Categories: Znanost|Tags: 02-2025, Almagest, Apolonije, Aristarh, astrolog, astronom, Astronomia Nova (Nova astronomija), astronomija, brzina planeta, car Svetog Rimskog Carstva, De Stella Nova in pede Serpentarii (O novoj zvijezdi u stopalu Zmijonosca), deferent, Dioptrice (Dioptrija), dodekaedar, doktorima i filozofima, ekscentricitet, Emir Mujić, epicikl, Galileo, geocentrična slika svijeta., geometrijska optika, geometrijski zakoni, glazba, glazbena ljestvica, gravitacija, gravitacijska sila, grčki matematičari, harmonični tonovi, harmonija, Harmonije svijeta, harmonijski odnosi, heliocentrična teorija, horoskopi, II. Keplerov zakon, III. Keplerov zakon, ikosaedar, izdužene elipse, Jupiter, Kalifornijski tehnološki institut, Keplerova zvijezda ili Supernova 1604. I. Keplerov zakon, kocka, Kopernik, kružnica, kvadrat, ljepota, magnetske sile, makrokozmos, Mars, matematičar, Maulbronnu, Merkur, mikrokozmos, Mjesec, muzika sfera, Mysterium Cosmographicum (Kozmički misterij), natalne karte, Newton, Nikola Kuzanski, O sigurnijim temeljima astrologije, oktaedar, ophodna vremena (T) planeta, opis noćnog neba, otok Hven, pet Platonovih tijela, peterokut, piramida (tetraedar), pitagorejsko učenje, planetarne staze, planeti, podudarnosti, Posredni treći čovjek ili Upozorenje teolozima, prividno gibanje planeta, protestantsko sjemenište, Ptolemej, red, renesansa, Rudolf II., Saturn, sfera, signatura rerum, simetrija, solarni logos, spojnica planet-Sunce, srednji vijek, staze, sunce, supernova, Sveučilište u Tübingenu, teleskop, tonski raspon, tranzit Venere, trokut, Tycho Brahe, učenje o znakovima stvari, Venera, Weil der Stadt, zakon gravitacije, zakoni o gibanjima planeta, zemlja, Zemljina orbita, zviježđe Zmijonosac (Ophiuchus), zvjezdarnica Uraniborg|
Astronom i matematičar Johannes Kepler, gorljivi istraživač kozmičkih misterija, najpoznatiji je po zakonima o gibanju planeta. Njegovo je otkriće bilo važan dokaz u korist heliocentrične slike svijeta. Ponesen pitagorejskim učenjem o muzici sfera, u gibanju nebeskih tijela otkrio je harmonijske odnose koji postoje u glazbi. Smatrao je da planeti, gibajući se oko Sunca, emitiraju neku vrstu glazbe, što je nazvao "pjesmom koju kozmos pjeva svom gospodaru i središtu, solarnom logosu".
