Categories: Tragom prošlosti|Tags: "odgajatelj Grka", "pjesnik nad pjesnicima", 09-2026, Afrodita, Agamemnon, Ahejci, Ahil, Ajant, Alexander Pope, amfore, Andromaha. Shakespeare, Antika, arheologija, arhitekt Wilhelm Dörpfeld, Aristotel, Atena, Bjelinski, bogovi, brdo Hisarlik, Byron, Dardaneli, Elektra, Eneida, epska tradicija, Eshil, Euripid, Fidija, Filoktet, Giraudoux, Gladstone, Grci, Heinrich Schliemann, Helena, Hera, Herodot, Homerova baština, Homerovi epovi, Homersko pitanje, Ifigenija, Ifigenija na Tauridi, Ifigenija u Aulidi, Ilij, Ilijada, junaci, kralj Menelaj, krateri, kulturni slojevi Troje, Leda, legenda, lingvistička istraživanja, Mala Azija, Neven Svetec, Odisej, Odiseja, Orestija, otok Hij, Paris, Patroklo, pjesme, pjesništvo, Platon, poezija, Prijam, Prijamovo blago, proročanstva, putujući pjevač, Racine, rapsodi, Schiller, škola Homerida, Smirna, Sofoklo, Sparta, sudbina, Sveučilište u Cincinnatiju, Sveučilište u Tübingenu, svjetska književnost, Troilo i Kresida, Troja VI, Troja VIIa, Trojanski konj, Trojanski rat, Trojanskog rata neće biti, Vergilije, Zeus, zlato|
Homera, koji je u antici slavljen kao pjesnik nad pjesnicima i nazivan učiteljem čovječanstva, nemoguće je odvojiti od legende unatoč svim istraživanjima. U epu Ilijada živopisno je opjevao Trojanski rat, a tragom njegovih opisa Heinrich Schliemann je oko dvadeset i pet stoljeća kasnije pronašao Troju. Ipak, još od antike otvorenima ostaju pitanja je li Trojanski rat bio povijesni događaj te je li Homer bio stvarna osoba ili je postojalo više Homera.
