Učenje velikog kineskog mudraca Konfucija bavi se onim što je ispravno i prikladno, u skladu s načelom društvenog reda zasnovanog na prirodnom, univerzalnom zakonu. Osobiti je naglasak stavljao na usavršavanje karaktera, vladanja i čistoću srca. Njegov ideal je plemeniti čovjek koji svoje dužnosti obavlja nesebično i predano na dobrobit zajednice. Konfucijevo učenje i danas može poslužiti kao inspiracija za toliko potrebnu obnovu čovjeka i društva.
Stav europskih kolonizatora da dosezi bijelog čovjeka predstavljaju sam civilizacijski vrhunac doveo je do negiranja postojanja znanosti i tehnologije i u staroj Kini. Paradoksalno je da su upravo zahvaljujući kineskom izumu, kompasu, europski pomorci oplovili svijet i ustanovili kolonije. Također, svoj nagli tehnološki razvoj posljednjih stoljeća Europa zahvaljuje upravo izumima kojima je Kina zadužila svijet.
Sve poznate civilizacije istočne i jugoistočne Azije izrasle su na riži, a u nekim azijskim zemljama (Kini, Japanu, Tajlandu...) riječ jesti zapravo znači jesti rižu, a ista se riječ koristi u značenju i riža i hrana.
Iako nije uobičajeno pisma dijeliti prema spolu onih koji se njima služe, pismo nu shu (žensko pismo), zaslužuje svoj naziv jer su se njime služile isključivo žene. Najčešći radovi pisani ovim pismom su tzv. Svadbene knjige trećeg dana.
Chuang Tzu je uz Lao Tzua najpoznatiji predstavnik ranog taoizma i najplodniji prozni pisac svoga vremena. Dok je Lao Tzu teoretičar taoizma, može se reći da mu Chuang Tzu daje mističan smisao. Lao Tzu ukazuje na Put, a Chuang Tzu otvara pristup u beskonačnost Taoa.
Drevni kineski mit priča kako je Ling Lun otišao u Zapadne planine i tamo od dvanaest bambusovih cijevi napravio siringu koja proizvodi huang kung (žuto zvono), osnovni, primordijalni ton nalik glasanju ptice feniks – ton koji odražava harmoniju između Neba i Zemlje.