Bili mi toga svjesni ili ne, uronjeni smo u svijet zvukova. Svaki zvuk u fizičkom svijetu budi odgovarajući zvuk u nevidljivom i stavlja u pokret određenu skrivenu snagu prirode. Stoga je glazba izvorno bila instrument komunikacije s duhovnim svijetom, a korištena je i kao sredstvo za postizanje sklada između duše i tijela, što danas opet postaje aktualno. Glazba utječe na nas na različite načine i može biti sredstvo usavršavanja pa je zato važno što slušamo.
Kabir, istaknuti indijski mistični pjesnik iz 15. stoljeća, podjednako je nadahnjivao učene kao i neuke. Njegova devocijska poezija odražava spoj vedskih znanja i sufijskog misticizma. Podučava da je Bog u svemu, da su ljubav i čisto srce na prvom mjestu te potiče na traganje za božanskim koje boravi u srcu. Svoju poruku prenosi kroz lako razumljive metafore, a nadahnuće pronalazi u svakodnevnom životu. Snaga njegovih stihova proizlazi iz toga što je propovijedao ono što je živio, odnosno živio ono što je propovijedao.
Plesna drama bharatanatyam, nastala na krajnjem jugu Indije objedinjuje ples, glazbu, glumu i poeziju. Sadrži elemente stare religije Dravida i brahmanizma te kulta boga Šive. Kao i svaka tradicionalna umjetnost, povezana je s religijskim idejama koje umjetnici nastoje što vjernije prenijeti. Sastavljena od niza cjelina, bharatanatyam se uspoređuje s ulaskom u hram, prilaženjem oltaru, uspostavom komunikacije te potpunim stapanjem s božanskim.