vremenima obrazovanje kao prijenos znanja, vještina i iskustava na sljedeću generaciju čest je predmet nesuglasica. Dok su škole nekada oblikovale i obučavale djecu kako bi ih se uklopilo u društvenu sredinu, s naglaskom na stjecanje potrebne razine kvalifikacije, današnje "mekše" obrazovanje više je usmjereno na buđenje i izvlačenje prirođenog potencijala djeteta. Međutim, oba polariteta imaju svoju vrijednost i trebaju se međusobno dopunjavati.

Apolonije – O usklađenosti

Categories: Ex libris|Tags: 10-2023, bog Posejdon, Flavije Filostrat, grčki filozof, Lakedemonjani, mistik, neopitagorejac, sloga, Smirna, Snježana Škrobonja, stranačka podijeljenost, učitelj, Život Apolonija iz Tijane|

Apolonije iz Tijane bio je grčki neopitagorejac, putujući učitelj, isposnik, mistik iz 1. stoljeća. O njemu se malo zna sa sigurnošću. Prikaz njegova života koji su okruživale brojne legende nalazimo u djelu Flavija Filostrata, Život Apolonija iz Tijane. U izvatku iz knjige, Apolonije poučava o važnosti sloge ukazujući na štetnost stranačke podijeljenosti za opće dobro.

Rodin – Velikan kiparstva

Categories: Umjetnost|Tags: "nepotpune" skulpture, 10-2023, Antoine Bourdelle, asemblaži, Božanstvena komedija, Brončano doba (Age d'airan), Constantin Brancusi, Čovjek koji hoda, Donatello, ekspresionizam, Fidija, fragmenti, Francois Pompon, Grand Palais, Jules Desbois, kanon idealne ljepote, kiparstvo, Laura Winckler, Michelangelo, Mislilac, multiplikacije figura, Muzej Rodin u Meudonu, Muzej Rodin u Parizu, neoklasicistički kanon, Poljubac, priroda, realizam, Rodinova umjetnost, Sveti Ivan Krstitelj, tehnika non finito, Vesna Perhat, Vrata pakla|

Augusta Rodina smatra se začetnikom modernog kiparstva. Osim skulpturom, bavio se i crtanjem, no danas se smatra jednim od najvećih kipara svih vremena. Učio je od svojih suvremenika, ali i proučavajući djela renesansnih majstora. U Michelangelovom stvaralaštvu pronalazi trajno nadahnuće. Omiljena tema bilo mu je ljudsko tijelo. Svojim je djelima nastojao prikazati tragiku ljudske egzistencije, ali i nutarnju istinu koja se nazire ispod forme.

Jedna je zvijezda progutala planet…

Categories: Znanost|Tags: 10-2023, astronom Kishalay De, astronomija, binarni sustav, časopis Nature, crveni div, dvojne zvijezde, eksplozija, fuzija zvijezda, galaksija, institut Kavli, Institut za tehnologiju iz Massachusettsa (Massachusetts Institute of Technology - MIT), Michèle Morize, Morgan McLeod, planet, umiruća zvijezda, Vesna Perhat, zemlja, žuti patuljak, zviježđe Orla, zvjezdarnica u Caltechu|

Zvijezde sjaje vlastitim sjajem, a kada im pred kraj života ponestane energije, tada asimiliraju najbliže planete oko sebe, uz eksploziju koja ih kratkotrajno čini neusporedivo sjajnijima. Tim astronoma s Instituta za tehnologiju iz Massachusettsa po prvi je put pratio završnu fazu tog fenomena. Znanstvenici smatraju da će za pet milijardi godina sličnu sudbinu doživjeti i naš planet.

10/2023

Categories: Izdanja|Tags: 10-2023|

listopad 2023