Riječ uredništva

Svjedoci smo sve većeg slabljenja pažnje zbog užurbanog načina života kao i sve veće tjeskobe suvremenog čovjeka. Stalno nekud žurimo i nemamo psihološkog vremena posvetiti dovoljno pažnje onome što bismo htjeli i trebali. Uz to, priličan dio radnog ili slobodnog vremena provodimo u virtualnoj stvarnosti iz koje sve ravnodušnije pratimo događaje oko sebe.

Mnogi se poslovi danas odrađuju rutinski s gotovo mehaniziranom pažnjom, razgovori postaju površni i banalni prije negoli usmjereni i poticajni, u mnogim aspektima života nedostaje posvećenosti i svjesno uloženog napora za zastati i primijetiti, približiti se i uživjeti se. Prevladavaju pretjerana želja za stjecanjem materijalnih dobara i besciljno lutanje u bizarnoj ponudi informacija i proizvoda. Sve to dovodi čovjeka u stanje nutarnje pasivnosti i otupljenosti te sve većeg nezadovoljstva.

A ipak, negdje duboko u vlastitoj nutrini svaki se čovjek pita: kako je do svega toga došlo i kako iz tog stanja izaći? Glas naše savjesti uvijek tinja i budi iskru humane svijesti koja može pokrenuti sposobnost voljne, konstruktivne pažnje, a ona može izgraditi toliko potreban osjećaj za cjelinu i svrhu. Zato se treba više usmjeriti na stvarne potrebe i uvažiti dobre savjete i poduke… Svi možemo biti pažljiviji prema onome što i kako činimo i bolje upravljati vlastitim životom.

Sadržaj

PSIHOLOGIJA

Ukradena pažnja

Različite aplikacije i Internet s bezbroj informacija i zanimacija postali su gospodari naše pažnje. Virtualni svijet privlačniji nam je od stvarnog, a površne informacije od traganja za istinom. Mnoštvo informacija otežava fokusiranje na jednu pa prevladava površnost. Ukradena pažnja, knjiga britanskog novinara Johanna Haria, upozorava na rastući problem slabljenja sposobnosti koncentracije pažnje. Od toga se negativnog trenda možemo otrgnuti svjesnim usmjeravanjem pažnje na ono vrijedno i trajno.

FILOZOFIJA

Otvorimo um – učinimo najbolje ideje svojima

Naše konzumerističko doba zahtijeva originalnost, nove originalne stvari, od potrošačkih artikala do filozofskih ideja. No, nije bitna originalnost ideja već njihovo življenje. Filozofski put nije ni intelektualan ni akademski, on se sastoji u življenju u skladu s odabranim idejama. Stoga je bitno otvoriti um bezvremenim idejama i svakodnevnom primjenom učiniti ih svojima.

ANTROPOLOGIJA

Edward Bernays ili upravljanje javnim mnijenjem

Američki novinar Edward Bernays, začetnik modernih promidžbenih tehnika, otac “odnosa s javnošću”, isticao je da učinkovita propaganda zahtijeva znanstveni pristup. Oslanja se na analizu ljudske psihe svog ujaka Sigmunda Freuda, s fokusom na psihologiju mase i nesvjesni mehanizam koji je pokreće. Te uvide stavlja u službu oglašavanja u različite svrhe, vješto manipulirajući javnim mnijenjem u korist svoje široke klijentele. Posljedice su globalne: nezaustavljivi konzumerizam i infantilizacija društva.

AKTUALNO

Dva polariteta edukacije

U današnjim polarizirajućim vremenima obrazovanje kao prijenos znanja, vještina i iskustava na sljedeću generaciju čest je predmet nesuglasica. Dok su škole nekada oblikovale i obučavale djecu kako bi ih se uklopilo u društvenu sredinu, s naglaskom na stjecanje potrebne razine kvalifikacije, današnje “mekše” obrazovanje više je usmjereno na buđenje i izvlačenje prirođenog potencijala djeteta. Međutim, oba polariteta imaju svoju vrijednost i trebaju se međusobno dopunjavati.

EX LIBRIS

Apolonije – O usklađenosti

Apolonije iz Tijane bio je grčki neopitagorejac, putujući učitelj, isposnik, mistik iz 1. stoljeća. O njemu se malo zna sa sigurnošću. Prikaz njegova života koji su okruživale brojne legende nalazimo u djelu Flavija Filostrata, Život Apolonija iz Tijane. U izvatku iz knjige, Apolonije poučava o važnosti sloge ukazujući na štetnost stranačke podijeljenosti za opće dobro.

UMJETNOST

Rodin – Velikan kiparstva

Augusta Rodina smatra se začetnikom modernog kiparstva. Osim skulpturom, bavio se i crtanjem, no danas se smatra jednim od najvećih kipara svih vremena. Učio je od svojih suvremenika, ali i proučavajući djela renesansnih majstora. U Michelangelovom stvaralaštvu pronalazi trajno nadahnuće. Omiljena tema bilo mu je ljudsko tijelo. Svojim je djelima nastojao prikazati tragiku ljudske egzistencije, ali i nutarnju istinu koja se nazire ispod forme.

ZNANOST

Jedna je zvijezda progutala planet…

Zvijezde sjaje vlastitim sjajem, a kada im pred kraj života ponestane energije, tada asimiliraju najbliže planete oko sebe, uz eksploziju koja ih kratkotrajno čini neusporedivo sjajnijima. Tim astronoma s Instituta za tehnologiju iz Massachusettsa po prvi je put pratio završnu fazu tog fenomena. Znanstvenici smatraju da će za pet milijardi godina sličnu sudbinu doživjeti i naš planet.

Ljudi su stvoreni zbog ljudi, da bi jedni drugima uzajamno mogli biti na korist. U tome Prirodu trebamo slijediti kao vođu i doprinositi općem dobru razmjenjujući dužnosti, udjeljujući ih i primajući ih na sebe, te umijećima i radom čvrsto među ljudima sjediniti ljudsko društvo.

Ciceron, O dužnostima