harmonija – Nova Akropola

Osjećaj za vrijednosti

Categories: Aktualno|Tags: "divljak", 11-2024, civilizirano društvo, dijete, djetinjstvo, dužnost, filozofija, harmonija, ideal ahimse, indijski narod, istina, Ivančica Krivdić, književnost, koncept Dharme, konformizam, kriteriji, kulturna povijest, ljepota, ljestvica vrijednosti, ljudska povijest, ljudska svijest, moralni zakoni, motivi, nenasilje, Nilakanta Sri Ram, običaji, obnova vrijednosti, obrazovanje djeteta, odanost, ponašanje, pravda, priroda, prolazno, Propovijed na gori, psihologija, red, religijsko-društveni kodeks, sloboda, sloboda mišljenja, svjetski rat, trajna sreća, trajno, uljudnost, vjeroispovijesti, zakon, zakoni prirode|

Ubrzani materijalistički način života doveo je do zaborava bitnih ljudskih vrijednosti, no prepoznate kao takve ili ne, vrijednosti postoje u svakom društvu. One su u temeljima misli, motiva i ponašanja ljudi, vidljive su iz načina života. Vrijednosti divljaka razlikuju se od onih civiliziranog čovjeka, a sam ljudski napredak očituje se kroz vrijednosti koje motiviraju njegovo djelovanje. Temeljne vrijednosti usmjeravaju naš život poput kolosijeka kojim ljudska duša putuje ususret samoj sebi i vječnosti

Ljepota i umjetnost

Categories: Filozofija|Tags: 06-2024, buddhi, Chidakasha, dobrota, evolucija, forma, harmonija, ideje, intuicija, istina, Ivančica Krivdić, jedinstvo, ljepota, ljudska inteligencija, logički razum, manifestacija, Nilakanta Sri Ram, oblik, priroda, spoznaja, svijest, umjetničko djelo, vrline, zakoni prirode, život|

U svemu manifestiranom očituje se jedan Život koji teče u beskrajnim strujama, otkrivajući bezbrojnu raznolikost oblika. Ljepota oblika, bilo u prirodi ili u umjetnosti, ima moć ganuti nas, oduševiti, povesti uvis. Ljepota kao božanski odraz utjelovljuje zakon harmonije koji postoji i u čovjeku i s njim rezonira. Stoga nas može dovesti u dodir s Ljepotom u najuzvišenijem smislu, gdje su Ljepota, Dobrota, Istina aspekti iste stvarnosti. Istinska je umjetnost izraz težnje za Ljepotom, za očitovanjem nevidljivog Života koji u ljepoti pronalazi puni procvat.

Hore – čuvarice sklada

Categories: Simbolizam|Tags: 12-2023, Afrodita, Anatola, Auksa, cikličnost, Danijela Popović Šušić, Demetra, Dike, društveni odnosi, Eirene, Eunomia, evolucija, grčka mitologija, Harite, harmonija, Heba, Helije, Homer, humana svijest, jesen, Justicija, Karpa, Klorida, Kratil, ljeto, Marta Mihičić, mir, Mjesec, mladost, nebeske konstelacije, Odiseja, Olimp., Pandora, Perzefona, Pindar, Platon, Pluto, pravda, priroda, proljeće, red, Selena, simboli, sklad, sunce, Tala, Temida, zakoni prirode, Zeus|

Grčke božice Hore, povezane s pojmom vremena i pravilnom smjenom godišnjih doba, predstavljaju božanski zakon i red, kako u prirodi tako i u društvu. Tijek sati ili godišnjih doba simbolično je opisan njihovim plesom kojim prate Apolonovo sviranje na liri. Budući da simboliziraju aspekte harmonije, zakona, pravde, morala, često su spominjane u antičkim tekstovima, a Homer ih opisuje i kao čuvarice nebeskih vrata.

Zlatna harfa

Categories: Glazba|Tags: 06-2023, Ariana Deranja, arpa doppia, bardi, Čajkovski, Dagda, dvostruka harfa, egipatska kultura, Fantastična simfonija, glazba, harfa iz Meggida, harmonija, Hector Berlioz, hramski instrument, irska mitologija, keltska harfa, keltska kultura, kikladska kultura, kraljevski dvorski harfist, Listz, lučne harfe, obična harfa, okvirne harfe, opera, oratoriji, pravokutne harfe, Prsten Nibelunga, Rajnino zlato, red, Richard Wagner, Schumann, Sebastian Erard, sklad, Strauss, Svjetsko udruženje harfista i prijatelja harfe, The Old Musician and His Harp, trubaduri, Tuata de Dannan, Uaithne, Valhalla, William S. Pitts|

Harfa, čiji zvuk dočarava prirodne elemente vode, vatre i vjetra te mističnu atmosferu, jedno je od najstarijih glazbala čovječanstva. Nalazimo je u raznim oblicima u gotovo svim kulturama i u svim povijesnim razdobljima. Smatra se da europska harfa potječe od Kelta gdje je bila stalni pratilac njihovih barda. Stari su narodi poznavali blagotvorno djelovanje njezina baršunasta zvuka koji donosi mir i harmoniju, ugađa čovjekove žice i dovodi ih u rezonanciju s božanskim, povezujući tako nebo i zemlju.

