Categories: Tragom prošlosti|Tags: 08-2024, Alfej, Antipater iz Sidona, Apolonovo svetište, Archaia Olympia, arheološka iskapanja, arheološki nalazi, Arhiloh, baklja, dvanaest zadataka, elidski kralj Ifit, Fidija, filozofi, Geja, grčka religija, grčka skulptura, grčke kolonije, grčki bogovi, Helada, Heraklo, Heraklova junačka djela, Hermes s malim Dionizom, heroji, hram boga Zeusa, hram božice Here, kip Zeus Horkija, kip Zeusa Olimpijskog, Kladej, kultovi, maslina, maslinove grančice, mikensko doba, mit, nagrada, Nika, Olimpijske igre, Olimpijske ode, olimpijski duh, olimpijski plamen, olimpijski pobjednici, panhelenske igre, Pauzanija, Peonije, Pindar, pjesnici i govornici, planina Olimp, povjesničari, Praksitel, proročište u Delfima, rimski car Teodozije I., sedam čuda drevnog svijeta, spartanski kralj Likurg, stadion, svećenice Demetre Hamine, sveti gaj Altis, sveti mir, svetište, Temida, Vesna Perhat, Vijenac, zavjetni darovi, zemlja Hiperborejaca, Zeus|
Olimpija, najveće svetište starog grčkog svijeta, mjesto je u kojem su se u antičko doba održavale igre posvećene Zeusu. Usporedno s atletskim, održavala su se natjecanja u umjetnosti i govorništvu te filozofske rasprave jer su se na Igrama slavile različite vrline i vještine. Igre su ukinute u 4. stoljeću, no ostavile su iskru koja će planuti krajem 19. stoljeća, potaknuta iskapanjem zadivljujućih spomenika u Olimpiji, te dovesti do oživljavanja modernih Olimpijskih igara. Plamen iz Olimpije i danas prenosi nešto od starog grčkog duha zajedništva, nadilaženja granica i prikaza postignuća.
