Atletska natjecanja bila su osebujan aspekt grčke kulture, a glavna nagrada bio je vijenac od grančica masline ili lovora kao simbol slave. Pobjednici su bili ponos svojih polisa, a pjesnici su im epinikijama iskazivali poštovanje. Pindar slavi pobjedu kao izraz vrline, a pobjednika kao onoga koji je u sebi uskladio lijepo i dobro, tjelesno i duhovno, atletiku i etiku. Slaveći pobjednike, Pindar stječe i vlastitu slavu jer su epinikije kruna njegova stvaralaštva.
Uskršnji otok u bespuću Tihog oceana otkrili su Nizozemci u jeku utrke europskih kolonijalnih sila za osvajanjem prekomorskih zemalja. Susret dvaju svjetova bio je koban za tamošnju kulturu jer je nakon otkrića otoka uslijedilo njezino bezobzirno uništavanje. Provedeno je mnoštvo arheoloških i etnografskih istraživanja ne bi li se rekonstruirala prošlost te kulture čija su najprepoznatljivija svjedočanstva megalitski "kameni čuvari". No previše je karika bilo uništeno pohlepom i neznanjem pa je nepovratno izgubljen dio kulturnog nasljeđa čovječanstva.
Sjevernoegejski otok Samotraka nekada je bio srce drevnog religijskog kulta. Samotrački misteriji privlačili su štovatelje iz cijelog grčko-rimskog svijeta više od tisuću godina, a u njihovu su mudrost bili upućeni mnogi filozofi, državnici i umjetnici. Posvećenike je pratio zavjet šutnje, priječeći nedostojnima pristup uzvišenom znanju. Tajna znanja koja su se prenosila imala su ulogu omogućiti čovjeku da upoznajući samoga sebe, upozna svijet i bogove.
Je li Trojanski rat samo pjesnička fikcija ili stvarni povijesni događaj? Da li je Homer uopće postojao, ili je bilo "više Homera"? Ovo "homersko pitanje" traje od antike sve do danas – skoro tri tisuće godina.