Atena – Nova Akropola

Sokrat – ili kako se postaje filozof?

Categories: Filozofija|Tags: 11-2023, Alkibijad, Atena, Daimon, Delfi, demokracija, dijalektika, dijalog, Dobro, dostojanstvo, Fernand Schwarz, filozofija, hoplit, istinito, izgnanstvo, Ksenofon, lijepo, majeutika, Mario Milas, melankolija, mudrost, neznanje, nutarnja sloboda, nutarnji glas, Peloponeski ratovi, Periklo, Pitija, Platon, pravedno, primaljstvo, savjest, Silen, smrt, sofisti, Sokratove metode, Sparta, stara Grčka, svijest, transformacija, vrlina, zlatno doba Grčke|

Sokrat je ostavio dubok trag na zapadnu filozofiju bez ijednog zapisa. Nije izgradio ni filozofski sustav niti je držao zaokružena predavanja; služio se umijećem raspravljanja u živom razgovoru. Svoje je sugrađane poticao na kritičko razmišljanje, nutarnje preispitivanje i razotkrivanje samoobmana jer bez ispravnih uvida nema ispravnog djelovanja. Priznavanje vlastitog neznanja, tragom njegove izreke Znam da ništa ne znam, polazište je za učenje koje otvara put filozofiji i samospoznaji.

Eleuzinski misteriji

Categories: Religije i kultovi|Tags: 09-2023, anaktoron, Atena, bakljonoša Dadouchos, Boedromion, bog Jakho, bog podzemnog svijeta, bogovi, Bonus intra – melior exi, božica Reja, božica vegetacije i plodnosti polja, Cerera, Ciceron, De legibus, Demetra, Demofont, Dijana Kotarac, Egipatska Knjiga mrtvih, Eleuzina, epopteia, glasnik Hieorokeryx, Had, Helije, Hermes, hiera, hijerofant, Himna Demetri, Historija helenske etike, Homer, humanizacija života, inicijacija, inicijanti, inicijatske ceremonije, kistai mystika, kistophore, klas, klica, Kora, kralj Kelej, kult, kult majke Zemlje Geje, kykeon, ljudska duša, ljudsko dostojanstvo, M. N. Đurić, mali misteriji, Metanira, mistični kovčeg, mystagogos, mystes, nar, Nisa, Panageis, pčele, Perzefona, Pindar, podzemni svijet, posvećenici, proljeće, proljetno buđenje prirode, purifikacija, razine misterija, sjeme, smrt, stara Grčka, starogrčki kalendar, stvaralačke snage, svetište, svijest o jedinstvu, Telesterion, Tezmoforije, Triptolem, Velika majka Kibela, veliki misteriji, zavjet šutnje, zelenilo, zimsko umiranje prirode, život|

U eleuzinske misterije bili su upućeni mnogi helenski filozofi, pjesnici, umjetnici i državnici. No, što se pritom odvijalo, zavijeno je velom tajne jer su inicirani bili vezani strogim zavjetom šutnje. U središtu misterija bio je kult božice Demetre i Perzefone. Cikličko odlaženje Perzefone u Hadov podzemni svijet i vraćanje na zemlju majci Demetri simbol je zimskog umiranja i proljetnog buđenja prirode, kao i smjene ovostranih i onostranih etapa čovjekova života.

Pompeji – Vila misterija

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 09-2023, arheološka iskapanja, Atena, božanski dio, Daliborka Kiković, Dioniz, dionizijske svečanosti, dionizijski misteriji, dionizijski mit, erupcija vulkana Vezuva, ezoterijsko učenje, freske, grčko-rimski svijet, Hera, ljudska sudbina, ljudski rod, muzej na otvorenom, Titani, titanski dio, zavjet šutnje, Zeus, zidne slike|

Katastrofalna erupcija Vezuva 79. godine zaustavila je u vremenu rimski grad Pompeje. Sedamnaest stoljeća kasnije, arheološka iskapanja otkrila su mnoge njegove tajne. Ipak, tajanstvene freske u sobi patricijske vile, po kojima je i nazvana Vila misterija, i dalje čuvaju svoju tajnu. Smatra se da opisuju dionizijske misterije čiji je značaj potonuo u dubinama vremena. Zna se tek da im je zadaća bila razotkrivanje ljudske sudbine, poticanje čovjeka da oslobodi dušu od robovanja tijelu tako da u njemu pobijedi dionizijski, božanski dio.

Grčki misteriji

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 09-2021, Apolon, Atena, bogovi, božanstva, Daliborka Kiković, Delfi, Demetra, Dioniz Bakho, Dioniz Zagrej, Eleuzina, eleuzinski, Eshil i Sofoklo, Fidija, grčka religija, Had, Helije, Herodot, Himna Demetri (Homer), intuicija, Kelej, Klement Aleksandrijski, Kora, kozmičke snage, Lizip i Praksitel, Majka Zemlja, metempsihoza, obnova života, Olimp., Orfej, orfički misteriji, Orfičko učenje, Periklo, Perzefona, Platon, samotrački, seljenje duše, snage prirode, Solon, tebanski, Telesterion, Temistoklo, Triptolem, Zeus|

Grčki misteriji, nekad živo srce stare Grčke, iznjedrili su ono što nam je danas poznato kao grčka umjetnost i grčka filozofija. Prema Herodotu, misteriji su potekli od Orfeja koji je od Apolona dobio liru sa sedam žica… Postojali su samotrački, eleuzinski, tebanski, orfički i drugi misteriji, a svrha im je bila ista: spoznaja zajedničkog izvora svega i besmrtnosti duše. Misteriji su bili u izravnoj vezi sa životom, jer je ono doživljeno u misterijima tražilo i nalazilo svoj izraz u ovom svijetu.

