Geografija – Nova Akropola

Alexander von Humboldt

Categories: Znanost|Tags: 07-2026, Aimé Bonpland, Akademija za rudarstvo, Amazona, Ande, antropologija, arheologija, Astečki kalendar, Atlas Pittoresco, avantura, Azteci, bakrorez, berlinsko sveučilište, biljke, biološka raznolikost, botaničar, botanika, Chimborazo, drevna tradicija, fauna, Flora, Freiberg, geobotanika, Geografija, Geografija biljaka, geografske dužine, geografske širine, geologija, George Forster, humboldtit, industrijska revolucija, Inke, Institut za istraživanje bioloških resursa "Alexander von Humboldt", istraživački duh, istraživanje, izobare, izoterme, Johann Wolfgang von Goethe, Južna Amerika, Južni pol, klima, komparativna klimatologija, kozmos, Maye, meteorologija, meteorološki podaci, morska struja, Napoleonovi ratovi, Novi svijet, oceanografija, Patagonija, Peruanska struja, peruanske kulture, planinarenje, prirodoslovac, prosvjetiteljstvo, Pruska, putovanje, Putovanje oko svijeta, rijeka Orinoco, Robinson Crusoe, rudnici zlata i platine, Rusija, Sandra Marinac, Sibir, sile prirode, španjolske kolonije, teorija Gea, Tihi ocean, Tolteci, Ural, vulkani, zakoni prirode, zemlja, Zemljino magnetsko polje, životinje, znanost, znanstvene ekspedicije, znanstvenik, znanstveno djelo, zoologija|

Svestrani prirodoslovac Alexander von Humboldt dao je značajan doprinos mnogim znanstvenim područjima te time utjecao na razvoj znanosti 19. stoljeća. U svojim ekspedicijama, usmjerenim na geografska, geološka, meteorološka i druga istraživanja, vodila ga je ideja o jedinstvu prirode koju pokreću i oblikuju unutarnje sile. Cilj mu je bio "istražiti međusobnu povezanost i djelovanje svih sila prirode". Humboldt utjelovljuje ideal istraživača posvećenog otkrivanju skrivenih zakona prirode.

Vastu Shastra – Drevna indijska arhitektura

Categories: Arhitektura|Tags: 05-2026, Angkor Wat, arhitektura, astrologija, astronomija, Ayurveda, bog Višnu, Branko Zorić, Charles Correa, ekologija, ekološka svijest, energija prostora, eter, Geografija, geologija, geometrijski dijagram, geometrijski uzorci, graditeljstvo, Harappa, harmonija, hram, indijska civilizacija, Ishanya, kardinalni pravci, kozmičke energije, Le Corbusier, Manasara, matematika, Mayamata, Mjesec, Mohenjo Daro, padavinyaasa, pet elemenata, planete, prana, priroda, prirodni zakoni, prostorna orijentacija, prostorno uređenje, protok energija, pseudoznanost, ravnoteža, red, Rgveda, ritam, Shilpa Shastra, simetrija, sthapati, sunce, svemir, svetište, umjetnost, UNESCO, vardhaki, Vastu Purusha Mandala, Vastu Vidya, vatra, Vishwakarma, vjetar, voda, Yantre, Yoga, zdravlje, zemlja, znanost|

Vastu shastra, drevno vedsko arhitektonsko i graditeljsko nasljeđe, povezuje različite grane znanosti s umjetnosti. U stvaranju čovjekova životnog prostora polazi od povezanosti svega u svemiru te uzima u obzir međudjelovanje različitih sila prirode koje imaju izravan utjecaj na naše fizičko i duhovno blagostanje. Građevine podignute prema tim principima svjedoče o danas uglavnom izgubljenom znanju o harmonizaciji čovjeka sa suptilnijim dimenzijama postojanja.

Posvećeno božanskom prisutnošću

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 05-2025, Aboridžini, akupunktura, Alexander Thom, Angkor Wat, antropolog, Apsu, astronomski opservatorij, Atum (Ra), Avebury, babilonska mitologija, bogovi, Bouar, božanstva, ceremonijalna središta, dolmeni, duhovna dimenzija, duša, egipatska mitologija, ekvinocij, Eneade, geofizičke energije, Geografija, geotermalne aktivnosti, Harrapa, hijerofanija, hodočašća, hram, Istok, Ivica Rosić, Japan, Kabala, kipovi, kompleks hramova, Kurush Dordi, magnetska strujanja, megaliti, menhiri, Mircea Eliade, mitologija, Mjesec, moai, molitve, obredi, omjeri, planine, plemenske inicijacije, Plotin, podzemne vode, priroda, prirodni fenomeni, proporcije, prvobitni ocean (Nun), religijske svečanosti, sakralna arhitektura, sakralna geometrija, Seneka, simboli, solsticij, Sthapatya Veda, Stonehenge, sunce, sveta mjesta, svetišta, Tatetsuki, telurička strujanja, Tiamat, tradicija, univerzum, Uskršnji otok, zrcalo|