Lindisfarnska evanđelja – Sveto Pismo u slikama

Categories: Tragom prošlosti|Tags: 01-2023, Britanska knjižnica, carpet stranice, David Brajić, Durham, Engleska, englesko kršćanstvo, evanđelisti, evanđelja, Giraldus de Barri, grofovija Northumberland, harmonija, hibernosaksonski stil, iluminacija, iluminirani rukopisi, inzularna umjetnost, Iona, irska majuskula i minuskula, knjiško slikarstvo, križ, Lindisfarne, pleteri, pokrštavanje, ranosrednjovjekovna umjetnost, redovništvo, relikvija, simetrija, Sir Robert Cotton, Sv. Cuthbert, svećenik Aldred, svećenik Eadfrith, Sveti otok Lindisfarne, Wearmouth, William Osvajač|

Plimni otok Lindisfarne na sjeveroistoku Engleske bio je važno središte ranog engleskog kršćanstva. Irski redovnici su na otoku utemeljili samostan u 7. stoljeću kada nastaju izvanredni primjerci iluminiranih rukopisa, među kojima se posebno ističu Lindisfarnska evanđelja. Zlatna boja iluminacija simbolizira božansku svjetlost i duhovno nebo, a iluminirani rukopisi u koje je utkana predana vjera izraz su težnje da božanske poruke i vizualnim putem dopru do svih onih koji traže božansko svjetlo.

Klasično putovanje: Glazba i život

Categories: Glazba|Tags: 08-2022, arhetip ljepote, Beethoven, Dobro i Pravda, etika, harmonija, istina, klasicizam, klasična glazba, Leonard Bernstein, ljepota, Loris Ivančić Žic, matematički zakoni, melodija, Richard Feynmann, Shraddha Shetty, umjetnost, vječni principi, zakoni prirode|

Klasična glazbena djela odišu jednostavnošću, jasnoćom i skladom. Njihovi suptilni zvučni oblici satkani od harmoničnih i proporcionalnih odnosa najveći su doseg u približavanju arhetipu Ljepote. Klasična djela stvaraju utisak bezvremenosti jer slijede zakone srodne vječnim zakonima prirode. Ona su povratak bitnome te obogaćuju izvođača i publiku. Tako se i život čovjeka koji u svoja djela nastoji utiskivati vječne vrijednosti može nazvati klasičnim putovanjem. To pojedinca čini plemenitim, a društvo etičnim.

Naša raspoloženja i tri gune

Categories: Psihologija|Tags: 12-2021, Bhagavad Gita, ciklusi prirode, emocionalna stanja, harmonija, Marijana Starčević Vukajlović, osjećaji, psihologija, rajas, raspoloženja, sattva, tamas|

Naša raspoloženja, kao i sve u prirodi, podložna su ritmičnoj izmjeni ciklusa aktivnosti i pasivnosti, svjetla i tame. Sve te promjene, prema učenjima Istoka, izraz su triju guna, triju svojstava manifestirane prirode: mirovanja, pokreta te stanja ravnoteže ili harmonije. Život pulsira između mirovanja i pokreta težeći harmoniji. Tri gune ne možemo izbjeći no umjesto da one vladaju nama, mi trebamo vladati njima, svjesno upravljajući svojim unutarnjim stanjima.

Usudi se živjeti u harmoniji

Categories: Aktualno|Tags: 09-2021, Daniela Devčić, harmonija, mediji, pandemija, psihologija, Shraddha Shetty, suosjećanje, unutarnje vrline|

Život pod pandemijskim ograničenjima bio je pun izazova, ali i prilika. Prilika da se zaustavimo i poslušamo naš nutarnji glas, preispitamo vlastite stavove i postupke, zapitamo se koliko smo zadovoljni svojim načinom života. Prilika uvidjeti potrebu za vanjskim i nutarnjim promjenama i novim životnim smjerom koji uključuje više altruizma i harmonije, a koji zauzvrat pružaju neočekivani izvor sreće.

Tijelo i duša ljepote

Categories: Umjetnost|Tags: 09-2021, estetika, estetski kriterij, etika, harmonija, humani potencijal, Krešimir Andjel, Miguel Angel Padilla, rezonancija, senzibilitet, umjetnik, umjetnost, vertikalizacija|

U istinskoj umjetnosti estetika je neodvojiva od etičkog sadržaja. Time je ispunjena temeljna i krajnja svrha umjetnosti – doprinos čovjekovu ostvarenju. To je jedino moguće ako ona svojom ljepotom i nevidljivom biti rezonira s onim najplemenitijim u nama. Preduvjet za to razvoj je vrlina koje omogućuju prepoznavanje onog lijepog i dobrog pa je tako estetsko obrazovanje put buđenja uspavane duše i njezina priprema za usvajanje ljepote.

Jesu li nutarnji i vanjski mir mogući?

Categories: Aktualno|Tags: 08-2021, harmonija, Jorge Angel Livraga, kolektivni mir, Maja Tokić, nutarnji mir, psihologija, suživot|

Odsustvo mira obilježje je modernog svijeta i čovjeka. Za mir u svijetu ključan je mir u čovjeku. Za to je potrebno uskladiti misli, osjećaje, riječi i djela te slijediti ono što smatramo ispravnim. Pronalaženju nutarnjeg mira pomaže promatranje Prirode da bismo uvidjeli da je sve stvoreno povezano i dio božanskog plana te da svatko ima svoj put, svoj način postojanja i izražavanja. To uklanja nerazumijevanje i vodi izgradnji mirnog suživota s drugim ljudima i svime stvorenim.