Odgoj u antičkoj Grčkoj

Categories: Psihologija|Tags: 07-2021, Akademija, Amalija Kranjec Markešić, Antisten, Atena, Diogen Sinopljanin, država, enkyklios paideia, epheb, filozofija, filozofske škole, gimnastika, grammatikos, grammatistes, gymnasioni, Herodot, Homer, homeridi, ireni, kitharistes, Likurg, misteriji, muzika, paidagogos, palaistre, Pauzanije, Periklo, Platon, Plutarh, Sokrat, Solon, Sparta, stoička škola, Usporedni životopisi, Zakoni, Zenon s Cipra|

Grčki filozofi i državnici poklanjali su veliku pažnju odgoju i obrazovanju djece i mladih, kao jednom od najvažnijih državnih zadataka. Odgoj se zasnivao na gimnastici usmjerenoj na postizanje tjelesne čvrstoće i izdržljivosti te na muzici koja je imala ulogu buđenja nutarnjih vrijednosti. Ipak, glavni predmet podučavanja bila je etika – znanje o čovjekovim dužnostima. Mlade se učilo cijeniti i razvijati vrline kako bi ideale dobrog i lijepog mogli ostvarivati za dobrobit zajednice.

Delos – mjesto rođenja bogova

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 07-2021, Adad i Atargatis, Afrodita, Anubis, Apolonov hram, Asklepije, Atena, bog Apolon i božica Artemida, božica Leta, Danijela Šušić, Datis, delski problem, Delski savez, Dioniz, Hera, Heraklo, Hermes, Herodot, Hesiod, Himna Apolonu, Izida, Kikladski otoci, Marta Mihičić, minojska fontana, Mitridat VI., Otoku Delosu, Pauzanije, Periklo, Pindar, Plutarh, Serapis, Terasa lavova, Tezejeva lađa, Tukidid, UNESCO|

Opjevani otok Delos, smješten u središtu Kikladskih otoka, grčki je pjesnik Kalimah nazvao srcem svih otoka. Na njemu je božica Leta rodila blizance, boga Apolona i božicu Artemidu, pa je bio panhelensko religijsko središte stoljećima prije Krista. Bio je i sjedište saveza grčkih polisa za obranu od Perzije, a u rimsko doba važno trgovačko i pomorsko središte. Danas je napušten i nenastanjen, ali prepun arheoloških ostataka koji svjedoče o njegovoj slavnoj prošlosti.

Atenina maslina

Categories: Simbolizam|Tags: 06-2019, akropola, Atena, Erehtejon, Ivančica Krivdić, Olea europea, Posejdon|

Dugovječno zimzeleno drvo masline pojavljuje se u mitovima i pričama naroda širom Mediterana, a za stare Grke maslina je bila dar Atene, božice mudrosti i zaštitnice pravde. Zato pokraj Atenina svetišta na atenskoj Akropoli oduvijek raste sveta maslina. Od njenih grančica pleli su se vijenci za olimpijske pobjednike, a posvećeno maslinovo ulje i grančice upotrebljavani su i u obredima.

Aristotel – Aleksandar helenske filozofije

Categories: Filozofija|Tags: 11-2016, Akademija, Aleksandar Makedonski, Antologija stare lirike grčke, Aristotel, Atena, Dijana Kotarac, filozofija, Grčka, Koloman Rac, Licej, Nagovor na filozofiju, peripatetičari, Platon|

Ove godine UNESCO obilježava 2400. godišnjicu rođenja grčkog filozofa Aristotela, najznamenitijeg Platonova učenika i učitelja Aleksandra Makedonskog. Aristotelov motrilački dar, iznimno široki znanstveni interesi te duboko filozofsko znanje učinili su ga univerzalnim genijem starog vijeka. Zbog svog neumornog istraživanja i enciklopedijskog znanja, Aristotel je s pravom nazvan „Aleksandrom Makedonskim helenske filozofije“ jer je objedinio i sistematizirao sva helenska znanja kao što je Aleksandar ujedinio tadašnji svijet.

Tirtej – spartanski ideal heroja

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 04-2016, arete, Atena, država, eunomija, Likurg, Mesenjani, ratničke elegije, Sparta, Tirtej, Velike retre, Zoran Koritnik|

Nakon što je drugi ustanak Mesenjana ozbiljno ugrozio njihov grad, Spartanci traže pomoć Atenjana koji im, umjesto vrsnog stratega i vojskovođe, šalju starog i hromog Tirteja. Iako legenda kaže da nije mogao podignuti mač, mudri je Tirtej svojim ratničkim elegijama okupio Spartance oko njihovih zakona, kralja i domovine, nadahnuo ih da posvete život ostvarenju "onoga što dolikuje čovjeku" – dostojanstvu i časti, te spremnosti i hrabrosti da se nose sa životnom izazovima, što ih je dovelo do pobjede.