Čovjek tradicionalnih društava vjerovao je da su prirodu oblikovale božanske snage i da je zato prožeta sakralnošću. Otkrio je da se pojedina mjesta u prirodi izdvajaju po naglašenoj božanskoj prisutnosti i ta su mu mjesta postala sveta. Na tim su mjestima, sjecištima kozmičkih i teluričkih energija, podizana svetišta i održavane svečanosti koje su služile usklađivanju s ritmom prirode. Sveta su mjesta iskonski izraz čovjekove potrebe da se poveže s božanskim izvorom.

Znanost i tehnologija u staroj Kini

Categories: Znanost|Tags: 03-2025, A. Watts, alkemičari, astronomija, barut, bitka kod Talasa, budistički svećenik Yi Hsing, carski astrolog Nankung Yüeh, Chaohsian, Chi Nia, Chia Tan, Dijamantna sutra, dinastija Han, dinastije T’ang, europska superiornost, Feng-Shui, Fung Yu Lan, Geografija, Gutenbergova Biblija, Han Kunglien, heksagrami, hidrauličko metalurško puhalo, Hsin i Hsiang Fayao (Novi opis armilarnog sata), Hsü Yang, huoyao, ideogramsko pismo, inženjer Li Ping, J. Needham, Jan de Monte Carvin, Jerko Grgić, Kan Te, katalog zvijezda, Kina, kineski izumi, kineski povjesničar, Knjiga promjena, kolonijalna osvajanja, kompas, konfucijanska etika, kovač mačeva Chiwu Huaiwen, lančani prijenos, Li Ch’un, Ma Chun, magnetit, magnetska deklinacija, magnetski polovi, magnetsko polje Zemlje, Marko Polo, moralna snaga, Most Anchi, Novi svijet, okretna vijalica za žito, okretni samostrel, Pi Sheng, pločice za proricanje shih, plovidba, pomorski putevi, pozitivistička teorija, proizvodnja papira, prvi mehanički sat, rakete, razbijanje gradonosnih oblaka, rep kometa, rijeka Minchiang, Shih Shen, Sjeverna žlica, stapni stroj na vodeni pogon, Su Sung, Sung, T’u Shiu, tiskarska slova, tkalački stroj na vodeni pogon, Ts'ai Lun, viseći mostovi, vodeni sustav, yin, Yüan, Yue Chue Shu (Izgubljeni zapisi države Yue), zemljopisna karta, zviježđe Velikog medvjeda, zvjezdarnica Tzuchin|

Stav europskih kolonizatora da dosezi bijelog čovjeka predstavljaju sam civilizacijski vrhunac doveo je do negiranja postojanja znanosti i tehnologije i u staroj Kini. Paradoksalno je da su upravo zahvaljujući kineskom izumu, kompasu, europski pomorci oplovili svijet i ustanovili kolonije. Također, svoj nagli tehnološki razvoj posljednjih stoljeća Europa zahvaljuje upravo izumima kojima je Kina zadužila svijet.

Aleksandrijski znanstvenici

Categories: Znanost|Tags: 11-2021, Aleksandar Veliki, Aleksandrijska knjižnica, Aleksandrov mauzolej, Almagest, Arhimed iz Sirakuze, Arhimedov vijak, Arhimedov zakon, Aristarh sa Samosa, astrolab, Beta, broj π, Brojanje pijeska, Egipat, Elementi (Stoicheia), Eratosten, etika, Euklid, Eureka!, filozofija, Geografija, Geographica, Hiparh iz Nikeje, Ines Borovac Lašić, julijanski kalendar, kaldejska astronomska znanja, katalog zvijezda, Klaudije Ptolemej, metafizika, Museion, O kugli i valjku, O mjerenju kruga, politika, Ptolemej I. Soter, Ptolemejevići, Serapeum, soma, znanost|

Aleksandriju, jedan od najvećih antičkih gradova, utemeljio je Aleksandar Veliki, a Ptolemej, njegov prijatelj iz djetinjstva, nastavio je u njoj ostvarivati Aleksandrov san. Kozmopolitska Aleksandrija bila je žarište kulture i filozofije helenskog doba, u njoj se susretala i isprepletala istočna i zapadna tradicija, a njena slavna biblioteka i sveučilište okupljali su svestrane znanstvenike poput Euklida, Arhimeda, Aristarha sa Samosa, Eratostena, Hiparha, Klaudija Ptolemeja...