Tihi ocean

Alexander von Humboldt

Categories: Znanost|Tags: 07-2026, Aimé Bonpland, Akademija za rudarstvo, Amazona, Ande, antropologija, arheologija, Astečki kalendar, Atlas Pittoresco, avantura, Azteci, bakrorez, berlinsko sveučilište, biljke, biološka raznolikost, botaničar, botanika, Chimborazo, drevna tradicija, fauna, Flora, Freiberg, geobotanika, Geografija, Geografija biljaka, geografske dužine, geografske širine, geologija, George Forster, humboldtit, industrijska revolucija, Inke, Institut za istraživanje bioloških resursa "Alexander von Humboldt", istraživački duh, istraživanje, izobare, izoterme, Johann Wolfgang von Goethe, Južna Amerika, Južni pol, klima, komparativna klimatologija, kozmos, Maye, meteorologija, meteorološki podaci, morska struja, Napoleonovi ratovi, Novi svijet, oceanografija, Patagonija, Peruanska struja, peruanske kulture, planinarenje, prirodoslovac, prosvjetiteljstvo, Pruska, putovanje, Putovanje oko svijeta, rijeka Orinoco, Robinson Crusoe, rudnici zlata i platine, Rusija, Sandra Marinac, Sibir, sile prirode, španjolske kolonije, teorija Gea, Tihi ocean, Tolteci, Ural, vulkani, zakoni prirode, zemlja, Zemljino magnetsko polje, životinje, znanost, znanstvene ekspedicije, znanstvenik, znanstveno djelo, zoologija|

Svestrani prirodoslovac Alexander von Humboldt dao je značajan doprinos mnogim znanstvenim područjima te time utjecao na razvoj znanosti 19. stoljeća. U svojim ekspedicijama, usmjerenim na geografska, geološka, meteorološka i druga istraživanja, vodila ga je ideja o jedinstvu prirode koju pokreću i oblikuju unutarnje sile. Cilj mu je bio "istražiti međusobnu povezanost i djelovanje svih sila prirode". Humboldt utjelovljuje ideal istraživača posvećenog otkrivanju skrivenih zakona prirode.

Drevni grad Nan Madol
Graditeljsko čudo na Tihom oceanu

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 05-2025, arheolog William S. Ayers, bazaltni blokovi, ceremonijalno središte, dinastija Saudeleur, domorodačka tradicija, Dragan Savović, drevni grad, duhovi predaka, ekvinociji, etnolog Paul Hambruch, Göbekli Tepe, hramovi, Isokelekel, Lemurija, majanski hramovi, Marta Mihičić, megaliti, Mikronezija, mitovi, Nan Douwas, Olsihpa, Olsohpa, otok Pohnpei, piramide u Gizi, podmorje, povjesničar Gregorio Marañon, računalna grafika, ronioci, solsticiji, Stonehenge, sveti gradovi, svjetska kulturna baština, Tihi ocean, UNESCO, usmena predaja|

Usred Tihog oceana, u Mikroneziji, nalaze se megalitske ruševine djelomično potopljenog Nan Madola. To drevno graditeljsko čudo izgrađen od bazalta sastoji se od zidina, svetišta, grobnica, labirinta kanala i objekata nepoznate namjene na devedesetak umjetnih otočića. O gradu nema pouzdanih pisanih izvora, dok usmene predaje nude različite verzije njegove povijesti. Za lokalno stanovništvo Nan Madol je i danas sveto i mistično mjesto gdje borave duhovi predaka. Provedeno je više istraživanja no pitanje je hoće li njegova tajna ikada biti razotkrivena.

Planinski lanac Kii u Japanu
Svetišta rasuta u planinama

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 05-2025, Bodhisattva, Buddha, budistički hram, budistički redovnik, budizam, Danijela Šušić, Delos, dharma, duhovi prirode, Edmund Hillary, ezoterijski budizam, festival vatre, Fujiyama, Gotobikiiwa, hodočasnici, hodočasnička tradicija, hodočasnički putovi, hram Ominesan, hramovi, Huiguo, Izanami, kaligraf, kami, Kimpu, Kobo Daishi, Kongobu-ji, Kukai, Kumano Hongu Taisha, Kumano Kodo, Kumano Nachi Taisha, Kumano Sanzan i Koyasan, Kyoto, legende, Mahavairocana-sutra, mitovi, Nara, Osaka, otok Honshu, pjesnik, predci, proljetni festival, ritualno pročišćenje, sakura, shingon, shugendo, šintoizam, slap Nachi, stablo Nagi, sveta mjesta, svetišta, svetište Kinpusen, sveto, svjetska kulturna baština, taoizam, tendai budizam, Tihi ocean, torii, Toyotomi Kideyoshi, trešnja, Uluru, UNESCO, utemeljitelji Japana, vajrayana budizam, Veliki majstor koji je propagirao Dharmu, yamabushi, Yoshimizu, Yoshino i Omine, Yoshino Mikumari|

U mnogim su kulturama planine smatrane boravištima bogova. Ipak, zemlja svetih planina je Japan. Planinski lanac Kii s brojnim šintoističkim i budističkim svetištima i uređenim hodočasničkim putevima dio je svjetske kulturne baštine. Svetišta, od kojih su neka osnovana još u 9. stoljeću, bila su povezana hodočasničkim rutama sa starim prijestolnicama, ali i međusobno, potvrđujući tako skladno prožimanje dviju religija. Ove su planine još uvijek dio žive kulture Japana.

Uskršnji otok – izgubljena karika prošlosti

Categories: Tragom prošlosti|Tags: "drvo koje govori", "drvo pjesama za recitiranje", "Južni kontinent", "Kratkouhi", 08-2024, Ahu, arheološka otkrića, Ariki Ngaara, Atila Barta, Carl F. Behrens, Champollion, divovi, drevni Peru, Dugouhi, egipatski hijeroglifi, Eldorado, etnografske zabilješke, Filip Gonzales, grobnica faraona Tutankhamona, Hanau-eepe, Hanau-momoke, Harappa, Herber Wendt, Heyerdahl, Howard Carter, huri-moai, ideogrami, istraživači, James Cook, kameni čuvari, kohau-rongo-rongo, kopači gvana, kralj Hoto-Matua, kršćanski misionari, kult čovjeka-ptice, kultura Mohenjo-daro, kulturna tradicija čovječanstva, kumiri, megalitske zidine, misionar Eugene Eyradu, moai, nizozemski admiral Jacob Roggeveen, opsidijan, Otto von Kotzebue, piktografsko pismo, Počelo je u Babilonu, pupak svijeta, Putovanje kroz južne zemlje i oko svijeta, Republika Čile, robovi, rongo-rongo ploče, Schliemann, simboli, tabu, Tahiti, tau, Te-Pito-o-te-Henua, Tihi ocean, tongata-rongo-rongo, Troja, ugašeni vulkan, vulkanski krater Rano-Raraku|

Uskršnji otok u bespuću Tihog oceana otkrili su Nizozemci u jeku utrke europskih kolonijalnih sila za osvajanjem prekomorskih zemalja. Susret dvaju svjetova bio je koban za tamošnju kulturu jer je nakon otkrića otoka uslijedilo njezino bezobzirno uništavanje. Provedeno je mnoštvo arheoloških i etnografskih istraživanja ne bi li se rekonstruirala prošlost te kulture čija su najprepoznatljivija svjedočanstva megalitski "kameni čuvari". No previše je karika bilo uništeno pohlepom i neznanjem pa je nepovratno izgubljen dio kulturnog nasljeđa čovječanstva.

Thor Heyerdahl – istraživanja modernog vikinga

Categories: Znanost|Tags: "ljudi-ptice", 08-2024, Američki Indijanci u Južnom Pacifiku, atol Raroia, avanturist, dokumentarni film, drevni Egipat, Ekspedicija Kon–Tiki, flora i fauna, Francuska Polinezija, Indija, istraživač, Južna Amerika, Kon-Tiki, Larvik, Marko Perutović, migracije drevnih naroda, nagrada Američke filmske akademije, Norveška, oceani, Oskar, otočje Galapagos, Peru, piramida Túcume, polinezijsko otočje, Ra II, splav Ra, studijsko putovanje, Svjetska organizacija za zaštitu prirode (World Wide Fund - WWF), svjetski bestseler, Svjetski federalistički pokret, Tihi ocean, Uskršnji otok, vikinški moreplovac Leif Ericsson, Zeleni Križ (Green Cross)|

Osebujni norveški istraživač, prirodoslovac i avanturist Thor Heyerdahl objavio je više od pedeset znanstvenih radova. Ipak, svjetsku slavu priskrbila mu je splav Kon-Tiki kojom je preplovio Tihi ocean u nastojanju da dokaže da su polinezijski otoci naseljeni s istoka, tj. iz Južne Amerike, a ne sa zapada kako se smatralo. Oduvijek su ga privlačili izazovi kojima je preispitivao općeprihvaćena mišljenja i teorije. Iako nije uvijek bio u pravu, govorio je da je bit znanosti postavljati pitanja, a neka od njegovih pitanja i danas su aktualna.